Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

Željeznice u medijima


  • Please log in to reply
3375 replies to this topic

#3341 DB

DB
  • Članovi
  • 11,577 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 06.06.2019. - 09:20

Potpisan ugovor za osiguranje 50 pružnih prijelaza

 

ZAGREB, 31. svibnja

 

20150120_110819-225x300.jpg

 

Krajem prošlog tjedna HŽ Infrastruktura i Končar – Inženjering za energetiku i transport potpisali su ugovor kojim će se nabaviti i ugraditi oprema za osiguranje 49 željezničko-cestovnih prijelaza i jednog pješačkog prijelaza preko pruge na 50 lokacija u Republici Hrvatskoj. Vrijednost radova iznosi 72,9 milijuna kuna + PDV, a planirani rok završetka jest kolovoz 2021. godine. Radovi i nabava opreme financirat će se u sklopu projekta Svjetske banke “Održive hrvatske željeznice u Europi”.

 

 Izgradnjom osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza, odnosno opremanjem željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza novim suvremenim signalno-sigurnosnim uređajima te modernizacijom postojećih uređaja osiguranja, uvelike se povećava razina sigurnosti kako željezničkog tako i cestovnog prometa.

 

IMAG1633-300x168.jpg

 

U planu  je  povećati razinu osiguranja na još 114 željezničko-cestovnih prijelaza, a u tijeku je faza 

pripreme dokumentacije, odnosno projektiranje. Također, na većini od ukupno 17 projekata modernizacije željezničke infrastrukture koji se financiraju iz fondova EU-a predviđena je modernizacija ili denivelacija više desetaka željezničko-cestovnih prijelaza (izgradnjom nadvožnjaka ili podvožnjaka).

 

Od ukupno 1512 željezničko-cestovnih prijelaza u Republici Hrvatskoj njih 888 (otprilike 60 posto) osigurano je prometnim znakovima (Andrijinim križem i znakom »STOP«), 44 mehaničkim branicima (otprilike tri posto), 122 svjetlosnim i zvučnim signalima (otprilike osam posto), a 388 svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima (otprilike 26 posto). Preostalih 71 su pješački prijelazi osigurani mimoilaznim ogradama (oko 15 posto).



#3342 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 546 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 16.06.2019. - 07:46

Što je Komisija jučer preporučila Hrvatskoj i zašto je Italija opet “na tapeti”?

 

- neujednačena transportna mreža uz nerazvijene željeznice,

 

 

http://arhivanalitik...Fc9tumxzhu8WkTs



#3343 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 546 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 30.06.2019. - 21:08

HŽ-u je jeftinije dati prodaju karata u podnajam, nego plaćati radnike

 

lipanj 18, 2019

 

Gabrijela Galić

 

HŽ Putnički prijevoz (HŽ PP) polako izdvaja djelatnost prodaje karata u putničkim kolodvorima. Trenutačno je od 15 stajališta na kojima HŽPP pruža uslugu prodaje karata, osam stajališta u podzakupu s obrtima koji su registrirani za posredovanje pri prodaji karata, proizlazi iz odgovora koji smo dobili na naš upit. Na sedam stajališta karte za vožnju vlakom prodaju radnici HŽPP-a. No, uskoro će na još jednom stajalištu taj posao prestati raditi radnici HŽPP-a i preuzet će ih ugovorni prodavači jer se traži obrt koji bi taj posao radio u stajalištu Donja Stubica.

Osim prodaje karata, obrti kojima je prostor u kolodvoru dan u podnajam snose i sve režijske troškove (električne energije, vode, grijanja, čišćenja prostorija), kako za prostoriju za rad tako i čekaonicu. Uz pisano odobrenje HŽPP-a, obrti mogu obavljati i druge registrirane uslužne djelatnosti koje bi pridonijele kvaliteti ponude poput prodaje novina, toplih i hladnih napitaka…

„U cilju proširenja prodajnih kanala te učinkovitijeg i racionalnijeg poslovanja, HŽPP sklopio je ugovore s obrtima s obzirom na veći broj putnika koji se otpremaju iz tih stajališta“, odgovoreno nam je iz HŽPP-a na pitanje zbog čega se prostori daju u podzakup te zbog čega HŽPP ne obavlja prodaju karata u tim stajalištima.

Zbog čega HŽPP privatnicima daje da zarađuju na nečem što je godinama bila djelatnost samog prijevoznika, nije jasno odgovoreno. Međutim, i iz šturog odgovora, a i iz onog što nam je neslužbeno potvrđeno, riječ je o klasičnom izdvajanju (outsourcingu) djelatnosti pri čemu se režu troškovi radne snage.

Vlastitim radnicima HŽPP je dužan isplatiti plaću prema kolektivnom ugovoru kao i sve dodatke na plaću, od prekovremenog i noćnog rada, preko troškova prijevoza do uskrsnice, božićnice i regresa za godišnji odmor i dodataka za rad blagdanima i praznicima. Obrtnik podzakupac tih obaveza nema i pitanje je koliku će plaću radniku isplatiti i ima li taj radnik pravo na regres, božićnicu, uskrsnicu, prekovremeni rad, rad blagdanima, praznicima. Drugim riječima, HŽPP-u je jeftinije dati prostore u podzakup nego plaćati vlastite radnike, a s obzirom da se obrtnici za posao javljaju i njima je isplativ.

Na samom najmu prostora na stajalištima HŽPP ne zarađuje. Ti prostori u vlasništvu su HŽ Infrastrukture tako da ubranu najamninu Putnički prijevoz preusmjerava Infrastrukturi.

Posljednje tri godine rastu prihodi, odnosno planirani prihodi HŽPP-a od prodaje karata, koje se osim na stajalištima mogu kupiti putem mobilne aplikacije, online ili na kartomatima u kolodvorima. Iz poslovnog plana za tekuću godinu, proizlazi da je u 2017. godini prihod HŽPP-a od prodanih karata iznosio nepunih 253,2 milijuna kuna. Lani je planiran prihod od 255,35 milijuna kuna dok se planom za ovu godinu misli zaraditi nešto više od 263,8 milijuna kuna.

