Jump to content


Photo

Zavidovići - Olovo 1970. godine


  • Please log in to reply
353 replies to this topic

#101 sdz361

sdz361
  • Članovi
  • 596 posts
  • Joined 27.08.2007.

Posted 13.12.2008. - 00:21

Imam samo još jedno pitanje pošto su Vam deda i njegov otac radili u Zavidovićima: da li su bili zaposleni na državnim železnicama (JŽ) ili su bili zaposleni kod drvne industrije. Ako to znate malo bi olakšalo traženje podataka.

Moram samo da Vam napomenem da s obzirom na bliske praznike i veliki broj neradnih dana ne očukujete preterano brzo neki razultat.

#102 Roberta

Roberta
  • Članovi
  • 14 posts
  • Joined 09.12.2008.

Posted 13.12.2008. - 08:12

Zdravo!

Oba su zaposlena bila u JŽ, odnosno državnim željeznicama.

((Moja mama se je rasplakala, kad sam joj rekla, da sam našla ovu stranicu i šta razgovaramo....))
Rođena u Zavidovićima. Djed i pradjed bili željezničari sa višim činovima. Djetinjstvo provela u kući nasuprot želj.stanice i cijelo djetinjstvo gledala vlakove.

#103 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 26.02.2009. - 07:06

Postovani prijatelji,
Odusevljen ovim sto vidim, javljam Vam se pun lijepih utisaka.Rodjen sam u mjestu Vozuca,na pruzi o kojoj se ovdje upravo govori. Mada sada zivim u inostranstvu ove divne fotografije su me podsjetile na moje djetinjstvo uz ciru,i na moje komsije koje su opsluzujuci ga prehranjivali porodice.
O ovoj pruzi (streki) sam svojevremeno pisao u listu "Krivaja",pa cu vam,ukoliko se slazete neke sacuvane podatke staviti na raspolaganje.
Imao sam i dosta fotografija koje je slikali amater,starojugoslovenski zandarm Josif Stakic iz Stoga i poznati fotograf Vinko Dusper,ali mi je veliki dio nestao u poslednjem ratu.
Ovo sto sam naknadno skupio stavicu Vam na raspolaganje.
Takodje bih Vas upoznao o postojanju uskotracne pruge Zavidovici-Kamenica uz rijeku Gostovic.

#104 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,335 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 26.02.2009. - 07:19

Dobrodosao Nenade.
Radujemo se sto se aktivno prikljucujes nasem forumu.

#105 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 26.02.2009. - 07:31

Pozdrav Milane.
Zaista sam odusevljen ovim fotografijama,za koje sam smatrao da su nestale.
Od 14. do 31. kilometra ove pruge bukvalno poznajem svaki prag. Kod mene su sada sitni sati, a vec ujutro cu napraviti svoj tekstualni prilog.

#106 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 26.02.2009. - 18:33

Evo,pronasao sam jedan svoj novinski tekst napisan prije nekih 25 godina.Ima u njemu zanimnjilvih podataka o pruzi uz rijeku Krivaju, i oko pruge.

...Znajući da se u razvođu krivajsko-gostovićkog sliva nalazi ogroman profit, tj.nekoliko desetina miliona kubika zdrave drvne mase,najviši državni vrh iz Beča planira proširenje eksploatacije i podizanje novih pilanskih kapaciteta. Za to su bile neophodne komunikacije.
Po prvobitnom planu trebalo je graditi makadamsku saobraćajnicu dolinom Krivaje. Javni radovi na vozućkom području počeli su 188o.godine,probijanjem širokog kolskog puta riječnom dolinom,od svinjašničkog sela Polje do Ribnice,kao lijevog kraka magistralnog putnog pravca Tuzla-Vrana-Vareš. Put su nepune tri godine besplatno radili prisilno mobilisani mještani kulučari,ali je ostao nedovršen. Najavljena je gradnja ekonomski isplativije željezničke pruge dolinom Krivaje,kao bočnog krila glavnog saobraćajnog krvotoka koritima rijeka Bosne i Neretve.
Ideja o izgradnji projektovane cestovne saobraćajnice Dolac-Hajdarevići-Krivaja-Vozuća obnovljena je 1912,ali ni ona nije realizovana.

