Jump to content


Photo

Željeznička stanica - kolodvor uskog kolosijeka u Sarajevu


  • Please log in to reply
2521 replies to this topic

#21 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 26.10.2006. - 17:52

Pozdrav

Sa zanimanjem pratim ovaj topic, pošto nisam imao mogučnosti, da uživo vidim "Ćiru" na radu. U Sloveniji jedina javna uskotračna pruga Poljčane - Slovenske Konjice - Zreče prestala je sa radom nekde tamo oko mog rođenja (sredina 60-tih)

Malo pratim i Njmačke forume i tamo sam danas video sledeče:

http://drehscheibe-o...308#msg-3122308

Mislim, da je stvar jako interesantna, a us to još i u boji....

Pozdrav iz Maribora

Jože


Barbarpapa1,

Mnogo hvala za taj link. To je zaista pravo blago od fotografija!
Moram to detaljno i sa uzivanjem, polako da pregledam i da prevedem sebi sa njemackog. Mozda bih mogao i dodatno da objasnim neke od tih fotografija.

Inace, ove prethodno postavljene fotografije na ovoj temi cu izgleda morati da prebacim sa GeoCities na ImageShack, jer GeoCities ima ogranicenje na 4.2 MB transfera po satu, sto je nedovoljno kada vise ljudi gleda temu istovremeno.

Jos jednom, mnogo hvala!
Pozdrav od Sarajlije iz Toronta.

#22 igorail

igorail
  • Članovi
  • 1,244 posts
  • Joined 18.01.2006.

Posted 26.10.2006. - 18:16

Pozdrav !

Morao sam popiti čašu vode kad sam ovo ugledao i malo se prebrati i sabrati :shock: :shock: :shock: :shock: :shock: :D :D :D :D :D :D :D :D :D

Evo blitz prijevoda sa google language tools-a:


Steam before 40 years (m 1 Scan + 11 B)

written of: 03 1008

Date: Today, 07:24: 34

We spent 7 August 1966 in Sarajevo and environment. To better orientation here a not full-scale principle sketch, which developed on the basis the design with horn (P. 24) and an old city plan:

Posted Image

First the station Sarajevo Novo stood on the attendance program. (The name was used according to course book both for the normal and for the narrow-gauge railway yard, although the two stations were not connected among themselves.)

The standard gauge station was in some distance northeast the old narrow-gauge railway yard on a higher level. In order to shorten the long foot march between the stations for the travelers, one had shifted a S-förmiges Verbindungsgleis to before the new post office, which is visible on the two following photographs in the background. In the post office station of the standard gauge part one recognizes 661:

Posted Image

The 85-043 (1' D1' - h2, Slavonski Brod 30/1940) covered 246 km on this day the course 14 (Sarajevo Novo starting from 9:35 clock) into the removed Hum (at 19:56 clock), where connection existed after Dubrovnik (at 21:22 clock). The row 85 had been supplied with to 1930 first to 35 copies of the MAVAG, Budapest to the SHS. The 85-036 to 045 belonged to the early Yugoslav self-'s buildings.

The next photo probably shows lasting several hours the course 316 Cacak (starting from 22:21 clock), arrived with delay - Sarajevo Novo (at 7:20 clock):

Posted Image

The 85-031 (ex SHS 1531, Budapest 5060/1931) the 9 hours, which the timetable for 246 km planned, had therefore been enough not completely. However the distance of the former Bosnian east course and its Serbian continuation direction Beograd was also extremely difficult. In particular coffin-adapt in Serbia, which one can drive on also today still with the museum course, permitted no high speeds.

Somewhat outside of Sarajevo we got the 83-084 (D1' - h2, ex Bosnian Herzegowini national courses [BHLB] 1116, Krauss, Linz 6583/1912) with a goods train on the Narentabahn:

Posted Image

The 83er was the Yugoslav narrow trace series absolutely. If one refers the n2v-Vorläufer also, in the years 1903 to 1949 nearly 200 copies of this successful type were built. An excellent series-haven-guesses/advises the 83er von Dieter Zoubek is here.

On the bridge visible in the preceding admission developed also the folgene photo of an not identified 83er, which carried a restaurant course:

Posted Image



Since we with photographing fewer attention than feared excited, we dared ourselves afterwards to the upward gradient distance of the Bosnian east course between the old narrow-gauge railway yard of Sarajevo and the suburb station Bistrik. First rolled the course 318 with the 85-034 (ex SHS 1534, Budapest 5063/1931) to valley:

Posted Image
I had adjusted the photo some time ago already once with the following text: According to course book „talk Voznje “the course the previous evening around 23:46 clock the station Cukarica (4 km about the Beograder main station removed) had left. Bistrik was loud „talks Voznje “exactly 400 km from the starting point far away and the there regular departure time read 14:47 clock. Up to the old narrow-gauge railway yard in Sarajevo the course had to put still 6 km back. The regular time of arrival in Sarajevo Novo beside the new standard gauge station: 15:07 clock.

Naturally I wanted to take up also the motive, which ziert as frontispiece the standard work at that time over „the courses in Bosnia and the Herzegowina “. Unfortunately the lighting conditions were extremely unfavorable, as itself the course 315 Sarajevo Novo (starting from 15:25 clock) - Cukarica [Beograd] (at 6:19 clock) approached. Therefore I did to take the more remarkable position on the other side of the distance and was content with this „to sniper admission “of the 85-004 (ex SHS 1504, Budapest 5033/1930):

Posted Image

Obviously a goods train in Bistrik had waited for the crossing with that 315, because soon thereafter rolled the 83-056 (ex SHS RU 12, young 3538/1923) with a considerably long goods train to valley:

Posted Image
The 83-056 remained as monument in Trebinje.

Since we could hope in the valley still for sun, we returned to this admission to the station Sarajevo Novo. Here the 85-027 (ex SHS 1527, Budapest 5056/1931) with the course 16 Sarajevo Novo (starting from 17:22 clock) waited - Ploce on (2: 38 o'clock) on departure:

Posted Image

Although it was light-moderately for course photographs already too late actually, I dared still this „soft draughtsman shot “on the Verbindungsbahn between the stations Sarajevo Novo and Sarajevo:

Posted Image

The 83-028 (ex SHS 1328, Budapest 4990/1929) was located in the old station so beautifully in the evening light that I could not pass also it, without making a photo:

Posted Image

During one „Kontrollgangs “by the standard gauge station Sarajevo Novo I used an unobserved instant for this condition admission of the there ranking locomotive 61-001 (ex SHS 2001, Henschel 19488/1922):

Posted Image

(It cost me some to overcoming not to let the Telegrafenmasten disappear digitally!) The 61-001 came of to 50 copies to a comprehensive Reparationslieferung of the locomotive factories Henschel, Hohenzollern and Krupp from the year 1922 to the SHS. The draft was based on a Henschellieferung to the Serbian state railways from the year 1908.