Dio te ostvarene ili planirane zarade odradili su obrtnici s kojima je sklopljen ugovor o podzakupu prodajnih mjesta na stajalištima. I dok se HŽPP-u ne isplati prodavati karte, isplati im se dati nagradu obrtnicima koji premaše normu u prodaji karata. Tako će podzakupac koji mjesečno ostvari prihod od prodaje karata u iznosu do pet tisuća kuna ostvariti bonus, odnosno proviziju, od 30 posto koji mu isplaćuje HŽPP. Na vrijednost prodanih karata od, primjerice, četiri tisuće kuna ostvarit će 1,2 tisuće provizije. Na pet tisuća kuna prometa, privatniku će biti isplaćeno 1,5 tisuća kuna provizije. Iznad prometa od pet tisuća kuna formirana je skala po kojoj se bonus isplaćuje i kreće se od 1,9 do 8,6 tisuća kuna mjesečno za ostvarenih promet na kartama preko 45 tisuća kuna.

Koliko se ukupno mjesečno obrtnicima koji prodaju karte na stajalištima HŽPP-a isplati provizije, iz HŽPP-a nam nisu odgovorili. Navode, međutim, da „provizija mjesečno iznosi od oko 3.000 o oko 8.500 kuna“. Drugi riječima, privatnici mjesečno prodaju voznih karata u vrijednosti od 14 do 45 tisuća kuna.

Provizija nije nelogična, jer privatnik koji prodaje samo karte i nema druge uslužne djelatnosti, nema ni nikakvu zaradu na tom poslu. Iz ostvarenog bonusa tako vjerojatno plaća i radnike, a s obzirom na iznose koji se mjesečno ostvare radnici su vjerojatno mahom na minimalnim plaćama. Za HŽPP je to, pak, „učinkovitije i racionalnije poslovanje“.

 

https://faktograf.hr...lacati-radnike/



#3344 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,567 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 01.07.2019. - 16:33

Prodaju karata trebalo bi izdvojiti iz HŽPP i prebaciti u infru (ili neku treću firmu od javnog interesa). Svi putnički prijevoznici nakon liberalizacije trebali bi imati jednakopravan pristup sustavu za prodaju.

#3345 mali.paja

mali.paja
  • Članovi
  • 8,794 posts
  • Joined 31.12.2007.
  • LocationZagreb

Posted 02.07.2019. - 00:26

Prodaju karata trebalo bi izdvojiti iz HŽPP i prebaciti u infru (ili neku treću firmu od javnog interesa). Svi putnički prijevoznici nakon liberalizacije trebali bi imati jednakopravan pristup sustavu za prodaju.

U Poljskoj ima XY operatera i svatko za sebe prodaje. Slično je i u Njemačkoj i Austriji. U Poljskoj nacionalni prijevoznik PKP nema lokalni prijevoz. Ima samo međunarodni i daljinski po Poljskoj. Do prije nekoliko godina imao je i lokalni koji se nazivao ako se dobro sjećam PKP Regio. Isti je bio jeftiniji od navedenog međunarodnog i daljinskog PKP Intercitya. I sad paradoks. Ukoliko si ušao sa skupljom kartom u jeftiniji vlak tretirao si se kao putnik bez karte. Ti kao putnik si na blagajni morao reći kojim vlakom (prijevoznikom) putuješ. Isto je bilo i ako si ušao sa jeftinijom kartom u vlak pa si želio razliku nadoplatiti.  Ovo se odnosilo na PKP prijevoznike. Ostali privatni su sami za sebe prodavali. PKP je ukinuo regionalni promet i sve dao lokalnoj zajednici (vojvodstvima). U Švicarskoj je pak sve drugačije. Kupljene karte vrijede za državnu i privatnu željeznicu, neke autobuse, žičare itd. Njihova nešto kao HŽ karta "P1" koja vrijedi godinu dana za sve vlakove (ne znam kako se zove) vrijedi i za sve BUS linije, sve brodske linije jezerima, žičarama (raspitt ću da li vrijedi i za tramvaj), sve željeznice kao privatne tako i državne itd. Poslodavc gdje radiš nudi ti tu godišnju kartu kao opciju i plaća 90% cijene. Zašto ne i 100%?. Imaš godišnji 1 mjesec, subota nedelja i blagdani ne radiš a možeš koristiti kartu. Karta je otprilike oko 2000€ ako se ne varam.

Zašto bi morala željeznica karte prodavati ili neki specijalist. U Dobovi se na kiosku prodaju karte i možeš do svud kupiti kartu gdje je "€" platežno sredstvo.



#3346 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,567 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 02.07.2019. - 00:50

U Britaniji krovno udruženje prijevoznika i upravitelja infrastrukture obavlja marketing, prodaju i podjelu zarade za sve linije u "National Rail" sustavu.

Nemam ništa protiv toga da prijevoznici imaju svoje kanale prodaje i akcijske cijene, ali morao bi postojati nacionalni tarifni sustav s fiksnim cijenama i kartama koje vrijede kod svih. Barem za sve linije koje su pod PSO ugovorima.

#3347 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 546 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 07.07.2019. - 20:58

HŽ-ov vlak za Zagreb stao na pola puta: "Ljudi su se smrzavali čekajući autobus"

 

R.I. prije 9 minuta
25
4582af64-9b22-4095-8fa6-d858bdc9f1b0-201
Foto: Čitateljica Indexa

PUTNIČKI vlak Hrvatskih željeznica koji večeras prometuje na relaciji Virovitica-Zagreb stao je na pola puta, u mjesto Sv. Ivan Žabno te su putnici iskrcani iz vlaka.

Kako nam je javila čitateljica, iako im isprva iz HŽ-a nitko nije rekao zašto su stali, naknadno im je rečeno da su zaustavljeni zbog radova i da se ovdje staje već tjedan dana.

Problem se pojavio zbog činjenice da je po putnike poslan samo jedan autobus u koji, naravno, nisu svi stali. Kako nam javlja čitateljica, koja nam je poslala i fotografije, 50-ak ljudi ostalo je i dalje čekati drugi autobus.

4a8a2c26-73fb-4ebc-80f0-0abee481dc20-201

 

1f47169f-016e-4a9a-b6d5-148f4a528dc7-201

Kaže kako su se ljudi smrzavali vani i kako su bili bijesni jer im nitko ništa ne govori.

Poslali smo upit HŽ-u i njihovo objašnjenje ove situacije ćemo objaviti čim primimo odgovor.

 

 

https://www.index.hr...us/2099022.aspx



#3348 sakuntala park

sakuntala park
  • Članovi
  • 1,995 posts
  • Joined 29.03.2009.
  • LocationOsijek

Posted 07.07.2019. - 21:56

Dobro da nije bilo vruće...