Polednje godine 19.vijeka,bogati Jevreji,Moric Ajsler iz Čehoslovačke, njemački industrijalac Luis Ortlib,i austrijski kapitalista Fric Regenštrajf instalirali su u Zavidovićima pilanu na parni pogon,sa 26 švedskih gatera pod nazivom ''Bosanska šumska industrija Ajsler i Ortlib'' (Eissler i Ortlijeb). Pilana je sa uloženih šest miliona zlatnih kruna predstavljala najsavremenije i najveće industrijsko postrojenje za preradu drveta u Evropi.
U proljeće,1900. počinje gradnja 118 kilometara duge šumske željezničke pruge uzanog kolosijeka Zavidovići-Olovo-Kusače. U dogovoru između pomenutog šumsko-industrijskog preduzeća i države,od 5.maja 1899.godine izgradnju pruge je finansirala Zemaljska vlada,a pilana je za njeno korištenje plaćala utvrđenu godišnju zakupninu.
Trasa buduće ''štreke'' krenula je od pilane,sa lijeve obale rijeke Bosne,pa je odmah u početku trebalo podići veliki drveni most između Ćumurane i Švapskog Sela,danas Novog Naselja.(To je onaj most sa slike tri na pocetku topika.On je srusen I umesto njega danas stoji betonski)
Početna,tzv.teretna željeznička stanica nazvana je ZOK,što je,u stvari,skraćenica za naziv pruge Zavidovići-Olovo-Kusače. Prva četiri kilometra probijana su lijevom stranom od ušća rijeke Krivaje,a onda je pomoću čeličnog mosta premoštena voda i trasa kod sela Skroze premještena na desnu obalu.(Ovaj most postoji i danas i u funkcijije za cestovni saobracaj ).
Kroz vozućko područje šine su čitavom dionicom položene desnom stranom rijeke,što će sudbiniski opredijeliti buduća zanimanja dotadašnjih stočara i kmetova-zemljoradnika. Većina punoljetnih mještana vozućkih sela desnog Krivajinog sliva radila je na Željeznici,a lijevog u Šumariji,odnosno sječi.
Uskotračna erarska pruga,široka 76 centimetara,završena je za nepune dvije godine,zahvaljujući radnom elanu lokalnog stanovništva,koje je u ovom poduhvatu prepoznalo ekonomski prosperitet. Kroz Vozuću su postavljene tračnice u ljeto,1901. Iste godine,na Starom Stogu je napravljen odvojak prema Oštriću,izgrađen drveni most i tri kilometra bočnih tračnica uz Rasječenicu, do Rampe. Ovaj pružni krak služio je namjeni do 1965,kada je po odluci šefa Šumske uprave Vozuća,Momira Simića, i inženjera Mire Grbavca oporen jer je postao ''usko grlo'' za prevoz nekoliko hiljada kubika odsječene oblovine.
U daljim uzvodnim radovima,na putu prema Olovu ispriječile su se dvije stjenovite klisure,činilo se neprelazne za graditelje,pa su austrijski inženjer Morel i poslovođa Stefan Bruža iz Italije,ponudili domacim ljudima kesu dukata da riješe problem. Uz pomoć eksploziva,krampova i lopata oni su,na veliko iznenađenje projektanata,uspješno probili kamene prepreke načinivši malo građevinsko čudo. Od tada se ti tjesnaci nazivaju “ćude”. Na izgradnji podzida,propusta preko potoka,tunela i kamenih nosača za mostove angažovani su klesari iz Dalmacije i Like.
Po pričanju starijih ljudi,prvi voz od nekoliko vagona provezla je parna lokomotiva ''Kusače'' naručena u Minhenu. Ugledavši zadimljenu mašinu jedna starica iz Miljevića pala je u nesvijest.
Godine 1902. uspostavljene su i sazidane željezničke stanice (štacije) u Stogu ( 19. kilometar), na Kućancu (26.kilometar) i u Ribnici(31.kilometar). Stanica na Kućancu,ispod Vukovina,nazvana je Vozuća,po istoimenom naselju na suprotnoj strani rijeke. U Ribnici je,u blizini štacije podignuta manja pilana sa tvornicom impregniranog drveta. (Stanicna zgrada u Stogu postoji danas,ali je u rusevnom stanju,dok je na mjesto one u Vozuci izgradjena ”Bacina kafana”).
