Jump to content


Photo

FAQ - Željeznički kolodvori


  • This topic is locked This topic is locked
2 replies to this topic

#1 Anton

Anton
  • Admin
  • 5,020 posts
  • Joined 31.01.2005.
  • LocationVinkovci

Posted 17.02.2008. - 22:18

Vinkovci

Vinkovci su rasporedni, ranžirni i odvojni kolodvor, koji se nalazi u km 155+864 ( sredina kolodvorske prijemne zgrade ), na X. paneuropskom koridoru dvokolosiječne pruge prvog reda Tovarnik d.g. - Savski Marof d.g.

Povijesni dio

Zbog svog izvanrednog geografskog položaja i velikog prirodnog bogatstva okolnih krajeva, Vinkovci su vrlo rano postali zanimljivi tadašnjim mađarskim vlastima, koje su vidjele veliki potencijal u ovom kraju, ponajviše zbog hrastovih šuma u Bosutskoj nizini i Spačvanskom bazenu.Eksploatacija šuma je najviše utjecala na razvoj željeznice, što se vidi iz toga da su gotovo sve pruge koje vode iz Vinkovaca sagrađene u razdoblju najveće eksploatacije između 1880. godine i 1910. godine.Prva pruga sagrađena je 23.studenoga.1878. godine, na relaciji Vinkovci - Dalj.Unatoč svemu tome, Vinkovci su u početku bili beznačajna stanica.Prvotni plan za šumsku prugu Vrbanja - Vukovar na relaciji Vrbanja - Otok - Privlaka - Stari Jankovci - Petrovci - Vukovar s daljnjim transportom Dunavom do Budimpešte, bio je ukinut zahvaljujući inženjeru Mađarskih državnih željeznica Arpadu Knothyu, koji je uvidio izvanredan geografski položaj Vinkovaca, te se izborio za novu trasu Vinkovci - Otok - Vrbanja - Brčko, čijim je puštanjem 29.10.1886. godine, dotada beznačajna željeznička stanica Vinkovci postala željezničkim raskrižjem.

Daljnji slijed izgradnje pruga u Vinkovcima:



Vinkovci - Sremska Mitrovica 07.listopada.1891.godine

Vinkovci - Županja 30.rujna.1901.godine

Vinkovci - Gaboš - Osijek 23.studenoga.1910.godine



Ovim procesom izgradnje pruga, formiralo se željezničko čvorište Vinkovci.Već 1911.godine broj putnika koji su proputovali stanicu prešao je milijun ( 1 030 511 )

Nakon Prvog svjetskog rata, 1928. godine nastavlja se daljnji razvoj, te se gradi teretni kolodvor sa 10 kolosijeka, koji se nalazi zapadno od putničkog kolodvora.Izgradnjom teretnog kolodvora povećala se frekventnost vinkovačkog prometnog raskrižja i označava nastanak budućeg velikog ranžirnog kolodvora.

Dogradnja pružnog sistema:



1928. izgrađen je i stavljen u upotrebu teretni kolodvor na mjestu današnjeg A i D parka čvora Vinkovci

15.prosinca.1928. završen je i stavljen u javni promet drugi kolosijek na relaciji Beograd - Vinkovci - Slavonski Brod

12.srpnja.1929. proradila je dvokolosiječna veza između putničke i željezničke teretne stanice u Vinkovcima

15.svibnja.1930. dovršen je i stavljen u upotrebu spojni kolosijek kod monopola, koji je jedno vrijeme služio kao triangl za okretanje lokomotiva



Teretni ( ranžirni ) kolodvor je kompletno dovršen i pušten u rad u listopadu 1948. godine.Sastojao se od četiri "parka" A, B, C i D u kojima je ukupno bilo 11 prijemnih, 29 ranžirno-otpremnih, 12 noćnih, 3 pretovarna, 2 vezana i 6 drugih kolosijeka. Njihova ukupna duljina iznosila je oko 58 kilometara!Putnički kolodvor izravno je s ranžirnim bio spojen s 5 kolosijeka, a ložionica s jednim kolosijekom.

Ranžirni kolodvor je bio desetljećima prvi u bivšoj Jugoslaviji i jedan od najvećih u srednjoj i jugoistočnoj Europi sa dnevnom preradom od 4000 do 5000 vagona i sa 500 zaposlenih radnika.