"Sakuntala park je park koji je dobio naziv prema kipu djevojke s palminom granom u ruci koju su Osječani zvali Sakuntalin kip. Ime joj potječe iz 5. st. kada je indijski pjesnik Kalidas napisao Sakuntalu, svoju najpoznatiju poetsku tvorevinu." Taj park je ujedno i naziv tramvajskog stajališta u Osijeku na liniji 1, 2 i 3.

GPP popis reklama: https://goo.gl/DcZQxs


#3349 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 546 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 14.07.2019. - 12:29

Najveća balkanska priča: Operacija Aluminij

 

No, šema je dosta jasna – tu je terminal, tu je željeznička pruga kojom stižu cisterne jedine hrvatske privatne željezničke kompanije (Croatia Express), a ona je u vlasništvu PPD-a. Tim željezničkim europskim koridorom 5c, zvanim ”bosanskim kolosjekom”, vozi se od 1879. na relaciji Ploče – Mostrar – Budimpešta.

 

https://www.zurnalis...M5bI7cPSmKbYj-w



#3350 mgalic2

mgalic2
  • Članovi
  • 355 posts
  • Joined 08.01.2017.
  • Location_

Posted 14.07.2019. - 13:55

Malo je novinarčić pobrkao (ako se ne varam) pojmove koridora 5c i bosanskog kolosjeka...

Što se tiče samog članka, djeluje mi prenapuhano (moje osobno mišljenje), ali ću ga svejedno kratko komentirati: dok se Amerika drži Daytona kao pijan plota, anemična Europa se ne drži ničega. Rusi u međuvremenu dejstvuju.

Usput budi rečeno: nevezano o kojem se energentu radi, ali je logično da su se trebali (ili će se, ako od toga išta bude) prebaciti na jeftiniji.



#3351 DB

DB
  • Članovi
  • 11,577 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 25.07.2019. - 09:19

 

1AAAAAAA-300x233.png PHOTO-2019-07-24-12-48-11-003-225x300.jp

 

U srijedu 24. srpnja obilježena je deseta godišnjica tragične željezničke nesreće u Rudinama, u kojoj je život izgubilo šestero putnika, a 55 ih je ozlijeđeno. Tom su prigodom izaslanstva HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga položila vijence i zapalila svijeće na spomen-obilježju u Rudinama u sjećanje na nesretno stradale u najtežoj nesreći u novijoj povijesti HŽ-a.

 

Komemoraciji su u ime HŽ Infrastrukture prisustvovali članovi Uprave Nikola Ljuban i Krunoslav Papić, Ante Jakelić, voditelj Područne radne jedinice prometa Jug, Silvana Dabo, voditeljica Područne radne jedinice održavanja građevinskog infrastrukturnog podsustava Jug, i Ivana Abramović, šefica kolodvora Kaštel Sućurca. Delegaciju HŽPP-a predvodio je voditelj Područne radne jedinice Split Ivan Liović, a HŽ Carga šef Regionalnoga centra Jug Ivan Čičmir.

U ime lokalne zajednice komemoraciji su prisustvovali zamjenik gradonačelnika Grada Kaštela Grgica Benutić te predstavnici Civilne zaštite MUP-a, HGSS-a i DVD-a Kaštela.

 

Prigodom komemoracije član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban istaknuo je:

– Kao i svih prethodnih godina, i danas smo došli na mjesto nesreće nagibnoga vlaka koja se dogodila nakon podneva toga petka 24. srpnja 2009. godine. Dolazimo svake godine kako bismo na ovome mjestu odali počast šestoro putnika koji su poginuli u toj najvećoj željezničkoj nesreći koja se dogodila u novijoj povijesti Republike Hrvatske. Položili smo cvijeće i zapalili svijeće kod spomenika žrtvama, a sada ćemo otići i na svetu misu koju posvećujemo njihovoj žrtvi. Ovim činom također želimo poručiti obiteljima poginulih da i nakon 10 godina žalimo za poginulima i suosjećamo s njihovim obiteljima.

 

Misa zadušnica služena je u crkvi sv. Leopolda Mandića u Rudinama.



#3352 Vladimir S.

Vladimir S.
  • Članovi
  • 587 posts
  • Joined 26.03.2010.
  • LocationSamobor

Posted 27.07.2019. - 15:22

http://www.novilist....ontent+exchange Teksta nema puno a za fotografije ipak morate otići na stranicu PJEVAČICA Nives Celzijus stavila kapicu željezničara: Ovo je naslovnica na kojoj ju je malo tko očekivao I Sindikat prometnika vlakova Hrvatske prepoznao je u Nives Celzijus sjajnu sugovornicu, te na svojoj naslovnoj stranici objavio fotografiju ove spisateljice i pjevačice, najavivši zanimljiv novinarski susret. Najavu novog broja časopisa objavili su i na službenom Facebook profilu uz kratki komentar: "Na peronu 90-91 -ljetni dvobroj. Možete pogledati i/ili prelistati ." http://spvh.hr/wp-cont…/uploads/…/07/NA-PERONU-br.-90-91.pdf h Ljetni dvobroj, časopisa "Na peronu", u času je postao pravi hit objava s brojnim komentarima. Seksepilna pjevačica trenutačno priprema novi ljetni hit "Odjebando" kojeg je već na profilima društvenih mreža i najavila. Zasigurno je nitko nije očekivao na naslovnici Perona, ali Nives i s kapicom željezničara i palicom u ruci izgleda vrlo privlačno.
Deda je vozio seriju 32
Ja sam samo običan ferroequinolog

#3353 Vedran Zeman

Vedran Zeman
  • Članovi
  • 4,185 posts
  • Joined 17.10.2005.
  • LocationKloštar Podravski

Posted 29.07.2019. - 04:07

Putovanje dugo cijelu vječnost: Vozili smo se vlakom od Osijeka do Zagreba i natrag

Odgovornost je maksimalna, tu su ljudi, tu su tereti, a i privatni život trpi, radi se nedjeljama, ali i za Božić, Novu godinu

 

 

Pred kotačima vlaka prelijeću fazani, pretrčava srna, a umalo je izletio i – kamion. Pruga vijuga kroz žuta polja suncokreta i slavonsku ravnicu. Zijevamo, ustajanje u 4 sata ujutro ostavilo je traga, više na nas, manje na strojovođu, on se “očeličio”. Kultna Podravka sa željezničkog kolodvora u Osijeku otisnula se prema Zagrebu u 5.27. Vlak se kroz Slavoniju kotrlja prosječno 60 kilometara na sat. Jamči to dug put od četiri i pol sata vožnje. Pred nama su, naime, ukupno 272 kilometra pruge.
 