Dovršetkom glavnog kolosjeka,nabavkom 280 teretnih,22 putnička vagona,te izgradnjom još 115 kilometara sporednih (krilnih) pruga uz vodotoke Krivajinog sliva,stvoreni su uslovi za brz i jeftin transport odsječenih trupaca,radne snage i putnika. U prvih osam poslovnih godina iz njemačkih fabrika ''Kraus'' i ''Mafej'',kupljeno je ukupno osamnaest lokomotiva na parni pogon. Neke od njih su u knjigama zavedene kao ''Zvijezda'' ,''Žep'',''Han Pijesak'', ''Krivaja'', ''Trstionica'', ''Duboštica'', ''Stupčanica'', ''Perfekt'', ''Olovo'', 'Pikolo'' ''Bosna'' i ''Forverc''. One su,dimeći niz Krivaju,godišnje do pilanskih gatera dovozile,dugim kompozicijama truck-vagona,oko 350.000 kubika sječivog etata. Svakodnevno pet teretnih vozova sa po 200 kubika četinarske oblovine. Za četrnaest godina blizu pet miliona kubika balvana. (O ovim lokomotivama,sa fotografijama, sam pisao u monografiji “Energetika u Krivaji”,ali ne posjedujem ni jedan primjerak te knjige.Mislim da ima u arhivu Krivaje.)
Pruga je,zbog predstojećeg rata,1913.godine produžena do Žepe,tako da je njena ukupna dužina tada iznosila 133 kilometra.
Prvu plansku eksploataciju u dolini Krivaje firma "Ajsler i Ortlib" izvršila je na području Starog Stoga,u šumi Ivlje,pošto je taj kompleks bio najbliži pruzi i najjeftiniji za sječu. Koju godinu kasnije probijena je saobraćajnica lijevom obalom Krivaje prema Maošnici gdje je punu deceniju, počevši od 1905,vršena intenzivna sječa bukovine za ogrev i proizvodnju drvenog uglja (ćumura) za topljenje vareškog željeza,i italijansku firmu „Cavalini“ čije se sjedište nalazilo u Jamakovića vili na Ćumurani. Sa godišnjom proizvodnjom od nekoliko miliona kilograma drvenog uglja,Šumska uprava Vozuća je predstavljala jednu vrstu pomoćnog pogona Željezare u Varešu. Iz tog perioda se kao veliki proizvođači uglja pominju firma „Bertibeleitung Forstervaltug“ iz Vozuće,i gazda Milivoje B. iz Miljevića. Godine 1902. ŠU Vozuća je imala 153 zaposlena:118 drvosječa,24 ćumuraša,i 11 radnika u šumskom transportu.
U gornjim,sjevernim dijelovima Gostovića,na području Sađevice,Veleža,Stare Kamenice i Buretine,uglavnom su nadničili domaci sjekači,a na drugim radilištima inostrani radnici,škutori ili rušnjaci,dovođeni iz Austrougarske monarhije. Stranci su na sebi nosili građanska odijela izrađena od fabričkog štofa. Drvosječe-škutore plaćali su tri puta više od ovdašnjih sjekača(4 krune u odnosu na 1,5).
Škutori su sobom donijeli bradvinj,maklju,poprečnu žagu,capin i drugi,do tada nepoznati alat. Domaci su do njihove pojave u šumskim radovima koristili isključivo sjekiru i klin.
Zahvaljujući izgrađenoj infrastrukturi;željezničkim,putnim komunikacijama i zadivljujućim mostovima preko potočnih korita,radilišta su otvarana duboko u dubini carstva kvalitetnih šuma.Solidna zarada uticala je da mnogi mladići ostave ratarske radove i stočarstvo. Umjesto motike,rala,srpa i čobanskog štapa, prihvatili su sjekiru i testeru,okrenuvši se sječi.
Izgradnja pruge,otvaranje novih radilišta,prisustvo stručnih stranih radnika,formiranje tržišta novca i liberalizacija privatne inicijative pospješili su pojavu trgovačkih,ugostiteljskih i drugih zanatskih uslužnih radnji. Prve trgovine (dućane) registrovane u dolini Krivaje,kao pokazatelji začetka robno-novčanih odnosa,vlasništvo Blagoja Đurića iz Hrga (Vasovina) i Hašima Nevesinjca iz Gara,izgrađene su na razmeđu dva vijeka,tačnije 1901.godine.
Nešto kasnije,u blizini željezničke stanice Vozuća,Ratko Babunović i Mustafa Đerzić su otvorili prodavnice,a Sajlo Božanović mesaru. Ubrzo im se sa trgovinom pridružio Niko (Gojkov)Petrović iz Vasovina,bratić popa Riste.
U Stogu, na lokalitetu Luka, gdje se strmi put iz Miljanovića spaja sa drumom pored rijeke Krivaje,postojala je prodavnica u kući Vasilija Vasilja Stakića(1866-1926).

