Sarajevo - Konjic (Narentabahn) Neretvanska pruga (1)
---------------------------------------------------------------
Dionica uskotracne pruge Sarajevo - Konjic je otvorena za promet 1.8.1891.
To je bila zadnja kompletirana dionica koja je Neretvanskom prugom
(Narentabahn) povezala luku Metković sa Sarajevom.
Sirina kolosijeka ove pruge je bila 760 mm (2' - 5 9/10" = 2.493408 ft).
Smatraju je najtezom dionicom, jer je za savladjivanje prevoja preko planine Ivan
koriscena Abtova dvolamelna zupcanica, u sest sekcija, ukupne duzine 18.8 km.
Originalna duzina pruge izmedju Sarajeva i Konjica je bila 55.8 km.
Tijekom prve polovice 30-tih godina 20. stoljeca je ucinjena znacajna rekonstrukcija
ove dionice ciji cilj je bio da se dvije sekcije sa zupcanicom zamijene adhezionom prugom.
U sastavu tih izmjena probijen je novi bazni tunel Ivan, sa rekonstruiranim kolodvorom
Bradina, a izbacen iz upotrebe stari vrsni tunel Ivan sa pripadajucim istoimenim kolodvorom.
Sa sjeverne suprotne strane je napravljena nova adheziona petlja kod Raštelice, sa novim
kolodvorom Raštelica. Kod Tarčina je probijen tunel Osenik, cime je izbacena istoimena
sekcija zupcanice.
Takvo stanje je ostalo do ukidanja pruge za promet 5.11.1966. radi pustanja
u promet nove pruge normalnog kolosijeka Sarajevo - Ploče 26.11.1966.
U tom vremenskom periodu na uskotracnoj pruzi ...
Stanice i stajalista su isli redom:
-----------------------------------------
0·0 0·0 Sarajevo
2·9 2·9 Alipašin Most
5·7 2·8 Stup
7·4 1·7 Ilidža
11·4 4·0 Blažuj
18·1 6·7 Hadžići
25·0 6·9 Pazarić
31·7 6·7 Tarčin
37·0 5·3 Raštelica
43·2 6·2 Bradina
47·8 4·6 Brđani pod Ivanom
51·3 3·5 Podorašac
56·4 5·1 Konjic
SAKONP.MAP.1910.200K.
Na austrougarskoj karti iz 1910. godine se vidi originalna uskotracna pruga od Sarajeva do Konjica,
podijeljena u dva dijela: Sarajevo - Pazarić (1) i Pazarić - Konjic (2).
Razmjera je 1 : 200000.
1. 2.

NP.1.
Ovaj grafikon iz 1957. godine obiluje raznim tehnickim podacima vezanim za
dionicu Neretvanske pruge od Sarajeva do Konjica, pocev od redoslijeda stanica,
medjusobne udaljenosti, ukupne kilometraze, datuma pustanja u promet pojedinih dionica,
pa do opremljenosti stanica, broja kolosijeka, polozaja stanicne zgrade, nadmorskih visina,
maksimalnog nagiba, minimalnog poluprecnika krivine, itd.






































