Zaspati i malo odrijemati u lokomotivi, tik do strojovođe, potpuno je nemoguće, i to zbog sigurnosnog signala logična imena – budnik. – Oglasi se svakih desetak sekundi, moram ga stisnuti i pustiti, jer će se inače vlak sam zaustaviti. Sprečava to strojovođu da zaspi, i život nam znači, posebice noću – objašnjava nam 53-godišnji strojovođa Nenad Marković. Iza njega su pune 34 godine staža u željeznici. Suputnik mu je 46-godišnji Zlatko Skokić, pomoćnik strojovođe, koji je nužan u dizelskoj električnoj lokomotivi, radi preglednosti. – Ne bojte se, u sigurnim ste rukama! Osjetit ćete ljepotu Slavonije i Podravine – smješka se Nenad gostoljubivo, dok vlak polako napušta grad. Na Podravkinim je “leđima” ravno 50 godina. Taj poslovni vlak vozi od 1969., a lokomotiva je tada vukla vagone prvog razreda i buffet-vagon sa sjedalima prvog razreda. Prepoznatljiva je danas po broju 580 te 581. Lokomotiva se na putu do Zagreba mijenja, a kompozicija je vagona uglavnom jednaka. Vozi nas stroj iz 1982., ali on se nakon određenog broja kilometara redovito potpuno obnavlja.

– O, vršnjaci smo! – primjećujem. I sin Mario vozi lokomotivu Klimatizirano je, u ljetno jutro čak je prohladno. – Vrhunska je to lokomotiva! Izradio je ju je General Motors, uvezena je iz Amerike – pojašnjava naš strojovođa. Nikada nije požalio što je završio na željeznici. – Maštao sam, doduše, da postanem pilot, ali nikada to nisam ni pokušao, više je to bio dječački san. Oduvijek me zanimala vožnja, ne bih mogao osam sati sjediti u uredu, na istoj adresi. Tadašnja Vuča vlakova davala je stipendije učenicima, a to je bilo idealno, ideš u školu i znaš da te čeka posao. Za željezničare se kaže kako je to zanimanje koje se prenosi s koljena na koljeno, ali moj nitko nije radio taj posao – prisjeća se.

Nije te 1985., kada se zaposlio, ni slutio da će upravo on započeti obiteljsku tradiciju. Isti je zanat, naime, izučio i sin mu Mario, a taj 28-godišnjak danas vozi cargo vlakove u Rijeci. – Ja sam ga, priznajem, potaknuo, možda sam ga i previše forsirao, ali odlično je prihvatio posao – kaže naš sugovornik. Nenadov je otac, inače, iz Labina, s mora je doselio u Slavoniju jer je taj kraj bio “obećana zemlja”. Nenad je tu rođen, a živi u Đakovu. Četiri godine srednje škole nisu kraj obuke za jednog strojovođu. Svaka dva mjeseca obavezno je osam sati školovanja kako bi svladali novine, od onih u tehnici, do raznih pravilnika i propisa. Svake tri godine provjerava im se kompletno znanje. Stresan je to posao. – Odgovornost je maksimalna, tu su ljudi, tu su tereti, a i privatni život trpi, radi se nedjeljama, ali i za Božić, Novu godinu... Uvijek moramo biti naspavani i pripremljeni za posao, nema alkohola, bančenja. Ustao sam jutros u 4, treba mi 35 minuta automobilom iz Đakova do Osijeka – prikazuje nam. Na posao na željeznički kolodvor vozi se, naime, automobilom jer na toj relaciji nema jutarnje linije vlaka kojom bi stigao na vrijeme za upravljač “Podravke”.

Vozi on poslovnjake na sastanke, studente na fakultete. Nagledao se, neizbježno je, i tragedija na tračnicama. Svjedočio je samoubojstvima pod kotačima vlaka, i to stravičnih sedam puta. – Tu ne možete, nažalost, ništa učiniti. Ako je brzina 100 kilometara na sat, vlaku treba 400 metara da se zaustavi. Nema strojovođe u Osijeku koji nije doživio takav stres. Jedan mi je istražni sudac, na očevidu suicida, rekao: “Mladiću, niste ga vi ubili. Ubio se sam.” Ali živo je to biće, žao vam je čovjeka... Obitelj mi nikada to nije osjetila, nikada sa suprugom i djecom nisam o tome razgovarao. Život ide dalje – otvara nam se. Poduzeće im, u takvim tragedijama, osigurava psihološku pomoć i pet dana bolovanja. Svatko ima sretnu zvijezdu Pamti i slučaj iz Slatine, gdje se radila pruga pa je vlak njome klizio samo 40 kilometara na sat. – Starica je stavila maramu i legla na prugu, uspio sam se zaustaviti do nje. Prišao sam joj, otvorila je oči, upitao sam je što to radi. Nesretna baka, samo je ponavljala da želi umrijeti. Pozvao sam policiju, jer ako je ostavim, naići će neki drugi vlak... Budem revoltiran, ali moram razgovarati, nikad ne znaš u kakvoj su krizi – rezimira on.

Dogodila su se lani 23 samoubojstva na tračnicama u Hrvatskoj, a deset u prvoj polovici ove godine. Vlakovi kojima je Nenad Marković upravljao nalijetali su i na automobile. – Svatko ima sretnu zvijezdu, nisam doživio sudare s nekom velikom štetom. Malo sreće, ali i znanja – zahvalan je on. Taman dok razgovaramo, prolazimo kroz Našice. Približavamo se pružnom prijelazu. Spuštena rampa jednom vozaču omanjeg kamiona i njegovim suputnicima nije, činilo se, nikakva zapreka. Zaobilazili su je i zagazili na tračnice. – Je l’ hoće? O, ljudi moji... Dobro je, vraća se... – odahnuo je strojovođa, jer vozilo ipak nije izletjelo pred nas. – Svaki pružni prijelaz HŽ-a je zaštićen. Postavljen je “Stop”, to je obavezno zaustavljanje, bez obzira na polubranike – ističe. Koliko su vozači nesavjesni, potvrđuje i podatak kako su polubranici i branici na hrvatskim tračnicama lomljeni 452 puta prošle godine i 211 puta do konca lipnja 2019.