#107 Great Cornholio

Great Cornholio
  • Članovi
  • 1,717 posts
  • Joined 17.01.2007.

Posted 27.02.2009. - 00:59

Pozdrav novom clanu :roll:

Zanimljiv tekst, nadam se da imas jos ovakvog materijala.

#108 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 27.02.2009. - 05:03

Evo, nesto sam napabircio sasatavljajuci nekoliko svojih ranijih tekstova. Mislim da i ovdje ima interesantnog materijala vezanog za pomenutu prugu...
...Sječu i transport oblovine u dolini Krivaje od 1925.godine vrši novoformirano, mješovito akcionarsko društvo ''Krivaja''(firma dakle mijenja ime), a četiri godine kasnije (1929.)Tvornica tanina i paropila "Našička" preuzima eksploataciju šumskog bogatstva u dolini Gostovića. "Krivaja" je 1925. godine kupila u Lincu četiri nove parne lokomotive zavedene pod brojevima 1362, 1363, 1364, 1394.
Otežani uslovi rada i poskupljenje osnovnih životnih namirnica bili su razlog štrajka oko 300 željezničara i namještenika pruge Zavidovići-Olovo, 4.oktobra 1926.godine.
Međutim,zbog privredne recesije i svjetske ekonomske krize, rivaliteta sa "Šipadom",zakulisnih političkih igara,i učestalih radničkih štrajkova, ''Krivaja'' gubi tržište za rezanu građu. Austrijanac Fric Regenštraf, te potomci njenih utemeljivača,Alfred Ajsler i Ričard fon Ortlib,sada poslovni rukovodioci-akcionari,uspjeli su iz Firme izvući uloženi dio,opljačkati je,i pobjeći. Zavidovićka pilana postaje nelikvidna,raskida sve ugovore o sječi i prorezu drveta,a 1930. poptpuno obustavlja proizvodnju. U proljeće 1934.godine odlazi pod stečaj. Za stečajnog upravnika,na četiri godine,imenovan je doctor Branko Stakić,advokat iz Vozuce.
Eksploatacija šume u slivu Krivajinih pritoka praktično je obustavljena punih sedam godina,što se odrazilo na životni standard stanovništva. Željeznica dolinom Krivaje je funkcionisala samo za potrebe javnog (putničkog) saobraćaja.
Ponovo pokrenuta Pilana radila je od 1937. do početka Drugog svjetskog rata smanjenim kapacitetom,pod dvojnim nazivom ''Šipad-Krivaja''.
1939.godine počela je proizvodnja u Kalmanovom rudniku mrkog uglja u Željovi. Akcionari Karlo Drušković,Ante Kamenjašević i Aleksandar Preka otvorili su novi rudnik,u Seoni,i uložili novac za izgradnju 14-kilometarske uskotračne željezničke pruge Stog-Lozna (pripada opstini Banovici), preko Kamenice. Građevinski radovi na čelu sa inž. Nikolom Dranjinom počeli su u jesen 1940.u vrijeme dok se u Evropi osjećao miris baruta. Glavninu fizičke radne snage na probijanju trase i izgradnji 14 mostova činilo je okolno stanovništvo. Parna lokomotiva sa nekoliko transportnih vagona stigla je do Prokopa kada je Njemačka napala Jugoslaviju…
Odmah po uspostavi SFRJ, šuma i ''Krivajina'' Pilana postaju okosnicom privrednog razvoja ovog područja. Sječa je strogo planirana i balansirana sa godišnjim prirastom,a u vrijeme ideološko-političkog sukoba sa Sovjetskim Savezom rezana građa je bila osnovna izvozna roba za preživljavanje i opstanak nove države.
"Krivajin" šumski sektor sačinjavalo je na desetine revira i osam manipulacija,među kojima Stog i Careva Ćuprija. Manja,privremena pilana montirana je u Maoči.
Godine 1956. Šumska uprava Vozuća,koja je do tada davala najvise sirovina za transport i pilanu, postaje dio jedinstvenog Gazdinstva za neposredno upravljanje šumom i šumskim zemljištem. Sjedište ŠU Vozuća seli u novu zgradu sagrađenu na temeljima zapaljene,a za prvog šefa imenovan je inženjer Živorad Radovanović iz okoline Bijeljine. Zamijenio ga je šumarski tehničar Bogoljub Petrović,sin šumara Branka iz Vasovina,a potom je šefovao Josip Volenik iz Zavidovića.