Poslije izgradnje teretnog kolodvora, gradili su se novi prateći objekti :



1959. novo robno skladište

1964.depo za održavanje "šinobusa" i diesel lokomotiva

1965. nova prijemna zgrada sa peronima i svim sadržajima za prijevoz putnika

1967. velika radionica za popravak vagona

1971. suvremeni opremljeni centar za daljinsko upravljanje (elektrifikacija kablovske mreže) od Tovarnika do Novske

1977. nova postavnica za centralno rukovanje sa svim skretnicama i signalima u putničkom kolodvoru



Kapaciteti i propusna moć putničkih i teretnih vlakova su bili vrlo veliki, broj putničkih vlakova iznosio je 300 do 360 dnevno ( svakih 4 - 5 minuta je ulazio po jedan vlak u stanicu! ), dok je broj teretnih vlakova iznosio čak 110 dnevno.Ukupna otprema putnika iznosila je oko 4 000 000 godišnje i samo je zagrebački kolodvor u Hrvatskoj imao veći godišnji promet od vinkovačkog!Broj zaposlenih na prugama i čvorištu bio je oko 3600 ( kasnije se smanjio zbog modernizacije ).

Osim toga, vinkovački putnički kolodvor dugi je niz godina imao najveći broj prispjelih i otpremljenih vlakova, oko 73000 vlakova je prispijevalo u kolodvora, a oko 73500 je bilo otpremano s kolodvora, broj putnika dnevno koji su bili u tranzitu iznosio je oko 8000.

Danas je nažalost ovaj broj daleko manji, no stanje se koliko toliko popravilo od Domovinskog rata, no teško da će se vratiti na predratne brojke.

#2 Jura

Jura
  • Članovi
  • 2,962 posts
  • Joined 14.06.2007.
  • LocationOsijek

Posted 21.02.2008. - 22:25

Kolodvor Osijek

U kolodvor Osijek dolaze željezničke pruge iz 5 smjerova:
1. iz smjera Zagreba,Koprivnice,tzv.podravska pruga,na izlazu iz Osijeka maksimalna brzina iznosi 80 km/h.
2.iz smjera Strizivojne/Vrpolja,maksimalna brzina iznosi 100 km/h.
3.iz smjera Mađarske,Belog Manastira,maksimalna brzina iznosi 100 km/h.
4.iz smjera Dalja,maksimalna brzina iznosi 40 km/h.
5.iz smjera Vinkovaca(u izgradnji)

Povijest

1870. godine otvorena je dionica pruge Sombor-Erdut-Dalj-Osijek te između Osijeka-Belog Manastira i Villanyja.Prvi vlak došao je u Osijek 14.rujna 1871. godine,izravno iz Budimpešte.To je ujedno bila prva pruga sagrađena na području Slavonije.

Sve do polovine sedamdesetih,odnosno početka osamdesetih godina prošloga stoljeća,u Osijeku je vladala parna vuča,koju je kasnije zamijenila suvremenija dizelska koja još i danas vlada u osječkoj vuči.

Osijek je bio jedno od najvećih željezničkih čvorišta u bivšoj Jugoslaviji,a tako i sada u Hrvatskoj.
Godine 1964. kolodvor Osijek imao je najviše putnika u cijeloj Jugoslaviji.

Bilo je izrazito puno teretnih vlakova,zbog goleme i razvijene osječke industrije,te velik broj putničkih vlakova,ponajviše prigradskih kojom su se koristili radnici iz osječkih prigradskih naselja i okolice,koji su njome putovali na posao,te učenici koji su u Osijek putovali u škole.

Osječka prigradska željeznica

Početna postaja osječke prigradske željeznice je Josipovac a stajališta između su:Višnjevac IPK,Višnjevac,Frigis,Petrova Gora,Vodovod,glavni kolodvor,OLT,kolodvor Donji Grad,Standard,Osijek Luka,Nemetin(izvan funkcije).Završno stajalište je Sarvaš.

Ta stajališta čine osnovu osječke prigradske željeznice.
Sva stajališta imaju betonski peron,nadstrešnicu i rasvjetu(izvan funkcije).

Tu je još i stajalište Osijek Dravski Most,koje se nalazi na baranjskoj pruzi,a smješteno je prije mosta koji vodi na baranjsku stranu.

Osječkom prigradskom željeznicom danas se uglavnom koriste učenici,najviše iz smjera Strizivojne/Vrpolja.

Broj korisnika prigradske željeznice nažalost nije ni približan predratnim brojkama.

Osijek Glavni Kolodvor

Osijek Glavni Kolodvor sastoji se od 4 putnička perona,kolodvorske zgrade,depoa,robnih magazina,te prostorija za radnike(čistače vagona,skretničare...).