Literature:
Alfred horn: Narrow-gauge railways in Yugoslavia, Vienna (Bohmann) 1974
C.J. Halliwell: The Locomotives OF Jugoslavia, volume. 1, Malmö (Stenvall) 1973
Tadej Bratč: The steam engines of Yugoslavia, Vienna (Slezak) 1971

Straight ones I received the message the day before yesterday that Keith Chesters Opus Magnum appeared to this topic:
Keith Chester: The Narrow gauge Railways OF Bosnia Hercegovina, Malmö (Stenvall) 2006

Video:
Herbert Stemmler: Narrow trace steam in Bosnia mountains, Freiburg (Rio Grande)

Internet:
[www.pospichal.net]



1 time works on. Last to today, 09:14: 47 of 03 1008.


Sjedite i uživajte !! :D :D :D :D :D


Igorail ! :wink:
Odbojnike na tramvaje !

"""""""""""""""""""""""""""""

Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu

pojavi ZELENO svjetlo !

#23 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 26.10.2006. - 18:35

Prvo da kazem veliko HVALA entuzijastima sa njemackog foruma koji su napravili i objavili ovu veoma zanimljivu kolekciju fotografija.

http://drehscheibe-o...308#msg-3122308

Jedan od njih me je obavijestio da ce u narednim danima biti objavljena jos jedna prezentacija, ovaj put o parnjacama sa uskotracne linije Sarajevo - Dubrovnik. Vjerujem da ce i ta reportaza biti veoma zanimljiva, s obzirom da se radi o jednoj od najatraktivnijih uskotracnih pruga bivse Jugoslavije.

No, da pocnem redom sa komentarima u vezi objavljenih fotografija, pri cemu necu ponavljati tehnicke i ostale podatke koji su vec navedeni u originalnoj prezentaciji.

Prvo da se pozabavimo mapom koja je u uvodu data, a koja ima nekoliko sitnijih nekorektnosti. Na mapi se jasno vide tri uskotracna zeljeznicka pravca u Bosni i Hercegovini, o kojima je ranije bilo rijeci na ovoj temi.

Sjeverni uskotracni pravac je zaista kompletiran 1882, kako je navedeno na mapi, ali od Bosanskog Broda do Sarajeva. Ogranak od Lasve prema Travniku, i dalje prema Jajcu i zapadu je gradjen kasnije. U vrijeme kada su ove fotografije snimljene, 1966, Sjeverni uskotracni pravac je vec bio zamijenjen normalnim kolosijekom, prugom Samac - Sarajevo. U to vrijeme je jos uvijek bio u funkciji ovaj uskotracni ogranak od Lasve prema zapadu, kao i jos neke uskotracne dionice.

Juzni uskotracni pravac je isto tako zaista kompletiran 1891, kako je navedeno na mapi, ali od Metkovica do Sarajeva. Ogranak od Gabele prema Dubrovniku je gradjen kasnije, a uskotracna pruga je produzena do Ploca tek u toku Drugog svjetskog rata. Ova kolekcija fotografija je snimljena 7. avgusta/kolovoza 1966. Ovdje je zgodno napomenuti da je taj uskotracni pravac tada jos uvijek bio u funkciji, a promet na njemu je obustavljen 5. novembra/studenog 1966. Pruga normalnog kolosijeka Sarajevo - Ploce je pustena u promet 26. novembra/studenog 1966, a elektrificirana je 1969.

Istocni uskotracni pravac je zaista pusten u promet 1906, kako stoji na mapi, ali do Vardista, tj. do granice sa Srbijom. Uskotracna pruga je produzena do Uzica, i dalje do Cacka, te spojena sa Beogradom tek poslije Prvog svjetskog rata.

Sva tri uskotracna pravca su gradjena i pustena u promet za vrijeme austro-ugarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom, i to u periodu od 1878 do 1906. Zanimljivo je spomenuti da je Austro-Ugarska pocela graditi uskotracne pruge promjera 760 mm u Bosni i Hercegovini cak prije nego je gradila pruge s tim promjerom u samoj Austriji. Zato se promjer od 760 mm vrlo cesto naziva "Bosanskim promjerom."

Posted Image

Dakle, gledajuci ovu mapu, polazimo od samog pocetka uskotracne pruge, pored Poste na uskotracnom kolodvoru Nove zeljeznicke stanice - Sarajevo Novo, pa idemo prema zapadu, onda malo na jug, pa ponovo na zapad pored Stare zeljeznicke stanice - kolodvora Sarajevo, pa dalje na zapad prema Cengic Vili. Ako zelimo da nastavimo putovanje Istocnim pravcem, kod Cengic Vile u velikom luku skrecemo na jug, pa dalje obroncima Trebevica na istok prema stanici Bistrik. Ako zelimo da idemo na Jadransko more, nastavljamo pravo Juznim pravcem pored Cengic Vile, i dalje prema Ilidzi. Sve fotografije cemo poredati onako kako nas put vodi.


________________________________________________________________________________________
Nova zeljeznicka stanica - kolodvor uskog kolosijeka Sarajevo Novo
________________________________________________________________________________________
Kao sto je ranije napomenuto, kada je poslije Drugog svjetskog rata izgradjena pruga normalnog kolosijeka
Samac - Sarajevo, i kada je za potrebe putnickog prometa sagradjena Nova zeljeznicka stanica - kolodvor
normalnog kolosijeka, nametnula se potreba povezivanja novoizgradjenog normalnog kolosijeka sa postojecim
uskim kolosijekom. S obzirom da je postojeca zeljeznicka stanica bila udaljena od nove oko jedan kilometar
jugozapadno, rjesenje je nadjeno u tome da se uskotracna pruga produzi od Stare zeljeznicke stanice -
kolodvora uskog kolosijeka do Nove zeljeznicke stanice - kolodvora normalnog kolosijeka, te da se na tom mjestu
napravi sasvim novi uskotracni kolodvor, odmah juzno ispod kolodvora normalnog kolosijeka.
Fotografije A.1 i A.2 su snimljene u jutarnjim satima, a A.3 i A.4 u popodnevnim satima.

A.1.
Na ovoj fotografiji oko kamere gleda u pravcu sjeverozapada.
Ono sto se na fotografiji ne vidi je da odmah desno, tj. istocno, uski kolosijeci se spajaju u jedan.
koji onda zavrsava tik do tramvajske okretnice. U pozadini je zgrada Poste.

Posted Image

A.2.
Fotograf se sada pomjerio nekih pedesetak metara zapadno, ali je kameru usmjerio ka sjeveroistoku.
U pozadini desno je zgrada Poste.
Gore lijevo, na oko desetak metara uzdignutom nivou, su peroni putnickog kolodvora normalnog kolosijeka
koji se na fotografiji ne vide, jer se oku kamere preprijecio otvoreni hangar.
Da bi napravio sljedeci snimak, fotograf ce morati da predje preko ovih nekoliko uskih kolosijeka lijevo,
te da se popne na uzdignuti kolodvor normalnog kolosijeka.
Zatim ce morati da predje nekoliko normalnih kolosijeka, te da se okrene u pravcu iz kojeg je dosao.

