merenje električne snage i energije na ellok
#1
Posted 09.12.2008. - 19:25
- kako je izvedeno merenje struje i napona kontaktne mreže u samoj lokomotivi;
- strujni i naponski merni transformatori - prenosni odnosi, klasa, snaga
- jezgro strujnog mernog trafoa: merno ili zaštitno; prekostrujni broj?
- da li u lokomotivi fizički postoji mogućnost priključenja mernih
instrumenata;
- kakvo je postojeće opterećenje mernih transformatora - voltmetri, ampermeti, naponske zaštite, prekostrujne zaštite...
elem...
što jedan lud ume da postavi pitanja, milion pametnih ne može da nađe odgovor...
#2
Posted 09.12.2008. - 20:22
Jednofazne lokomotive nemaju mjerenje potrošene električne energije. Energija se mjeri u napojnim stanicama gdje postoje mjerini instrumenti snage i potrošena snaga se računa prema tarifi Elektre.problem:
- kako je izvedeno merenje struje i napona kontaktne mreže u samoj lokomotivi;
- strujni i naponski merni transformatori - prenosni odnosi, klasa, snaga
- jezgro strujnog mernog trafoa: merno ili zaštitno; prekostrujni broj?
- da li u lokomotivi fizički postoji mogućnost priključenja mernih
instrumenata;
- kakvo je postojeće opterećenje mernih transformatora - voltmetri, ampermeti, naponske zaštite, prekostrujne zaštite...
elem...
što jedan lud ume da postavi pitanja, milion pametnih ne može da nađe odgovor...
Istosmjerne lokomotive su imale kW metre za mjerenje utrošene snage u vuči i kočenju, tj. jedan za vuču i jedan z akočenje. Prema potrošenoj električnoj energiji strojovođe su dobijale premiju. Što manja potrošnja za izvučeni vlak (naravno za određeni bruto) to je veća premija. Isto kao i strojovođe na parnim lokomotivama za potrošeni ugljen.
Pozdrav svima
#3
Posted 09.12.2008. - 20:25
Jednofazne lokomotive nemaju mjerenje potrošene električne energije. Energija se mjeri u napojnim stanicama gdje postoje mjerini instrumenti snage i potrošena snaga se računa prema tarifi Elektre.
Istosmjerne lokomotive su imale kW metre za mjerenje utrošene snage u vuči i kočenju, tj. jedan za vuču i jedan z akočenje. Prema potrošenoj električnoj energiji strojovođe su dobijale premiju. Što manja potrošnja za izvučeni vlak (naravno za određeni bruto) to je veća premija. Isto kao i strojovođe na parnim lokomotivama za potrošeni ugljen.Pozdrav svima
Zanimljivo, kak je to funkcioniralo, jesu bila velika odstojanja u premijama između strojovođa ?
#4
Posted 09.12.2008. - 21:38
da li neko ima shemu neke električne lokomotive (napajanje i transformator)?
kako inače radi regulacija na 25 kV (pojam graduator ili slično)?
#5
Posted 10.12.2008. - 07:08
to bi se moglo i sada...vršna snaga (električna) košta...
da li neko ima shemu neke električne lokomotive (napajanje i transformator)?
kako inače radi regulacija na 25 kV (pojam graduator ili slično)?
Prvo da pojasnim još da montiranje ure za mjerenje potrošene energije nije problem na monofaznim lokomotivama jer je naponski transformator na krovu lokomotive kod većine lokomotiva a svaki uvodni izolator ima strujni transformator. Mjerenje snage premo tome nije problem.
Transformator lokomotiva sa graduatorom sastoji se od više transformatora na jednoj jezgri tako da je na mrežu spojen autotransformator sa više izvoda i kod lokomotiva 1141 je podijeljen na dva dijela tako da jedan ima 20 izvoda a drugi dio je stalan. Kada je lokomotiva u 1 zubu graduatora ta dva dijela proizvode suprotne tokove koji se superponiraju i na sekundaru je napon razlike. Povisivanjem napona zapravo se smanjuje napon na promjenjlivom dijelu pa se razlika promjenljivog i nepromjenljivog dijela povećava. Tako je sve do 21 zuba kada se autotransformator okreće i tokovi se počnu zbrajati sve dok se ne dođe do 41 zuba što je maksimalan napon. Vrijednost maksimalnog napona je ograničena A pojačalima na 860 V na vučnom motoru tako da graduator dolazi na 41 zub tek kod velikih padova napona u kontaktnom vodu. Osim autotransformatora na jezgri je namot vučnih motora u kojima se inducira razlika napona primarnog transformatora. Osim toga na posebnoj dijelu jezgre je namot grijanja vlaka koji je stalnog napona sa kojeg se uzima napon za pomoćni pogon.
Kod lokomotiva 461-000 koje prometuju u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji autotransformator je izveden sa 40 izvoda i nema okretanja polovice autotransformatora. Napon sa kontakta dovodi se do drugog primarna vučnog transformatora gdje se inducira napon u namotima vučnih motora ovisan o naponu na izvodima autotransformatora. Poseban transformator je za pomoćni pogon i grijanje vlaka u istom kotlu.
Pozdrav svima
#6
Posted 10.12.2008. - 08:28
tehnika je opisao riječima, ja sam probao napraviti prostu shemu primarnih namotaja (onih na 25 kV)..
slika 1 prikazuje spoj ta dva namotaja u prvih 21 položaj birača kada se magnetske sile "sukobljavaju" i oduzimaju jedna od druge te je na sekundarnoj strani najmanji napon za vučne motore jer da pojasnim jednim netočnim ali razumljivim primjerom jedna zavojnica inducira 500V a druga sa biračem napona može inducirati od 50V - 450V, ali se sile zbog polariteta oduzimaju i na koncu je suma 50V koliko valjda otprilike i iznosi napon na sekundarima vuče u prvom položaju. Kako lokomotiva ubrzava birač napona smanjuje veličinu zavojnice jer nam treba viši napon i razlika se smanjuje i dobivamo veći napon na sekundarima...