Drvnoindustrijski kombinat ''Krivaja'' je,ulaganjem u kapacitete za polufinalnu i finalnu preradu drveta,višestruko naplatio isječenu sirovinu. Nesušena daska je predstavljala samo jedan od proizvoda namijenjen tržištu,a sve više je finalizovana u skupocjeni namještaj. Nekada jedini pogon,Pilana,postaje krojačnica,ili prvi korak u finalizaciji sopstvene drvne mase. Izgrađeni su pogoni montažnih kuća,iverice,parketare, furnirnice i čak deset farbika za proizvodnju komandnog i korpusnog namještaja. Takva ispravna ekonomska politika,maksimalna iskorištenost sječine,i čvršća vezanost sirovinske baze sa preradom, koju je utemeljio inž.Đorđe Blagojević,rodom iz Stupara sa Ozrena,nastavio inž. Rudo Bartolović,porijeklom iz Magulice kod Maoče,brzo je dala pozitivne rezultate.
Sa svjetskog tržišta su stizale povoljne vijesti,izvoz je rastao,a krupne promjene unaprijediše poslovanje po šumskim upravama. Umjesto poprečnih testera ''amerikanki'',koje je nabavila ''Našička'' još 1934.godine,''Krivaja'' je početkom šezdesetih godina kupila prve motorne pile ''Stilovke'', ''Partnerke'' i ''Makulovke'',čime je povećana produktivnost a smanjen fizički napor.
Ukidanjem glavne uskotračne pruge uz Krivaju,1972.godine,zbog dotrajalosti, sporog prevoza i nerentabilnosti,mnogi željeznički radnici su poslati u mirovinu. Ozbiljni,crno uniformisani likovi,sa kapama i fenjerima (ili karabitnjačama) u ruci prestali su noću silazili prema pruzi. Radnici narod sa zavežljajima više nisu žurili ka štreki da stignu na "lokal" (jutarnji voz),na "putnički" (prolazio nešto iza podneva) i večernji "prijevoz"(kretao iz Vozuće oko pola sedam).
Nakon 7o godina korištenja oporena je uskotračna pruga,a po njenoj trasi izgrađen asvaltni put. Dio željezničara preraspoređen je na 18 kilometara dug industrijski kolosijek u okviru preduzeća''Krivaja'',dio otišao na široki kolosijek,a dio prekvalifikovan.
…Postepeno su iz upotrebe,a potom i iz sjećanja,izbačeni željeznički termini:klasa, štreka, glajz, bremza, kloc,bimba, terezina, skretnica, partijaši,zglajzati, ''ge'' vagon,jota i konjara(vagoni za prevoz stoke);kao i nazivi vozova: teretnjak, petak,devetak,dvaneska i večernji.
Poslednju putničku kartu kupio je,upotrijebio i sačuvao za uspomenu Đoko Simić sa Bara. Ugostitelj Branko Pejanović zadržao je vagon pred svojom kafanom ''Kod Baće'',dok je parna lokomotiva''Kusače'' kao vrijedan muzejski eksponat trajno smještena pored ''Krivajine'' vile u Zavidovićima. Jedna lokomotiva je u domu penzionisanog mašinovođe Jevte Petrovića,zvanog Ranđija, iz Vukovina. Dizelka,majstorski sačinjena od drveta,kao uspomena na šine i pragove.
Nakon porenja uskotračnog kolosijeka,šljive požegače u dolini Krivaje nisu rađale kao ranije. Ali,uspomena na ''garavu mašinu'' i ''putničku klasu''dugo je živjela u narodu,zahvaljujući prije svega tužnoj deseteračkoj pjesmi ''Oproštaj od ćire'',koju je uz gusle ispjevao Stojko Blašković. Ovu pjesmu naucili su kao himnu i oni koji nisu znali napisati slovo. Evo nekoliko stihova: ''Podigoše šine i pragove,zametoše ćirine tragove. Švajs-aparat isječe vagone, pa nam valja pješačiti,bone...''