Posted Image

A.3.
Evo ga sada sa okom kamere uperenim ka jugoistoku, ka ovoj parnoj lokomotivi normalnog kolosijeka.
U pozadini desno se vidi onaj isti otvoreni hangar, ali se sada lijevo vide i peroni putnickog kolodvora.
Krajnje desno se vidi Kasarna Marsala Tita, a dalje je kran objekta u izgradnji. U pozadini su obronci Trebevica.
Vratimo se na kolodvor. Nesto je cudno. Pruga jos uvijek nije elektrificirana. Ovo je tek 1966.
Da bi napravio sljedeci snimak, fotograf ce se okrenuti desno za 90°, prema jugozapadu,
pa ce pjeske natrag preko normalnih kolosijeka. Potom ce da sidje ponovo na uske kolosijeke.
Sve u svemu, to je put od nekoliko stotina metara.

Posted Image

A.4.
Sada je ponovo sa kamerom usmjerenom ka jugoistoku. Da bi snimio ovu lokomotivu, morao je da je zadje na
uske kolosijeke iza tvornickog kompleksa Vaso Miskin Crni, sa njegove sjeverne strane.
Tu je prepoznatljivi visoki dimnjak. Ovaj tvornicki kompleks je veliki. Na njegovoj juznoj strani se nalazi
Stara zeljeznicka stanica - kolodvor uskog kolosijeka. Malo dalje, lijevo, vidi se Kasarna Marsala Tita,
kao i onaj kran koji smo vec uocili na prethodnoj fotografiji. Uskotracna pruga koja spaja ova dva kolodvora
prolazi upravo izmedju Kasarne Marsala Tita i tvornickog kompleksa Vaso Miskin Crni. Da bi dosao do
Stare zeljeznicke stanice - kolodvora uskog kolosijeka, fotograf ce morati da podje prvo nazad prema kasarni,
a onda da skrene desno, na jug.

Posted Image


________________________________________________________________________________________
Stara zeljeznicka stanica - kolodvor uskog kolosijeka Sarajevo
________________________________________________________________________________________

B.1.
Ovaj dio uskotracne pruge spaja novi zeljeznicki kolodvor Sarajevo Novo sa starim zeljeznickim kolodvorom
Sarajevo. Kompozicija dolazi iz pravca novog kolodvora Sarajevo Novo, i upravo ce sa sjeveroistocne strane
da udje na stari zeljeznicki kolodvor Sarajevo. Sa lijeve strane su objekti koji pripadaju tvornickom komleksu
Vaso Miskin Crni. U kasnim popodnevnim satima i u ovo doba godine sunce pravi sjenu koja je usmjerena
ka jugoistoku.

Posted Image

B.2.
Ova fotografija je veoma interesantna, jer se putnicka kompozicija nalazi na starom zeljeznickom kolodvoru
Sarajevo. U pozadini desno se vide bijeli neboderi naselja Hrasno, a iza, na jugoistoku, je Trebevic obasjan
kasnim popodnevnim suncem.

Posted Image


________________________________________________________________________________________
Istocni uskotracni pravac
----------------------------
Sarajevo Novo - Ustipraca (- Foca - Miljevina) - Medjedja (- Uvac - Priboj) - Visegrad - Vardiste - Uzice

________________________________________________________________________________________

C.1.
Putnicka kompozicija je prije petnaestak minuta napustila Staru zeljeznicku stanicu - kolodvor Sarajevo,
napravila siroki polukruzni luk preko rijeke Miljacke za 180°, te sada obroncima Trebevica zuri prema istoku.
Upravo izlazi iz prvog tunela ispod Sirokace, od ukupno 99 do Vardista, nakon cega treba da predje preko
dugackog zeljeznog vijadukta, a odmah potom slijedi ulazak i zaustavljanje u stanici - kolodvoru Bistrik.

Posted Image

C.2.
Ova fotografija je snimljena prakticno na istom mjestu kao C.1, mozda koju desetinu metara dalje prema istoku.
Medjutim, oko kamere je sada okrenuto u suprotnom smjeru, prema istoku, a ne prema zapadu i tunelu.
Vidi se dugacki zeljezni vijadukt koji zavija na lijevo prema stanici - kolodvoru Bistrik. Teretna kompozicija
je prije neki minut prosla kroz stanicu - kolodvor Bistrik, te je poslije vijadukta ceka posljednji tunel na putu do
Sarajeva. Desno od pruge se uzdizu naseljeni obronci Trebevica.

Posted Image

C.3.
Kada predjemo preko zeljeznog vijadukta, te prodjemo cijelom duzinom kroz zeljeznicku stanicu - kolodvor Bistrik,
dolazimo do mjesta na kojem je napravljen ovaj snimak. Ovo mjesto se nalazi istocno od stanicne zgrade
i prakticno predstavlja istocni ulaz u zeljeznicku stanicu - kolodvor Bistrik. Neki putnici ocigledno nestrpljivo
ocekuju zaustavljanje kompozicije.

Posted Image


________________________________________________________________________________________
Juzni uskotracni pravac
--------------------------
Sarajevo Novo - Mostar - Gabela (- Hum (- Niksic - Titograd) - Uskoplje (- Zelenika) - Dubrovnik) - Ploce

________________________________________________________________________________________

D.1.
Teretna kompozicija se krece prema Sarajevu na dionici Blazuj - Ilidza. Upravo prelazi mostom preko rijeke
Zujevine, prve lijeve pritoke rijeke Bosne. Zanimljivo je da iako stize sa juga, ova kompozicija se krece ravnim
dijelom pruge, kroz Sarajevsko Polje, koja se od Blazuja, koji je sjeverozapadno, spusta prema jugoistoku,
ka Ilidzi. Lijevo na fotografiji se vide krajnji obronci planine Igman.

Posted Image

D.2.
Jos jedan lijep snimak putnicke kompozicije na istom mjestu kao D.1.

Posted Image



Kao podsjetnik, evo i zeljeznicke mape sa svim uskotracnim zeljeznickim linijama iz 1966.
Klikni na mapu da dobijes originalnu velicinu.

Posted Image

#24 Barbarpapa1

Barbarpapa1
  • Članovi
  • 350 posts
  • Joined 08.04.2006.
  • LocationMaribor

Posted 26.10.2006. - 19:59

Pozdrav dećki (i curice dakako...)

Mnogo mi je drago, što sam Vam napravio veselje sa onim linkom. Sa pomenutog foruma dobio sam mnoge vrijedne informacije o (polu)prošloj istoriji željeznica na teritoriju ex. Jugoslavije. Tamo ima mala grupa ljudi, koji su od sredine šestedesetih prošlog stolječa dalje krstarili Jugoslavijom (i šire) te fotkali, što su stigli i što im je bilo moguće (uprkos stalne opasnosti od policije). Na sreču sada svoje arhive dijele sa čitavim svijetom...