kad se "potroši" tih 21 položaj (na skici ih ima samo 5 iz razumljivih razloga) dolazi do prespajanja primarnih namotaja ali sada se njihov napon ( točnije magnetsko polje) zbraja i dolazi do još većeg napona na sekundarima vuče do maksimalno limitiranih 890V koliko mogu izdržati vučni motori...
#7
Posted 10.12.2008. - 09:34
#8
Posted 10.12.2008. - 11:07
#9
Posted 10.12.2008. - 11:52
Osim kwh potrošnje radne snage, jel Elektra obračunava ,i po kojoj tarifi,reaktivnu potrošnju (potrošnja zbog VAr ) željeznici?Faktor snage današnjih lokomotiva je dosta visok,naravno i čitavog sistema 25kV@50Hz ,ali nije baš da je cos φ=1.Energija se mjeri u napojnim stanicama gdje postoje mjerini instrumenti snage i potrošena snaga se računa prema tarifi Elektre.
#10
Posted 10.12.2008. - 15:13
#11
Posted 10.12.2008. - 17:55
motori su po konstrukciji redni, i nazivni napon je 890 V. Kako se deklarišu struja i snaga (koliko ima motora u lokomotivi? - deklarisana snaga je za neki tip lokomotive 3850 kW, što bi na 890 V bilo cca 4,3 kA !?)
Da li je ikad u vožnji neophodna puna snaga i zašto se daje snaga za jedan sat?
#12
Posted 10.12.2008. - 18:49
dobro se neko setio za poništavanje fluksa obrtanjem smera motanja, ako sam dobro shvatio princip...
motori su po konstrukciji redni, i nazivni napon je 890 V. Kako se deklarišu struja i snaga (koliko ima motora u lokomotivi? - deklarisana snaga je za neki tip lokomotive 3850 kW, što bi na 890 V bilo cca 4,3 kA !?)
Da li je ikad u vožnji neophodna puna snaga i zašto se daje snaga za jedan sat?
4 su motora ako se radi o 1141/2.
Snaga za 1 sat.... kolomotiva moze raditi 1 sat pri toj snazi da joj se (teoretski) nista ne dogodi.
Trajna snaga je nesto manja a jos se daje i snaga za manje jedinice vremena koja je onda jos veca.
#13
Posted 10.12.2008. - 18:54
Motori su istosmjerni serijski za maksimalan napon 770 V ali zbog ugrađenih pojačala dozvoljen je napon 860V. Viši napon daje većimeđulamelarni napon i postoji opasnost od kružne vatre osobito kod tiristorske regulacije gdje je brza promjena napona paljenjem tiristora u dijelu sinusoide maksimalnog napona.dobro se neko setio za poništavanje fluksa obrtanjem smera motanja, ako sam dobro shvatio princip...
motori su po konstrukciji redni, i nazivni napon je 890 V. Kako se deklarišu struja i snaga (koliko ima motora u lokomotivi? - deklarisana snaga je za neki tip lokomotive 3850 kW, što bi na 890 V bilo cca 4,3 kA !?)
Da li je ikad u vožnji neophodna puna snaga i zašto se daje snaga za jedan sat?
Pozdrav svima
#14
Posted 10.12.2008. - 19:54
Možda niste shvatili.Mene zanima kako danas HEP obračunava potrošeni kWh HŽ-u?Na starim lokomotivama 1061 postojalo je brojilo potrosnje el.energije u vuci i posebno u ED kocenju. Stari strojovodje pamte ta vremena sa stalnim odlazenjima kod blagajnika po stimulaciju
Veliki potrošači el.energije (razno-razne industrije) plaćaju cijenu jednog kilovatsata više nego li domaćinstva.Razloga za to ima više,a jedan je od njih potrošak zbog jalove snage.Mislim da električna vuča ima manje problema s time,a mnogo više problema zbog mogućno velikih odstupanja od instalirane snage.
#15
Posted 10.12.2008. - 21:27
Možda niste shvatili.Mene zanima kako danas HEP obračunava potrošeni kWh HŽ-u?
Nikako, HEP HŽu obračunava po instaliranoj snazi. To znači da HŽ troši koliko hoće dok ne prelazi dozvoljenu snagu.
#2 It's hard not to hate..
#16
Posted 10.12.2008. - 21:31
Možda niste shvatili.Mene zanima kako danas HEP obračunava potrošeni kWh HŽ-u?
Nikako, HEP HŽu obračunava po instaliranoj snazi. To znači da HŽ troši koliko hoće dok ne prelazi dozvoljenu snagu.
To znači i određeni broj loksi na pruzi ?!
#17
Posted 11.12.2008. - 09:48
#19
Posted 11.12.2008. - 11:15
#20
Posted 11.12.2008. - 12:36
Sad nek netko kaže da smo napredniji od Bosanaca...nemamo mi toga ....
Cijena se određuje prema prošlosti iz koje se onda procjenjuje trend i predviđa budućnost.Tarifna politika je pak na rubu onoga što se slobodno može nazvati kriminalom.ali možeš potrošiti manje i platiti kao da si trošio...
0 user(s) are reading this topic
0 members, 0 guests, 0 anonymous users