U nesrećama na željezničko-cestovnim prijelazima u našoj zemlji život je lani izgubilo osam osoba, a u prvoj polovini ove godine dvoje. Teško ih je ozlijeđeno po petero. Nadalje, deset je osoba usmrćeno prošle godine na mjestima gdje je zabranjeno prelaženje preko pruge i kretanje uz prugu, a ove godine dvoje. Baš kao i avioni, i vlakovi imaju tzv. crnu kutiju koja, u slučaju nesreće, pamti sve – brzinu, kočenje, vrijeme... – Može vas spasiti, ali i pokopati – svjestan je naš suputnik. Radni je staž strojovođama beneficiran – na godinu dana rada dopišu im se još četiri mjeseca. Do prošle godine, bilo je to šest mjeseci dodatnog staža. Naš će strojovođa u rujnu 2020. steći pravo na mirovinu. – Mislim da ću i otići. Trebam malo i proživjeti života – kaže on.

Maksimalna brzina vožnje na relaciji Osijek – Koprivnica iznosi 80 kilometara na sat. Razlog je loša infrastruktura. – Prije je “Podravka” vozila brže, 100 kilometara na sat gotovo cijelu dionicu od Osijeka do Koprivnice – prisjeća se strojovođa. Usporedbe radi, po voznom redu do konca svibnja 1990., kada su vlakovi bili u sustavu Jugoslavenskih željeznica, od Osijeka do Zagreba stizalo se sat vremena brže, ili konkretno, za 3 sata i 20 minuta. Zbog radova, dionicu od Križevaca do Vrbovca trenutačno “odrađuje” autobus, a u “ciljnu ravninu”, Zagreb – Glavni kolodvor, putnike uvozi niskopodni vlak, star četiri godine, koji doseže 120 kilometara na sat. – Eto vam razlike Slavonije i Zagreba... – dobacuje nam netko od putnika s gorčinom.

Radovi su na dionici Dugo Selo – Križevci, koja se proteže 38,2 kilometra. Projekt je to od 196,9 milijuna eura. Rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka željezničke pruge započela je 2016., a rok je za završetak prva polovica 2022. – U tijeku je natječaj za rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, ukupne dužine 42,6 kilometara. Investicija je to od 297 milijuna eura, a 85 posto troškova osigurano je iz Instrumenata za povezivanje Europe. Planom poslovanja HŽ Infrastrukture za razdoblje 2019. do 2023. predviđena su 823 milijuna kuna za obnovu 116 kilometara pruge na relaciji Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Virovitica – navode nam u Korporativnim komunikacijama HŽ Infrastrukture. Kada se okončaju zacrtani projekti, naglašavaju, skratit će se i putovanje.

– Danas vozno vrijeme brzog vlaka između Dugog Sela i Križevaca iznosi između 31 i 33 minute, ovisno zadržava li se vlak u kolodvorima ili ne. Kada završe radovi, vozna vremena svela bi se na vrijeme između 20 i 22 minute. Omogućit će se, naime, postizanje nazivne projektirane brzine od 160 kilometara na sat na cijeloj dužini pružne dionice – nastavljaju. Kako vrijeme leti, i kako mu prolaze godine na željeznici, Nenad mjeri i po šumi kod skretanja za Bjelovar, na potezu prema Đurđevcu. – Bila je upola manja kad sam počeo raditi – nostalgično će on. U Koprivnicu stižemo u 8.36, a mi se prebacujemo u vagone – baš kao i nekada, i danas se u njima može osjetiti miris kulena i kulenovih seka, koje Slavonci nose prijateljima i rodbini na poklon. Usporedbe radi, nagibni vlak, koji je svojedobno prometovao na toj relaciji, stizao je od Osijeka do Zagreba za 2 sata i 45 minuta, a “Podravki” je samo od Osijeka do Koprivnice trebalo 3 sata i 10 minuta. Lokomotiva se na ovoj stanici odvaja od kompozicije, zamjenjuje ju električna. Strojovođi Nenadu i kolegi mu Zlatku slijedi sat i pol stanke, dok ne dočekaju vlak iz Rijeke – sljedeći im je zadatak, naime, da ga vrate u Osijek. U osječki kolodvor ući će u 14.45 sati, i time im završava radno vrijeme. – Deset sati smijemo voziti, s tim da moramo imati minimalno 16 sati odmora između smjena, po zakonu, i nitko nas ne može podići ranije – pojašnjava.

Na relaciji Osijek – Zagreb – Osijek vozi 6 izravnih vlakova na dan. Zbog ukidanja linija, svojedobno su Slavonci žustro negodovali. Raste broj putnika – Putnici se mogu voziti i drugim vlakovima s presjedanjem u, primjerice, Koprivnici, Strizivojna-Vrpolju, Vinkovcima. U zadnjih pet godina, odnosno od 24. travnja 2014. broj vlakova na relaciji Osijek – Zagreb – Osijek nije se mijenjao. Godišnje se na toj relaciji preveze oko 23.000 izravnih putnika – kaže nam Mihaela Tomurad Sušac, glasnogovornica HŽ Putničkog prijevoza. Na našem putovanju, najviše ih se ukrcalo u vlak na kolodvorima u Našicama, Slatini i Virovitici, po dvadesetak. Vlakovima je u Hrvatskoj lani prevezeno 20,3 milijuna putnika, što je za 2,2 posto više nego u 2017. – U prvih šest mjeseci ove godine prevezeno je 10,4 milijuna putnika te se procjenjuje da će njihov broj biti na razini prošle godine. Prijašnjih godina bilježimo lagani pad broja putnika, dok se u 2018. bilježi rast. Putnici u Hrvatskoj putuju vlakovima, te je cilj HŽPP-a dodatno popularizirati prijevoz vlakom – iznosi glasnogovornica. Putnici se najčešće koriste vlakom, navodi ona, kao prijevoznim sredstvom u svakodnevnim migracijama, do posla, škole, fakulteta, stoga su najčešće korištene relacije do 60 kilometara od mjesta stanovanja.