#109 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,335 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 27.02.2009. - 05:09

Nenad

Evo nekoliko stihova: ''Podigoše šine i pragove,zametoše ćirine tragove. Švajs-aparat isječe vagone, pa nam valja pješačiti,bone...''

Odlicni tekstovi. Hvala Nenade.
A upravo u ovih zadnjih par stihova je opisana sva ludost ukidanja
pojedinih pruga. Ukinuti ljudima tek tako sredstvo javnog prijevoza, ...
nikad mi nece biti jasno.

#110 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 03.03.2009. - 05:47

Posted Image
Evo tog mosta ljepotana na ZOK-u,slikanog sa lokaliteta Tuk (danas ga zovu Sabitovo brdo),prije Prvog svjetskog rata.Odmah sa lijeve strane mosta (na onoj strani rijeke Bosne) tik uz lijevu obalu rijeke pocinje red stambenih zgrada zvanih Kolona,koje su bile namijenjene majstorima sto su dolazili iz AU. Sa obije strane ulice vide se platani.
U pravcu negdje iznad sredine mosta vidi se velika zgrada namijenjena vatrogascima,a desno su dimnjaci i zgrada pilane Ajsler i Ortlib (danas "Krivaja") sa 26 gatera. U pozadini je brdo gdje se danas nalazi selo Biljacic. U daljini sasvim lijevo je pozicija Gregersonove pilane.
Usce rijeke Krivaje je sa desne strane ovog mosta,ali se na slici ne vidi.
Odavde je dakle pocinjala pruga Zavidovic-Olovo-Kusace.
Posted Image
Evo tog mosta slikanog sa druge strane,sa iste pozicije kao na pocetku topika,ali 1910.godine.