Iz spomenutog foruma pokupio sam sljiedeče linkove, koji imaju veze sas Ćirom:

1. Slikano 1969-te godine. Autor Detlef Schikorr

http://drehscheibe-o...061#msg-1139061


2. Slikano 1970 na pruzi Prijedor - Drvar. Autor Detlef Schikorr.

http://drehscheibe-o...853#msg-1406853


3. Slikano 1970 na prugi Lašva - Komar prijelaz (sedlo) - Jajce. Autor Detlef Schikorr

http://drehscheibe-o...600#msg-1404600


4. Slikano 1970 u Zaječaru (nije samo Ćiro). Autor Detlef Schikorr.

http://drehscheibe-o...805#msg-1399805


5. Slikano 1969/70 na pruzi Sarajevo - Užice. Autor Detlef Schikorr

http://drehscheibe-o...091#msg-1272091


Neki od ovih linkova več su bili priobšteni na ovom forumu, ali nadam se, da če Vam dobro doči....

Laku noč

Jože

#25 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 26.10.2006. - 21:23

Pozdrav dećki (i curice dakako...)

Mnogo mi je drago, što sam Vam napravio veselje sa onim linkom. Sa pomenutog foruma dobio sam mnoge vrijedne informacije o (polu)prošloj istoriji željeznica na teritoriju ex. Jugoslavije. Tamo ima mala grupa ljudi, koji su od sredine šestedesetih prošlog stolječa dalje krstarili Jugoslavijom (i šire) te fotkali, što su stigli i što im je bilo moguće (uprkos stalne opasnosti od policije). Na sreču sada svoje arhive dijele sa čitavim svijetom...

.
.
.

Neki od ovih linkova več su bili priobšteni na ovom forumu, ali nadam se, da če Vam dobro doči....

Laku noč

Jože


Naravno, uvijek je dobro podsjetiti se na jednom mjestu sta od svega toga postoji na drugim forumima, jer uvijek ce se naci neko da vidi nesto sto nije vidio ranije. Oni koji se rado sjecaju tih vremena, kao i oni koji skupljaju takav materijal iz licnog zadovoljstva, takodje dobijaju sansu da prosire svoju kolekciju i obnove vlastita sjecanja, ili ako su iz mladjih generacija, da nauce nesto iz proslosti. U svakom slucaju, treba na prvom mjestu zahvaliti onima koji su napravili te snimke, jer da nije bilo njih, ne bi bilo ni nas da danas uzivamo u tim fotografijama i ozivimo sjecanja na prosla vremena. Hvala i tebi na aktivnom ucescu u jednoj ovakvoj diskusiji.

#26 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 10,571 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 01.11.2006. - 18:08

Prije svega lijepi pozdrav Milanu iz Toronta i hvala na jednom od najljepših priloga koje sam do sada vidio na ovom Forumu.
Mi ''malo manje mladi'' imamo privilegiju da smo puno toga osobno vidjeli i doživjeli. Nešto što mlađim fanovima željeznice može biti zanimljivo, ali im ipak htjeli - ne htjeli ostaje strano. Jer jedno je gledati i diviti se starim fotkama, zemljovidima i opisima, a drugo je sjetiti se da si nekada i sam bio tamo!

USPUTNA OPAŽANJA

Ako ne računam legendarni Samoborček koji je priča za sebe, ni šumsku prugu od Sirača (Grižina) prema utrobi Papuka, o čemu sam već pisao na ovom Forumu, moj prvi susret sa uskotračnom željeznicom zbio se davne 1965. godine.
Navodim po pamćenju. U svibnju ili lipnju 1965. bili smo na obiteljskom izletu u Jajcu. Tada sam prvi put vidio uskotračnu prugu koja je u ono vrijeme činila veliki dio mreže ex JŽ. I vlakove, naravno. U listopadu iste godine bio sam prvi put u Sarajevu (izlet moje I. gimnazije) i pamtim da sam vidio neku uskotračnu prugu, a na njoj lokomotivu bez tendera koja je razmještala vagone. Očito je bila riječ o kolodvoru iz naslova ovog topica. I usput, na relaciji Lašva - Sarajevo i natrag, viđali smo iz vlaka prugu uskog kolosjeka po kojoj je tada još tekao promet.
U kolovozu 1966. bio sam sa danas pokojnim ocem na Sinjskoj Alci. Odlučili smo vratiti se našim ''fićekom'' u Zagreb via Metković - Mostar - Sarajevo - Banja Luka - Okučani. Prigoda za bogatu žetvu dojmova sa usputnih uskotračnih pruga, a bilo ih je sijaset sve do Jajca.
Ujesen 1967. bio sam, također sa mojim gimnazijalcima, u Beogradu. Odsjeo sam kod nekih očevih prijatelja. Jedno popodne rekao sam domaćinima da idem ''u šetnju'', a zapravo sam sjeo na tramvaj i otišao do Čukarice da vidim polazni kolodvor (tadašnje) pruge broj 127: Čukarica - Višegrad - Sarajevo Novo. Našao sam vlak spreman za polazak, bio je putnički i imao je parnu lokomotivu - to je sve što pamtim.
Iz mojih brojnih putovanja uskotračne pruge i vlakove pamtim još iz kolodvora Mladenovac (bivša pruga Mladenovac - Lajkovac), iz Ličke Kaldrme i sa Oštrelja (lokomotiva-spomenik, danas vjerojatno devastirana - ?).