– Na kraćim relacijama željeznički prijevoz je konkurentan cestovnom u vremenu putovanja. Na dužim relacijama cestovni prijevoz brži je od željezničkog, a jedan od glavnih razloga jest podinvestiranost željezničke infrastrukture, što rezultira smanjenjem brzine prometovanja vlakova, odnosno duljim vremenom putovanja. Na kvalitetu prijevozne usluge znatno utječu supstitucije vlakova autobusima do kojih dolazi zbog izvođenja radova na prugama, kvarova željezničkih vozila i izvanrednih događaja zbog kojih dolazi do kašnjenja vlakova – govori Mihaela Tomurad Sušac. Cilj im je da što više građana koristi željeznički prijevoz koji je najsigurniji kopneni oblik prijevoza. Kako bi se taj cilj i ostvario, potrebna su, svjesni su, znatna ulaganja u željezničku infrastrukturu i vlakove. – Primjerice, izuzev 24 nova vlaka, prosječna je starost voznog parka više od 40 godina. U tom cilju HŽ Putnički prijevoz ugovorio je isporuku još četiri nova niskopodna dizel-motorna vlaka koji će biti u prometu krajem 2019. i početkom 2020. Uz to, u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, HŽ Putnički prijevoz planira nabaviti 21 elektromotorni vlak korištenjem sredstava EU fondova. Sukladno Srednjoročnom planu HŽ Putničkog prijevoza za razdoblje 2019. do 2023., planira se u potpunosti realizirati ugovor potpisan s Končar – električnim vozilima, kojim bi bilo nabavljeno još 7 dizel-motornih i 12 elektromotornih vlakova, za koji se u suradnji s resornim ministarstvom pokušavaju iznaći sredstva – najavljuje.

Umirovljenik Stjepan Mudri iz Slatine zaputio se u Zagreb na liječnički pregled. Godišnje dvaput putuje do metropole, uvijek vlakom. – Jeftiniji je i udobniji, kupim si baš Večernjak i čitam ta tri sata puta – kaže nam. Lea Matulec iz Đurđevca studentica je odnosa s javnošću i medija u Zagrebu. Njezina je računica nešto drukčija. – Nastojim izbjeći vlak, spor je i gužva je. Kad god mogu, putujem s nekim u automobilu, jer je brže, a i jeftinije kad se podijele troškovi – kaže ona. Na Glavnom kolodvoru u Zagrebu iskrcavamo se u 10 sati i dvije minute. Sumiramo li, iza nas su četiri sata i 35 minuta vožnje. Da bismo vlakom iz Osijeka stigli u Zagreb i imali barem tri sata kako bismo odradili pregled u bolnici ili sastanak, moramo na putu provesti čak 16 sati. Povratak nam je, tako, startao u 16 sati i 38 minuta. Niti jedan vagon nije prazan, a u našemu su i Anita Pavošević te kći joj Ana. Baš zbog 19-godišnje djevojke, i voze se vlakom. – Ana voli vlakove. Kada je bila malena, iz Čepinskih smo Martinaca morali dolaziti u Osijek, parkirati automobil i voziti se tramvajem u krug – smješka se mama.

– Krenuli smo iz Bizovca u 5 sati i 48, pregled je bio u 11 i 30, taman dok smo stigli, bili smo na redu. No, završile smo do 12 sati i 30 minuta, i eto, od tada čekamo na kolodvoru – nadovezuje se. Ana je već stavila slušalice u uši. – Više volim slušati pjesme dok putujem nego razgovarati, izoliram se – priznaje simpatična djevojka. Stjepan Baričević iz Našica 25-godišnji je programer. Radio je u Osijeku, dok mu lani nije stigla primamljivija ponuda iz Zagreba pa se u studenome preselio. Jednom mjesečno odlazi doma u Slavoniju. – Tri i pol, pa i četiri sata se vozim, ali najkomotnije mi je u vlaku, imam najviše mjesta, ponesem laptop pa i radim putem – zadovoljan je Stjepan.

Sindrom vlaka je i taj da će putnici jedni drugima ispričati gotovo cijeli život, iako se nikada prije nisu sreli, niti će, možda, ikada kasnije. I baš zato. Na početku našeg druženja, naši suputnici u vagonu na to će se samo nasmijati. Kako se vlak kotrlja po Slavoniji, razgovor je sve intezivniji. Čavrljanje s putnicima – Toliko smo htjeli svoju državu, a sad će nam država nestati jer nam mladi odlaze. Imat ćemo dijasporu, i ona će glasovati i za nas. Željni smo svoje djece – ogorčeno će jedna naša suputnica. Radila je u Austriji kao njegovateljica, ali se vratila. – Plate oni, ali ako želiš nešto zaraditi, nemaš svoj život. Razgovaramo, na koncu, kao najbliži prijatelji. Dan je bio dug, pogledavamo na sat svakih pet minuta, a kroz glavu prolazi ona: “Papa Štrumpf, koliko još?” Spašavaju nas utičnice za punjenje mobitela...

Sat vremena prije kraja puta, Ana se dosjetila – zaigrajmo “Alias”, društvenu igru asocijacija. Uz pomoć mobitela, naravno. – Lažu i imaju puno godišnjeg odmora – nabacuje mi Anita prvu asocijaciju. – Političari! – ispucavam odgovor, točan je. Već nam je puno zabavnije. Anitin i moj tim zove se “Brzi vlak”. Ana i kolegica mi fotoreporterka Dubravka Petrić u timu su “Spori vlak”. Anita i ja vodimo. – Pa naravno, kad smo mi “Brzi vlak”! – smijemo se. S vlaka silazimo u 21:21 sat. Da smo se barem prije sjetili društvene igre...

 


Metro über (unter) alles! :kul3


#3354 2041024

2041024
  • Članovi
  • 3,601 posts
  • Joined 17.01.2007.
  • LocationBjelovar

Posted 29.07.2019. - 09:59

Još kada bi iskoristili skračivanje puta preko nove pruge bilo bi im to kraće za još nekih 30min, ali s obzirom da su hžputničari apsolutno nezainteresirani za život, a ne da bi nešto preusmjerili i SKRATILI, što bi koristilo najviše njihovim korisnicima od koji žive(ako bi se lagali, žive od države još za sada), ali njihova ideja je da oni kažem tu prugu ne trebaju i ne vide uopće potencijal za nju. Ali neka budu došli i privatnici pa će se neke stvari iskristalizirati i isplatiti, a onda će svi biti krivi.8)



#3355 dorianb

dorianb
  • Članovi
  • 1,220 posts
  • Joined 06.07.2008.