#111 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 03.03.2009. - 07:05

Careva Cuprija -Ravna Reka i Careva Cuprija-Dubostica,su dva naziva za istu prugu.Ravna Reka je potok koji protice kroz selo Dubosticu.Koristena je za prevoz zeljezne rude i sumskih sortimenata.Posto su to radile dvije razlicite kompanije moguce je da se zbog toga u njigovim dokumentima i pominju razliciti nazivi iste dionice.
Pruga uz potok Dubosticu je prakticno kretala iz Careve Cuprije i jedan i po kilometar je isla paralelno sa prugom Zavidovici-Olovo,odnosno uz rijeku Krivaju. Na tom dijelu je izgradjen onaj fantasticni drveni most,na lokalitetu gdje se potok Vojnica ulijeva u Krivaju. Nakon tog mosta pruga je pravila krivinu udesno,udaljavala se od Krivaje, i isla lijevom stranom potoka Dubostice.
Ova pruga je ukinuta sredinom sezdedesetih godina,a most je trajao duze.
Potpuno mi je nejasno zastro je taj most srusen,tim prije sto se obliznja Maoca izgradjivala kao turisticko mjesto.
Sadasnji put za Dubosticu je skracen u odnosu na bivsu prugu ,i on pocinje od usca Vojnice,upravo da bi se izbjeglo pravljenje mosta preko tog potoka.
Zelio bih da dam par napomea postojecim fotografijama.Na slici gdje se vide ona burad ne nalazi se benzin vec borova SMOLA koja se koristila u hemijskoj industriji.Slika je nacinjena u Maoci (tvrdo c),gdje je bio centar SMOLARENJA,odnosno rucnog prikupljanja smole sa nasjecenih borovih stabala.
Ona slika lokomotive koju je postirao "lovac" objavljena je u knjizi ciji je autor Zdravko Surlan.
Na fotografiji gdje zeljeznicar spaja crijevom lokomotivu sa vagonom,prepoznao sam ona dva djaka.Jedan je Esref (Tifagin) Mujagic,a drugi Veiz Mujagic,sin Vejsila,vlasnika kafane u Ribnici.
Onaj zeljezni most preko Krivaje je na lokaciji Buk kod Maoce.

#112 sdz361

sdz361
  • Članovi
  • 596 posts
  • Joined 27.08.2007.

Posted 05.03.2009. - 23:26

Evo još jednog dokumenta iz istorije ove pruge. Nenad je već pisao o istorijatu šumske industrije u dolini Krivaje. Posle I svetskog rata firma Eisler & Ortlieb je nastavila eksploatciju železnice Zavidovići - Olovo - Kusače ali je Ministrastvo Šuma i Ruda Kraljevine SHS postavilo komesara koji je u ime države nadzirao rad ove železnice. Sačuvano je nekoliko njegovih izveštaja.

U to vreme je ova pruga intenzivno popravljana jer je za vreme I svatskog rata dosta izraubovana. Prvi deo izveštaja je o radovima na pruzi, tačke 1), 2) i 3).
Lokomotive koje se pominju pod tačkom 5) su čuvene "Bimbe", petoosovne lokomotive proizvedene u Krausu iz Linca.
Pod 5) se pominju novi vagoni II i III klase i uz njih meni najzanimljiviji deo izveštaja:

"Mana i ovih vagona je da nemaju nužnika, a pošto ovih nema ni po stanicama (mimoilazima) ove pruge moli ovaj komesarijat , da se izvole poduzeti shodne mjere, da se nužnici za putnike podignu barem po stanicama (mimoilazima).
Smiješno izgleda kada se mora zaustaviti cijeli voz na otvorenoj pruzi radi jedne osobe i čeka, dok ova svrši nuždu! Potpisati je bio očevidac takog jednog prizora."


Posted Image
Posted Image

Nemam dalje podtake o tome kako je rešen problem "nužde" na ovoj železnici.

#113 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 06.03.2009. - 07:31

Nasmijao si me sa ovim vagonima bez nuznika.
Ako sam dobro zapamtio,tako se pricalo.Od Zavidovica do Olova su vozle lokomotive "Mafejke",od Olova do Han-Pijeska "Bimbe",a od Han -Pijeska do Zepe "Knezevicke". Ovih poslednjih je bilo pet. Ko je proizvidio te lokomotive?

#114 sdz361

sdz361
  • Članovi
  • 596 posts
  • Joined 27.08.2007.

Posted 06.03.2009. - 19:31

Nenad je pitao:

Ako sam dobro zapamtio,tako se pricalo.Od Zavidovica do Olova su vozle lokomotive "Mafejke",od Olova do Han-Pijeska "Bimbe",a od Han -Pijeska do Zepe "Knezevicke". Ovih poslednjih je bilo pet. Ko je proizvidio te lokomotive?