SARAJEVO - USTIPRAČA - FOČA - MILJEVINA

Gledam slike i sjećam se svojih putovanja jednom od najtežih, ali zasigurno i najatraktivnijih, pruga u ex Yugi, a bilo je to dvaput: 1968. i 1971.
U ljeto 1968. imali smo smotru izviđača ex Yuge na Sutjesci. Mi Zagrepčani doputovali smo noćnim brzim vlakom do Sarajeva, a ujutro smo se ukrcali na vlak Sarajevo - Foča. Nakon 18-dnevnog boravka na Tjentištu i završnog marša kroz Zelengoru (u međuvremenu smo propješačili i vidjeli čuda toga, ali osvrt bi bio Off Topic) spustili smo se u Miljevinu i dalje nastavili vlakom prema Foči (presjedanje), Ustiprači i Sarajevu.
I u dolasku i u povratku putovali smo klasičnom garniturom koju su vukle parne lokomotive.
Drugi put bio sam za blagdan 1. svibnja 1971. Ovdje moram dodati koju rečenicu OT da bih predočio naš tadašnji, mladenački, avanturistički duh. Dva dana prije blagana kod mene se sastalo izviđačko društvo: Čangi, Gro, Pap, Pedro i Stanley. Netko je pitao: ''Idemo kam za praznik?''. Naravno, samo je pitanje kamo. Nabrajali smo razna mjesta, ali svagdje smo već bili. I onda je netko bubnuo: ''A da idemo na Sutjesku?''. Od društva smo samo Gro i ja tamo bili 1968. i poznavali smo koliko-toliko planinarske puteve od Šćepan - Polja do Tjentišta. Naglašavam da je od Zagreba do Tjentišta razdaljina zračnom linijom cca 600 ili više kilometara!
Rečeno - učinjeno. Užicali smo lovu od staraca, otkantali komade pod izgovorom ovim ili onim, tko je radio (ja sam tada bio student) javio je šefu da će ''možda zakasniti dan ili dva'', kupili vozne karte i klopu za nekoliko dana, uzeli šator i vreće za spavanje...
Do Sarajeva smo putovali izvanrednim (blagdanskim) noćnim brzim vlakom, a dalje Ćirom koji je ovaj put vukla dizelka (ĐĐ, 740?). Prema planu trebali smo se vratiti u Sarajevo također vlakom, ali smo putovali autobusom što je opet izvan priče.
Iz putovanja 1971. pamtim, među ostalim, jednu neugodnu epizodu iz Sarajeva koja je mogla vrlo loše završiti. Naravno da smo sva petorica visjeli na prozorima, u hodniku vagona tj. okrenuti prema gradu. Na usponu prema Bistriku, negdje oko Grbavice (tu negdje bio je stadion ''Želje''), skupina balavaca uz prugu bacala je na vlak kamenje, a jedan kamen prošišao je kroz prozor između Čangijeve i moje glave i završio u vratima kupea.
Dodao bih nešto o mojim sjećanjima na prugu. Od Sarajeva, bolje rečeno Bistrika, do Pala pruga je išla kroz kanjon Miljacke. Vidjeli ste kako to izgleda na slikama. Negdje između, na trasi s brojnim tunelima, nalazio se kolodvor (ukrižje?) Dovlići. Za kolodvore Pale i Koran pamtim da su bili na nekoj visoravni, u vrlo lijepom predjelu, a naročito pamtim prekrasan pogled na planinu Romaniju. Iza Korana pruga je opet išla vrlo teškim terenom (mislim da je riječ o razvođu između dva porječja i da se pruga penjala i opet spuštala, ali nisam siguran). Slijedili su kolodvori Stambulčić i Sjetlina, potom stajalište Podgrab, a zatim smo opet došli na, uvjetno rečeno, ''ravniji teren'' uz rijeku Praču i do kolodvora Prača i Renovica.
Iza Renovice pruga je opet vodila kroz ''divlji'' teren - kroz kanjon rijeke Prače, koja se ulijeva u Drinu kod Ustiprače. U tom kanjonu nalazio se jedan od najčudnijih kolodvora (ukrižje?) koje sam ikada vidio, a zvao se Banja Stijena. Na putovanju 1971. tu smo stali na mimoilaznom kolosjeku radi križanja s drugim putničkim vlakom. Za razliku od naše garniture imao je parnu vuču i to sa dvije lokomotive. Ne pitajte me za serije, ali mi iz pamćenja navire da nisu bile iste (vučna 85, zaprežna 83, sigurnost cca 50% - ?). Zašto govorim o čudu? Ne znam gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših glava, jer je cijeli kolodvor bio doslovce usječen u kanjon (nešto poput rimskog puta kroz stari Đerdap)!
Stajališta Sudići više se ne sjećam; kolodvor Mesići-Rogatica pamtim (1971.) po klincu sa školskom torbom, cca 10-12 godina, koji se popeo u naš vagon i užicao kondora da ga pusti bez karte do Brčigova (iduće stajalište); zatim kolodvor (ukrižje?) Dub i Ustiprača.
Tu se mijenjao smjer vožnje. Pruga prema Foči - Miljevini vodila je uzvodno uz Drinu. Iz putovanja 1971. pamtim da smo u prvom ili drugom kolodvoru (Kopači, Hubjeri?) opet imali križanje, lijepa prigoda da protegnemo noge nakon dugog putovanja. Od daljih usputnih kolodvora pamtim Goražde, Vitkoviće (neka industrija, puno teretnih vagona) i Ustikolinu (zadnji kolodvor prije Foče).

Na kraju, Milane, ako budeš prolazio kroz Strathroy/Ontario - zatrubi. Tamo živi moja najbliža obitelj po ocu. Moj bratić Bill Rajsic nažalost je umro u siječnju ove godine, ali su ostali njegova supruga i potomci.
Uz ispriku zbog duljine posta najljepši pozdrav svima, a naročito Sarajlijama!
Serija 05 je zakon!

#27 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 01.11.2006. - 19:14

Prije svega lijepi pozdrav Milanu iz Toronta i hvala na jednom od najljepših priloga koje sam do sada vidio na ovom Forumu.
Mi ''malo manje mladi'' imamo privilegiju da smo puno toga osobno vidjeli i doživjeli. Nešto što mlađim fanovima željeznice može biti zanimljivo, ali im ipak htjeli - ne htjeli ostaje strano. Jer jedno je gledati i diviti se starim fotkama, zemljovidima i opisima, a drugo je sjetiti se da si nekada i sam bio tamo!

.
.
.

Na kraju, Milane, ako budeš prolazio kroz Strathroy/Ontario - zatrubi. Tamo živi moja najbliža obitelj po ocu. Moj bratić Bill Rajsic nažalost je umro u siječnju ove godine, ali su ostali njegova supruga i potomci.
Uz ispriku zbog duljine posta najljepši pozdrav svima, a naročito Sarajlijama!


Hvala na pozdravu i pohvali za moju temu. S uzivanjem sam procitao tvoje licne dozivljaje i susrete sa uskotracnim prugama koje si tako slikovito i lijepo opisao. I ne ispricavaj se za duzinu tvog posta! U ovom slucaju vrijedi "sto duze, to bolje!" Ja licno, sto sam stariji, sve vise se sa sjetom sjecam tih vremena i uspomena na uskotracne pruge. Valjda je to i zbog toga sto su one na neki nacin bile dio nas.

Kad budem prolazio kroz Strathroy, Ontario, svakako cu zatrubiti. To je blizu ovog ontarijskog Londona.

Lijep pozdrav.

#28 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 02.11.2006. - 02:08

Jos jedna veoma zanimljiva fotografija.

Datum: 28.6.1914.
Mjesto: Zeljeznicka stanica Sarajevo
Vrijeme: Sat vremena nakon atentata na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju

Ovim vlakom su stigli sa Ilidze u Sarajevo. Vlak je cekao na kolodvoru, jer su se njim trebali ponovo vratiti na Ilidzu.

Ostalo je Povijest.

Posted Image

#29 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 10,571 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 02.11.2006. - 11:28

Jos jedna veoma zanimljiva fotografija.

Datum: 28.6.1914.
Mjesto: Zeljeznicka stanica Sarajevo
Vrijeme: Sat vremena nakon atentata na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju

Ovim vlakom su stigli sa Ilidze u Sarajevo. Vlak je cekao na kolodvoru, jer su se njim trebali ponovo vratiti na Ilidzu.

Ostalo je Povijest.

Posted Image


Okretna postolja jednog od vagona iz dvorskog vlaka završila su na željeznici Zagreb - Samobor - ugrađena su u tzv. ''tenkovski vagon''!
Serija 05 je zakon!

#30 egérke

egérke
  • Članovi
  • 5,713 posts
  • Joined 08.06.2006.
  • LocationKvatrić

Posted 02.11.2006. - 11:47

Vrijeme: Sat vremena nakon atentata na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju


Na sliki piše "1 sat PRIJE atentata".