Posted 29.07.2019. - 17:02

Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Virovitica - to ce se investirati iz nacionalnog fonda? Jer taj koridor nije u planu EU sufinanciranja... 

 

Inace, infrastruktura je losa ali tu je i slabo informiranje putnika o alternativnim linijama (primjerice vlakom 211 sa presjedanjem u Strizivojni se dodje iz Zagreba u Osijek 40 minuta prije Podravke) i nezainteresiranost HZPP-a za daljinsko povezivanje gradova u HR, o cemu sam pisao mnogo puta. I sa ovom infrastrukturom bi moglo biti puno bolje, sjetimo se IC Slavonije a brzine nisu bile puno bolje nego danas.


Pozdrav iz Stubaka

#3356 DB

DB
  • Članovi
  • 11,577 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 19.08.2019. - 13:53

TRAČAK ŽIVOTA 'Žene s pruge' ne mire se s činjenicom da je njihov zavičaj opustio: Čuveni gitarist na prugu u Kistanjama vratio život

 

11485208.jpg

 

"Sve se ugasilo, a mi smo ostali. Vlakovi između Zadra i Knina ne voze već godinama, a sa željeznicom su poumirale i sve postaje koje su, vozeći se tom prugom, u našim djetinjim očima bile lijepe, velike, a nadasve – pune ljudi. Ljudi ulazili i izlazili na tim postajama do Knina, u kupeima su se vrzmali, tražili mjesto, šuškali, vadili marendu, pričali priče koje smo mi kao djeca slušali načuljenih ušiju. Ako ste imali baku ili djeda kojima ste išli vikendom, u bilo kojem mjestu do Knina, putovali ste željeznicom. Slike koje sam i ja, putujući baki vikendom u Knin, gledala i upijala putem, usjekle su se u moje sjećanje i u moje emocije zauvijek, a od svega je ostala samo istrošena stara pruga na kojoj nema ni vlakova, ni ljudi, ni postaja..."

 

Tim je riječima Zadranka Žana Bumber, glumica u zadarskom HNK-u, pojasnila koje su emocije četiri prijateljice, Zadranke, povele u avanturu: Daniela Bjelanović, Žana Bumber, Valentina Vujasinović i Melita Ivković su "Žene s pruge", idejne začetnice i pokretačice jednodnevnog glazbenog festivala koji se održao proteklog tjedna na željezničkom kolodvoru u Kistanjama. To je, najavile su "Žene s pruge", samo početak projekta, zapravo samo mali dio šireg projekta kojim se, kulturom, glazbom, pričom, poezijom i drugim događajima, na napuštenu prugu vraća tračak života.

 

– Iz tih krajeva, na potezu između Zadra i Knina, uz prugu, život je mahom otišao. Ugasio se promet, ugasile su se tvornice, nestali su vagoni u kojima je na stotine učenika dolazilo u školu u Zadar. I vraćalo se u svoja mjesta. Onima koji su ostali željeli smo donijeti emociju, život, poruku. I nastavit ćemo. Koncert na pruzi u Kistanjama bio je čudo – kazala je Žana Bumber.


Iza svega stoji Kulturno-umjetnička udruga "Verige".

 

Njezina predsjednica Daniela Bjelanović, jedna od četiri "žene s pruge" koje su danas odrasle žene, majke i sve žive u Zadru, kaže da je osnovala ovu udrugu s ciljem "promišljanja i očuvanja kulturne baštine kroz spoj glazbe, literature i autohtonih proizvoda".

 

– Još sam pod dojmom svega što se stvorilo na prvom našem organiziranom događaju, na pruzi u Kistanjama; stvorila se nevjerojatna pozitivna energija i želja da nastavimo. A krenulo je tako jednostavno i zapravo intimno: nas četiri Zadranke smo iz emotivnih razloga i prekrasnih uspomena na putovanja željeznicom počele razgovarati o mogućnostima da nekako skrenemo pozornost da je ta pruga jednom, kada je napravljena, donijela život u te krajeve. Ljudi su išli na pazar, u škole, na posao... Sve je izgradnjom pruge živnulo, svi su bili bolje opskrbljeni, željeznica je doslovno donijela život. A onda je nestala. S njom i svi naši odlasci rodbini, bakama, djedovima... Možemo li mi, "Žene s pruge", uz toliku pomoć i entuzijazam sviju koji su se na prvom koncertu okupili u Kistanjama, vratiti dio života i emocija u te krajeve? – kazuje nam Daniela Bjelanović, koja je sve vikende i sve praznike s bratom odlazila baki u Kistanje.

 

Melita Ivković, koja je danas ravnateljica Koncertnog ureda Zadar, vlakom je odlazila baki i djedu u Škabrnju, a četvrta zadarska "žena s pruge" Valentina Vujasinovićputovala je u malo mjesto Vujasinovići između Kistanja i Knina.

 

Prvi događaj projekta "Žene s pruge" donio je, među ostalim, svirku Gorana Markova Kneževića, te gitarista Miroslava Tadića u duetu s Yvette Holzwarth na violini, a i beogradsku blues-atrakciju Nikola Čubrilo Band. Kulisa pozornici na pruzi bio je osvijetljeni stari putnički vagon, stiglo je zadarsko zanatsko pivo, proizvodi lokalnih OPG-ova, te mnoštvo ljudi koji su, prvi put nakon niza godina, zajedno evocirali uspomenu na prugu koja je, kazala je Žana Bumber, iz njihovih života jednostavno – iščupana.

 

11485214.jpg

 

11485212.jpg

 

11485210.jpg



#3357 Kublach

Kublach
  • Članovi
  • 3,648 posts
  • Joined 03.06.2007.
  • Location127.0.0.1

Posted 23.08.2019. - 22:26

HŽ Putnički prijevoz nabavio MS licence vrijedne 6,48 milijuna kuna

HŽ Putnički prijevoz objavio je u Narodnim novinama kako je od Combisa nabavio Microsoft licence procijenjene vrijednosti 6,48 milijuna kuna plus PDV.

Informacija je objavljena kao obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost, a riječ je o licencama ustupljenima po modelu Microsoft Enterprise Agreement Subscription i pregovaračkom postupku bez prethodne objave vrijednom 893.460,17 eura plus PDV..