Lokomotive popularno nazvane "Kneževićke" nisu bile identične mada su bile vrlo slične. Njihov naziv potiče odatle što je njihov vlasnik bilo preduzeće Vase Kneževića (koje je inače bilo deo Trgovačko-Industriske Banke iz Beograda). Ovo preduzeće je pre II sv. rata bilo zakupac tj. koncesionar šuma u Podžeplju i bilo je vlasnik pruge Podzid - Devetak (20 km) sa ogrankom ka Baturi a koristilo je i državnu prugu Kusače - Podžeplje - Laze (27 km). Ovo preduzeće je imalo 5 lokomotiva označene kao "Knežević I - V". Sve ove lokomotive su bile troosovne tenderke. Dve su proizvedene 1927. godine u minhenskoj fabrici Maffei (fab. br. 4221 i 4225) a dve u berlinskoj fabrici Orenstein & Koppel (fab. br. 11595/1928 i 13027/1937). Za petu ne mogu trenutno da iskopam podatke.

#115 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 07.03.2009. - 04:19

Posted Image
Ovo je Stosnica, ili 23. kilometar bivse pruge. Pruga je isla tacno dionicom danasnje ceste. Snimak je nacinjem 1990. godine sa lokaliteta Vasici. U pozadini se vide selo Miljevici, brdo Vostan i planina Zedni Vrh.

Posted Image
Grupa desetara Milivoja Smiljica popravlja prugu na Misaradji (25. kilometar pruge), 1965.godine. U pozadini se vide selo Vasovine i brdo Kablovac.

Posted Image
Voz polazi sa stanice Stog, iz pravca Zavidovica za Olovo.

#116 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 07.03.2009. - 05:10

Posted Image
Voz na Breziku, 8. km pruge. Snimljen 1972. Ide ka Zavidovicima.

Posted Image
gore: Lokomotiva "Kusace"

dole: Ciro dimi uz Krivaju (foto Josif Stakic)
Posted Image

Posted Image
Vozovodja Milorad Stankovic iz Svinjasnice ispraca voz.

Posted Image
Evo jednog drvenog mosta sa neke od bocnih Krivajinih pruga. Nisam siguran da je to bas onaj sa Vojnice.

Posted Image
Osoblje sa jedne od "Krivajinih" lokomotiva. Jedan od zeljeznicara je i Zigic (tako bar pise na poledjini slike).

#117 mali.paja

mali.paja
  • Članovi
  • 4,906 posts
  • Joined 31.12.2007.
  • LocationZagreb

Posted 10.03.2009. - 09:54

Posted Image
Osoblje sa jedne od "Krivajinih" lokomotiva. Jedan od zeljeznicara je i Zigic (tako bar pise na poledjini slike).

To nije jedna od KRIVAJINIH lokomotiva! To je lokomotiva JŽ serije UNRRA.

#118 Nenad

Nenad
  • Članovi
  • 159 posts
  • Joined 26.02.2009.

Posted 10.03.2009. - 17:18

Koji bi potpis odgovarao?

#119 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,335 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 10.03.2009. - 20:34

Pa, mozda "Osoblje lokomotive JZ UNRRA-2 na toj i toj lokaciji", ako je poznata lokacija.
Razumijem da Mali Paja hoce da otkloni zabunu, jer su postojale
i lokomotive koje nisu bile u sastavu JZ, pa vjerojatno i one
koje su pripadale Krivaji. Bilo bi dobro ovo pojasniti.

#120 Great Cornholio

Great Cornholio
  • Članovi
  • 1,717 posts
  • Joined 17.01.2007.

Posted 10.03.2009. - 23:18

Posto nemam nikakvog materijala da dodam na ovoj temi, samo zelim da se zahvalim prvenstveno Nenadu na lijepim fotografijama :puc
One sa teme Zavidovici - Kamenica su mozda jos ljepse, nekako idilicne, steta sto od svega toga vise izgleda nista nema.

Inace lokomotiva UNRRA 30 koja se pojavljuje na ovoj seriji fotografija je bila "glavna zvijezda" sa pocetka ove teme,
odlicna serija fotografija koju je postavio sdz361.
Izgleda da je UNRRA 30 bila domicilna u Zavidovicima dugo vremena.




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users