Ne znam gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših glava, jer je cijeli kolodvor bio doslovce usječen u kanjon (nešto poput rimskog puta kroz stari Đerdap)!


"Banja" u toponimu Banja Stijena nije imenica u značenju "kupalište", već pridjev, "banova" (kao i u Banja Luka - "banova livada").

Eto, malo jezikoslovnih ispravaka. :)

#31 freight rail

freight rail
  • Članovi
  • 84 posts
  • Joined 19.09.2006.

Posted 02.11.2006. - 12:03

Vrijeme: Sat vremena nakon atentata na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju


Na sliki piše "1 sat PRIJE atentata".


Da, u pravu si egerke! I ja imam tu fotografiju koja se nalazi i u knjizi "Sarajevo 1914". Tamo piše da je slika snimljena pri dolasku Franca Ferdinanda na Ilidžu.
Pozdrav!

#32 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 10,571 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 02.11.2006. - 12:11

"Banja" u toponimu Banja Stijena nije imenica u značenju "kupalište", već pridjev, "banova" (kao i u Banja Luka - "banova livada").
Eto, malo jezikoslovnih ispravaka. :)


Viš vraga, tog se nisam setil. Čovek uči dok je živ. Hvala na ispravci!
Serija 05 je zakon!

#33 Barbarpapa1

Barbarpapa1
  • Članovi
  • 350 posts
  • Joined 08.04.2006.
  • LocationMaribor

Posted 02.11.2006. - 14:17

Dobar dan

Dečki, još nešto za nas, Ćiroljubce. Ovaj puta pruga dolinom Neretve, konkertno Ivan sedlo iz godine 1966 i to u boji!

Uživajte :D


http://drehscheibe-o....php?17,3130009


Pozdrav iz Maribora

Jože

#34 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 02.11.2006. - 14:52

Vrijeme: Sat vremena nakon atentata na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju


Na sliki piše "1 sat PRIJE atentata".


Da, u pravu si egerke! I ja imam tu fotografiju koja se nalazi i u knjizi "Sarajevo 1914". Tamo piše da je slika snimljena pri dolasku Franca Ferdinanda na Ilidžu.
Pozdrav!



Posted Image

Postoje tu razni sporni momenti i kontradikcije, kao i razlicita misljenja.
Treba se drzati onoga sto se zna sa sigurnoscu.

Ovo je bio zvanicni program za 28.6.1914.:

09:00 - Misa u hotelu “Bosna” na Ilidži
09:25 - Krece vlak za Sarajevo
10:00 - Dolazak u Vijećnicu na civilni doček
10:30 - Otvaranje zgrade Zemaljskog muzeja
12:00 - Ručak u Konaku
14:00 - Obilazak Sarajeva
17:00 - Povratak na Ilidžu
19:00 - Večera
21:00 - Odlazak na vlak

Sa same fotografije je vrlo tesko odrediti o kojem se zeljeznickom kolodvoru radi. Da li je to zeljeznicki kolodvor Sarajevo ili zeljeznicki kolodvor Ilidza? Na fotografiji ne postoje neki znacajniji orijentiri koji bi to odredili. Medjutim, to nije bitno u ovom slucaju? Na oba ova kolodvora su kolosijeci prolazili sjeverno od stanicne zgrade. Na kolodvore se ulazilo sa juzne strane. Znaci, ovaj zid lijevo na fotografiji je istocni zid stanicne zgrade. Na fotografiji je sasvim jasno da taj zid pravi sjenu, sto znaci da je sunce preslo na zapadnu stranu. Dakle, radi se o popodnevnim satima, vjerovatno ranim. Sad, bilo da je to Ilidza, ili Sarajevo, u skladu sa gornjim rasporedom bi trebalo biti da je fotografija snimljena NAKON atentata. Ako zakljucujemo da se radi o popodnevnim satima, onda je sasvim logicno zakljuciti da je na fotografiji zeljeznicki kolodvor Sarajevo, a ne Ilidza, jer je Prijestolonaslijednik vlakom stigao sa Ilidze u Sarajevo u jutarnjim satima. Da se opet vratimo na fotografiju. Na njoj takodje pise: "Ankunft in Sarajevo" sto znaci "Dolazak u Sarajevo," sto govori u prilog da se radi o zeljeznickom kolodvoru u Sarajevu. Medjutim, s obzirom da je Prijestolonaslijednik stigao u Sarajevo u jutarnjim satima, a sa fotografije je jasno da se radi o popodnevnim satima, onda se namece zakljucak da je snimak ipak napravljen nakon atentata, a ne kao sto se tvrdi.

Ako je fotografija snimljena dok je Prijestolonaslijednik bio negdje u blizini, gdje je guzva? Osim sluzbenog osoblja i policije nema nikoga, a i oni izgledaju kao u nekom stanju napetosti. Kao da se "akcija" odvija na sasvim drugom mjestu, a oni su u stanju iscekivanja krajnjeg ishoda.

Da li je moguce da je neki fotograf ugrabio priliku da snimi ovu fotografiju kad mu je vec bilo poznato da se atentat desio, pa da fotografiji pribavi vecu vrijednost tvrdio da je snimljena nesto malo prije atentata?

#35 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 02.11.2006. - 15:01

Dobar dan

Dečki, još nešto za nas, Ćiroljubce. Ovaj puta pruga dolinom Neretve, konkertno Ivan sedlo iz godine 1966 i to u boji!

Uživajte :D


http://drehscheibe-o....php?17,3130009


Pozdrav iz Maribora

Jože


Pozdrav Jože!
Veliko hvala za link.

Dakle, kao sto me je ranije obavijestio gospodin Detlef Schikorr, momci su zaista odrzali obecanje, i objavili ovu izuzetnu seriju fotografija.
Naredni opisi i komentari na ovom postu su bazirani na originalnoj prezentaciji.

________________________________________________________________________________________
Juzni uskotracni pravac
--------------------------
Sarajevo Novo - Mostar - Gabela (- Hum (- Niksic - Titograd) - Uskoplje (- Zelenika) - Dubrovnik) - Ploce

________________________________________________________________________________________

Osnovni razlog zbog kojeg su kreatori ovih fotografija posjetili Sarajevo 1966, kao i dionicu uskotracne zeljeznice
na Juznom pravcu preko prevoja planine Ivan, je bilo saznanje da slijedi tiho ukidanje ove pruge zbog veoma
skorog otvaranja nove pruge normalnog kolosijeka Sarajevo - Ploce. Mapa koja je prilozena je iz 1926. (Koch/Opitz),
sto je vidljivo, jer se moze primijetiti da nedostaju uskotracne dionice od Metkovica do Ploca, kao i od Trebinja,
preko Bilece i Niksica, do Titograda, danasnje Podgorice. Te dionice su izgradjene poslije 1926, a postojale su 1966,
kada su ove fotografije snimljene.