Riječ je o znatno većim troškovima za licence nego prethodne dvije godine kad su licence, također od Combisa, platili 1,81, odnosno 1,96 milijuna kuna plus PDV. Paralelno uz objavu članka rep.hr je HŽPP-u poslao upit o razlozima povećanja navedenog iznosa, a odgovor će naknadno biti uvršten u članak.

http://rep.hr/vijest...ED9LvnUDGhw2F_A

Kakve godišnje licence? Kakvi bakrači?
Tramvaji koje sam montirao: 22104, 22116, 22117, 22118
SQL Query: SELECT onlyOne FROM everyOne WHERE loveMe = 'true'; 1 row(s) affected

#3358 Renato

Renato
  • Administratori
  • 6,680 posts
  • Joined 26.03.2005.
  • LocationDonja Bistra, Croatia

Posted 24.08.2019. - 08:05

HŽ Putnički prijevoz nabavio MS licence vrijedne 6,48 milijuna kunaHŽ Putnički prijevoz objavio je u Narodnim novinama kako je od Combisa nabavio Microsoft licence procijenjene vrijednosti 6,48 milijuna kuna plus PDV.Informacija je objavljena kao obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost, a riječ je o licencama ustupljenima po modelu Microsoft Enterprise Agreement Subscription i pregovaračkom postupku bez prethodne objave vrijednom 893.460,17 eura plus PDV..Riječ je o znatno većim troškovima za licence nego prethodne dvije godine kad su licence, također od Combisa, platili 1,81, odnosno 1,96 milijuna kuna plus PDV. Paralelno uz objavu članka rep.hr je HŽPP-u poslao upit o razlozima povećanja navedenog iznosa, a odgovor će naknadno biti uvršten u članak.http://rep.hr/vijest...nUDGhw2F_AKakve godišnje licence? Kakvi bakrači?

Npr. Office 365 ima godišnju pretplatu.

Sent from my SM-N950F using Tapatalk



#3359 Kublach

Kublach
  • Članovi
  • 3,648 posts
  • Joined 03.06.2007.
  • Location127.0.0.1

Posted 24.08.2019. - 09:21

Npr. Office 365 ima godišnju pretplatu. Sent from my SM-N950F using Tapatalk

Znam ja to, ali ajmo ovako:

"U HŽ Putničkom prijevozu zaposleno je 1897 radnika"

6480000/1897 = 3145 kn/zaposelnom...

Najskuplja pretplata je 3050 kn/godišnje/korisnik i to bez ikakvih popusta koje vendori imaju.
Također, zar apsolutno svi djelatnici imaju office365 instalaciju?
Nadalje, za ove novce mogu kupiti nekoliko servera, exchange, potrebne licence, svima kojima je potreban office paket, biti mirni minimalno 5 godina (a čak i 7 koliko je EOS) i još ostane za stado janjaca (stado godišnje?)...

 

Da ne govorim o tome da su u klincu s parama i da su mogli kroz linux uštediti na licencama - postoje alternative exchangeu i officeu. Ne kažem da su dobre i kvalitetne kao MS Office, ali kad si u klincu s parama jel bitno? A 10 kompova koji stvarno nonstop rade sa dokumentima mogu i imati MS Office... Šta će kompletan (najskuplji) Office paket čistačici?

 

Baš nekidan dobijem informaciju da je Rusija razvila svoju Linux distribuciju i da sve državne firme i institucije prelaze (ili su čak i prešle) isključivo na to bez mogućnosti izbora... Astra Linux... I ne, nemam doma Linux i nisam neki fan, ali ovo je čisto razbacivanje parama...

EDIT: I da, imaju office365

DNS Report
Host Type Class TTL Extra
  hzpp.hr TXT IN 3600 txt: MS=ms14825862
  hzpp.hr TXT IN 3600 txt: v=spf1 include:spf.protection.outlook.com include:spf.bulkmta.info include:sparkpostmail.com include:_spf.mlsend3.com -all
  hzpp.hr TXT IN 3600 txt: IZB/qlfi6vf4t23DztlF0hDa6fa5awQepU25yLMjWeKvF1NUb4xAMOMkhcGjf19zd5E76RQ8JxO3hyMy97U05g==
  hzpp.hr MX IN 3600 pri: 0
    target: hzpp-hr.mail.protection.outlook.com
  hzpp.hr A IN 300 ip: 195.29.82.20
  hzpp.hr SOA IN 300 mname: srvzgb-dns01.hzpp.hr
  hzpp.hr NS IN 300 target: dns1.t-com.hr
  hzpp.hr NS IN 300 target: srvzgb-dns01.hzpp.hr


Tramvaji koje sam montirao: 22104, 22116, 22117, 22118
SQL Query: SELECT onlyOne FROM everyOne WHERE loveMe = 'true'; 1 row(s) affected

#3360 DŠ...

DŠ...
  • Članovi
  • 546 posts
  • Joined 15.07.2012.
  • LocationHrvatska

Posted 24.08.2019. - 12:13

MALO O ŽELJEZNICI

Više puta sam na fejsu vidio kako ljudi kritiziraju HŽ zbog toga što vlak prelazi preko cestovnog ili pješačkog prijelaza na kojemu nije uključena signalizacija, ili nije spuštena rampa. U takvome slučaju, vjerojatno je signalizacija u kvaru, a rijetko će biti slučaj da se to dogodilo bez ikakve ljudske kontrole, iako je i to moguće u iznimnim situacijama.

Kada je signalizacija u kvaru vlak se sporo približava prijelazu i mora ispred prijelaza stati. Nakon toga strojovođa provjerava kakvo je stanje na cesti odnosno na prijelazu za pješake. Ako nikoga nema, nastavlja brzinom do 10 km/h sve dok čelo vlaka ne prijeđe preko prijelaza, i nakon toga povećava brzinu. Vozači cestovnih vozila imaju obvezu inače po propisima za vožnju približavati se prijelazu takvom brzinom da u svakome trenutku mogu stati. Pa će svako vozilo koje prilazi prijelazu nakon što je vlak već u pokretu, vidjeti vlak, i zaustaviti se na vrijeme.

O postupku na prijelazu strojovođu obavještava prometnik vlakova.

Ne može život stati zbog kvara signalizacije odnosno signalno-sigurnosnog uređaja za osiguranje prometa na cestovnome prijelazu. 1f642.png






2 user(s) are reading this topic

0 members, 2 guests, 0 anonymous users