U ravnini kolodvorske zgrade nalazi se 14 kolosijeka,4 putnička perona,i 10 za ranžiranje te teretne vlakove.Prema depou broj kolosijeka se širi te na najširem dijelu ima oko 25 kolosijeka(kolosijeci se šire u praonicu,depo,robne magazine).Depo se sastoji od velike hale za dizel lokomotive i hale za motorne vlakove.U depou se nalazi crpka za gorivo.

Na ulazu u kolodvor Osijek iz smjera Strizivojne/Vrpolja i Koprivnice,nalazi se još jedna hala u kojoj su parkirana radna željeznička vozila,te Volga.

Sve skretnice na kolodvoru Osijek su ručne.

Osijek Donji Grad

Osijek Donji Grad je kolodvor na pruzi za Dalj,na najširem dijelu ima oko 10-12 kolosijeka te uglavnom služi za veliku tvornicu „Šećeranu“ kraj njega.

Ostatak zgrade kolodvora je obnovljen.

Skretnice su ručne,a specijalnost kolodvora Donji Grad su likovni signali na ulazima.

RK Nemetin

Nemetin je maleni ranžirni kolodvor izvan upotrebe.Na najširem dijelu ima 5 kolosijeka.Opremljen je reflektorima i signalizacijom,no sve je uništeno i izvan upotrebe.

Služio je za luku Tranzit i tvornicu Saponia.

Industrijski kolosijeci

Osijek ima i mnogo industrijskih kolosijeka,kojih je danas jako malen broj u upotrebi.Neki od njih su kolosijek za „Šibicaru“,za OLT,za Luku Osijek,za Šećeranu,za luku Tranzit,za velike silose,za INU,itd...

Signalizacija

Na osječkom željezničkom čvorištu koristi se svjetlosna signalizacija,osim na kolodvoru Donji Grad.Svi signali su ulazni,te na svakoj pruzi postoji predsignal i glavni signal.

Kolodvor Osijek danas...

Kolodvor danas broji manje putnika,tereta i vlakova no što je to bilo prije rata,no zadnjih nekoliko godina brojke pomalo rastu,a rasti će više otvaranjem pruge za Vinkovce.

Osijek broji oko 100 vlakova na dan,što putničkih,što teretnih,tako da nekih većih razloga za brigu nema.

U budućnosti se planira elektrifikacija kolodvora u sklopu modernizacije Vc koridora,koji je osposobljen za brzine do 160 km/h.

#3 inflameswetrust

inflameswetrust
  • Članovi
  • 2,991 posts
  • Joined 28.02.2009.
  • LocationPožega

Posted 21.07.2009. - 10:51

Kolodvor Požega


Kolodvor Požega je smješten na pruzi Pleternica - Velika


Povijest

Pruga Pleternica - Požega je otvorena u 1894. godine, ubrzo nakon otvaranja pruge Našice - Nova Kapela. Saznaje se da je na kolodvor Požega prvi put lokomotiva došla 29.08.1894. godine. Otada požeška pruga i požeški kolodvor imaju važnu ulogu u razvitku lokalne privrede.

Potezom Požega-Velika koji je sagrađen 1914. godine još više cvate lokalno gospodarstvo visokom eksploatacijom šuma na papuku i lokalnih kamenoloma.

Od domovinskog rata prijevoz tereta i ljudi se prepolovio, ali još uvijek je na solidnoj razini.

Požeški kolodvor obnovljen je 2004. godine skupa sa okolnim prostorom koji je bio zapušten. Iste godine došla je parna lokomotiva koju je obnovio "Đuro Đaković" i sada stoji ispred kolodvora.


Infrastruktura kolodvora

Kolodvor broji 5 kolosijeka od kojih 2 za putnički promet, 2 za teretni, a prvi kolosjek se najčešće koristi za prihvat nagibnog vlaka za čije je smještanje izgrađen električni terminal kod kolodvora.

Od industrijskih kolosjeka postojeći su za silose, drvoprerađivačku industriju "Spin Valis" i za ljevaonicu Plamen. postoji još i kolosjek za pretovar tereta.

Sva signalizacija oko požeškog kolodvora je svjetlosna, i sve su skretnice ručne.

U sklopu kolodvora postoji i nekadašnje skladište koj danas koristi trgovina boja i lakova.


Stajališta i vozila na pruzi

Stajališta

Velika --> Trenkovo --> Mihaljevci --> Požega --> Blacko/Jakšić -->Novoselci -->Pleternica

uobičajna vozila

DMG 7121 XXX - putnički vlakovi
DMG 7123 XXX - ICN
Diesel-električna lokomotiva 2044 XXX - teretni vlakovi
Poslana slika

Moje fotografije.




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users