Posted Image

Izgradnja uskotracne veze od Metkovica do Ploca, duzine 22 km, je zavrsena 1942, za vrijeme dok je oblast bila
pod ratnom upravom Italijana. Kopnena luka u Metkovicu na rijeci Neretvi je bila pogodna samo za manje brodove
sa dubinom gaza do 5 metara, sto nije pruzalo dovoljnu efikasnost. Izgradnja jadranske luke Ploce, kao i
zeljeznicke linije od Metkovica do Ploca je zapoceta jos 1937.

Sporni dio prijevoda originalne prezentacije na njemackom Forumu
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ukazao igorail - ned stu 05, 2006 15:58 pm
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Na mapi iz 1926, jos uvijek se vidi ucrtana zeljeznicka stanica Ivan, koja je prestala da se koristi kada je izgradjen
novi tunel, u sklopu nove zeljeznicke trase za savladjivanje prevoja preko planine Ivan. Nova trasa je
pustena u promet 1935. Ovaj gradjevinarski poduhvat je ukljucio nove petlje kod Rastelice, kao i izmedju Pazarica i
Tarcina, te uveo zupcastu zeljeznicu i skratio duzinu trase od originalnih 18.8 km na 8 km izmedju Podorasca i Bradine.

Na mapi iz 1926. se vidi ucrtana zeljeznicka stanica - kolodvor Ivan, koji je prestao da se koristi poslije izgradnje
dublje polozenog tunela, u sklopu nove zeljeznicke trase za savladjivanje prevoja preko planine Ivan.
Tunel Bradina je probijen 1931, a uskoro zatim taj dio nove uskotracne trase je pusten u promet.
Izravnavanjem ove nove uskotracne trase, te izgradnjom nove petlje kod Rastelice, kao i tunela Osenik
izmedju Pazarica i Tarcina, nova trasa je u potpunosti pustena u promet 1935. Duzina zupcaste pruge je na
novoj trasi znatno smanjena, od originalnih 18.8 km na 8 km.

U znak sjecanja na zeljeznicku stanicu - kolodvor Ivan, prilazem ovu fotografiju iz 1899.

Posted Image


E.1.
Grupa je napravila prvu posjetu dionici sa zupcastom prugom izmedju Brdjana pod Ivanom i Bradine 8. 8. 1966.
U ocekivanju brzog vlaka B 6 sa polaskom iz Sarajeva Novog u 8:24 i dolaskom u Dubrovnik u 18:25, prvo su
uspjeli da snime ovu teretnu kompoziciju koja je savladjivala uspon prema Bradini. Nazalost, na fotografiji se jedino
moze vidjeti lokomotiva 97-025 koja gura kompoziciju:

Posted Image

Izmedju Konjica i Bradine su koristene C2zzst-n4 zupcaste cetveroosovinske lokomotive. Tvornica lokomotiva
"Floridsdorf" je isporucila ukupno 38 lokomotiva takvog dizajna zeljeznickim mrezama BHStB - Bosnien-
Herzogowinische Staatsbahn (1895-1908), BHLB - Bosnien-Herzogowinische Landesbahn (1908-1918), i SHS,
u razdoblju izmedju 1894. i 1919, pri cemu su lokomotive dobile brojeve 701 do 738. Kada su presle u vlasnistvo
JDZ-a, lokomotive su dobile brojeve 97-001 do 97-038. Serijski brojevi ovih lokomotiva se mogu naci na ovom
veoma interesantnom madjarskom "website-u."

E.2. i E.3.
B 6 je zasigurno u Bradini cekao na krizanje sa teretnom kompozicijom, jer se nedugo potom zacuo tipicni
radni zvuk protutlacnih kocnica, kad se brzi vlak za Dubrovnik sa cetiri masine poceo spustati u dolinu:

Posted Image

Posted Image

Spojene tenderom na tender, na pocetku kompozicije su lokomotive 97-031 i 97-028, dok lokomotive 97-019 i
97-006 formiraju kraj kompozicije. Lokomotiva 97-019 se danas cuva u Freilassing, Bavarska, Njemacka.
Zahvaljujuci posebnom dizajnu, ove lokomotive su mogle da se koriste na nagibu terena do 60 ‰.
Na osnovu sjajnih mesinganih kucista, na fotografijama se lijepo mogu prepoznati dodatni indikatori nivoa vode
na dugackom kotlicu - dijelu kotla parne masine.

E.4. i E.5.
Dana 10. 8. 1966. grupa se odvezla vlakom do Konjica, a potom vlakom 31 Konjic - Bradina (sa polaskom u 12:47)
nazad do Brdjana pod Ivanom. Tonski strucnjaci iz HiFo - Martin Welzel & Sohn, su bili veoma usluzni i predusretljivi,
da tonski materijal koji je tada bio snimljen za vrijeme uspona, na kojem je trajno zabiljezen zvuk lokomotive,
prebace i naprave dostupnim na internetu. Ovom prilikom im se iskreno zahvaljuje na ulozenom naporu.

Lokomotiva 97-032, koja se na gornjem snimku moze cuti, vec poslije 9 km u Brdjanima pod Ivanom,
ponovo mora da uzima vodu:

Posted Image

Posted Image

E.6.
Naravno da se na isti nacin postupilo i sa lokomotivom 97-027, koja se ovdje vec moze vidjeti kako gura
teretnu kompoziciju preko mosta iznad klisure Luka:

Posted Image

E.7. i E.8.
Kako se grupa priblizavala sa namjerom da bolje osmotri drveni prelaz preko mosta, pojavile su se prve sumnje
u vezi ideje da se predje na drugu stranu, jer drvene daske preko mosta vise nisu obnavljane u ocekivanju
skorasnjeg i neizbjeznog ukidanja pruge. U medjuvremenu dok je grupa oklijevala, slijedeca teretna kompozicija
sa lokomotivama 97-013 i 97-019 je naisla, tako da su i ove fotografije snimljene sa strane:

Posted Image

Posted Image

E.9.
Sjetivsi se dobre britanske izreke „Everything for a good picture!“ („Sve za dobru sliku!“), grupa se usudila
da predje na drugu stranu preko uvale, i za to u svakom slucaju bila nagradjena jos jednom teretnom kompozicijom:

Posted Image

E.10.
Slijedeca fotografija je snimljena odmah nakom prelaska kompozicije preko mosta.
Lokomotiva 97-014 je vukla sprijeda, a 97-038 gurala na kraju kompozicije:

Posted Image

E.11.
Pri povratku na stanicu - kolodvor Brdjani pod Ivanom, ukazala se jos jedna fotografska prilika
s teretnom kompozicijom i lokomotivama 97-013 i 97-032:

Posted Image

#36 freight rail

freight rail
  • Članovi
  • 84 posts
  • Joined 19.09.2006.

Posted 02.11.2006. - 15:23

Dobar dan

Dečki, još nešto za nas, Ćiroljubce. Ovaj puta pruga dolinom Neretve, konkertno Ivan sedlo iz godine 1966 i to u boji!

Uživajte :D


http://drehscheibe-o....php?17,3130009


Pozdrav iz Maribora

Jože


Svaka ti čast Jože!! :D
Odličan ti je ovaj link, a meni je posebno interesantan što se fino vidi most Lukač na dijelu zupčanice između Bradine i Konjica sa svojim bunkerima koje su sagradili Nijemci tokom II svj. rata...
Ovo tim prije što si baš ti bunkeri poseban predmet mog interesovanja, ima ih duž cijele trase uzane pruge od Bos. Broda pa sve do Ploča :skriv

#37 igorail

igorail
  • Članovi
  • 1,244 posts
  • Joined 18.01.2006.

Posted 05.11.2006. - 15:58

Pozdrav Milane ! :D

Na mapi iz 1926, jos uvijek se vidi ucrtana zeljeznicka stanica Ivan, koja je prestala da se koristi kada je izgradjen
novi tunel, u sklopu nove zeljeznicke trase za savladjivanje prevoja preko planine Ivan. Nova trasa je pustena
u promet 1935. Ovaj gradjevinarski poduhvat je ukljucio nove petlje kod Rastelice, kao i izmedju Pazarica i
Tarcina, te uveo zupcastu zeljeznicu i skratio dužinu trase od originalnih 18.8 km na 8 km izmedju Podorasca i Bradine.
U znak sjecanja na zeljeznicku stanicu - kolodvor Ivan, prilazem ovu fotografiju iz 1899.Posted Image


Što se tiče (glede) ovih boldiranih navoda ima nešto netačnosti i to :
Istražujući sam, a i u razgovorima sa g. Ajdinom Fevzijom Bracom, velikim poznavaocem prošlosti BH željeznica, inženjerom i uposlenikom ŽBiH, kao i railfan fotografom i piscem nedavno objavljenje knjige "Historija željeznica Bosne i Hercegovine" stvari stoje ovako:

kopirat ću sebe sa jednog ranijeg posta:

..........
Na partiji (dionici) Sarajevo - Konjic bilo je 6 zupčastih sekcija i to 2 na dionici Podorašac - Brđani pod Ivanom i Dragočaj (Ovčari - ekvivalentna stanica na normalnoj pruzi) - Bradina (na ovim dionicama max uspon je bio 60 ‰, a min. poluprečnik 80 m), potom Bradina - Ivan (Hercegovačka strana), Izlaz iz tunela Ivan s bosanske strane - Raštelica, i još dvije na Oseničkoj vododjelnici Tarčin - Osenik i Osenik - Pazarić (na ovim dionicama max. uspon je bio 36 ‰) Wink

.

E sad 02.07.1931.g. se probija tunel Bradina dužine od preko 3200 m (postavit ću tačan podatak kad provjerim) namjenjen uskotračnoj pruzi, ali sa gabaritima za u budućnosti ploaniranu normalnu prugu, koja je istim tunelom prošla tek za 35 godina, tačnije 26. 11. 1966. godine.

Zanimljiv detalj je da bradinski tunel od 1960-tih kad je prerađivan za normalni saobraćaj tj. za elektrifikaciju (trebalo je sniziti niveletu GIŠ-a (GIT-a) (gornja ivica šine-tračnice) da bi se mogla smjestiti kontaktna mreža 25 kV~ 50 Hz, koja je na ovoj dionici profunkcionirala do početka 1969. godine ima sa bosanske strane, (a to stanje započinje od 13. 01. 1969.

........Prva pruga u ex Yu na kojoj je u cjelosti završena elektrifikacija 25 kV~ 50 Hz je bila dionica Sarajevo - Konjic na pruzi Sarajevo - Ploče (bilo je to tačno 13. siječnja 1969.). Išlo se baš na ovu prugu, jer je ta dionica tada bila najteža brdska pruga ex Yu sa 25 kV~ 50 Hz naponom - Riječka dionica je duža, ali je već bila pokrivena s 3 kV=, a Beograd-Bar još nije bila ni izgrađena. Poslije su sukcesivno otvarane dionice Dobova - ...............- Gevgelija i Sarajevo - Strizivojna-Vrpolje. .............

i traje do dan danas) od stanice Raštelica jedan portal - otvor, a sa hercegovačke dva
:shock: :shock: . To je uočljivo kada je ide od Sarajeva ka Konjicu i Mostaru i promatra svjetlosni otvor sa hercegovačke strane (jer je tunel potpono prav u uskotračnoj izvedbi), dok se negdje oko 150 do 200 m prije izlaza na desno pojavljuje nova cijev (dograđena 1960-tih) u istoj dužini i koja vodi na normalnu željezničku stanicu Bradina, u desnom luku (ovim odvojkom se danas zapravo putuje! ). U tom momentu se s lijeva opaža tunelska cijev koja nastavlja pravo, dok normana kompozicija skreće ovom dograđenom cijevi u desno. Ovakve i slične zanimljivosti i peripetije na južnoj usko-normalnoj pruzi su rađene zbog ogromnog nivoa prevoza, koji nije smio biti prekinut niti jedan jedini dan pa su mnogo gdje građeni upletni kolosjeci) kao što je bio slučaj čitavom dužinom bradinskog tunela i na još mnogim dionicama na ovoj pruzi pa i na nekim ostalim dionicama u BiH - a sve radi osiguranja neprekinutog prijevoza 760 mm--1435 mm u doba prelaza sa uskog na normalni prijevoz ! Postojale su 3 zgrade željezničkih stanica Bradina:

1. U K und K (Austrougarskoj) arhitekturi sagrađena oko 1891. god. i koja je opsluživala prugu sa zupčanicom koja se od gradića Bradina kretala tačno trasom danasnjeg magistralnog puta - ceste Bradina - Tarčin i prolazila kroz tunel dužine cca 664 m na cca 960 mn\m - to je upravo današnji cestovni tunel Ivan ali naravno prilagođen cestovnom saobraćaju) i potom se prilično strmo spuštala ka staroj Raštelici i Tarčinu opet preko zubaca (u Raštelici je bilo i odvajanje šumskog kolosjeka 760 mm brema drvnim revirima planine Lisin). Mislim da ova stanica više nije u životu :cry:
2. U stilu moderne 30-tih godina 20-tog vijeka, koja je pak opsluživala uzanu prugu iz 1931. godine probijenog tunela Bradina i danas je u životu kojih 50 -tak metara od normalne ž.st. Bradina.

3. U klasičnom nemaštovitom možda reći soc. realističkom stilu i koja opslužuje normalnu prugu od 1966. godine na izlasku iz desne izlazne cijevi bradinskog tunela s hercegovačke strane - u punoj je funkciji.

Na izlaku iz ovog Y tunela lijeva pruga (lijevi uskotračni krak pruge) poslije prolaska kroz svoju uzanu stanicu Bradina se ukrštao pod tupim uglom sa normalnom prugom i skretao strmo desno dok je normalna nastavljala poslije završetka normalne stanice Bradina u blagom luku u lijevo sa blagim padom......

Posted Image
Posted Image

Situacija (gore) na pomenutoj dionici sa Rašteličke-bosanske strane koja se u toku radova na prilagođenju osposobljavanja normalne pruge za promet mijenjala i (dolje) još jedan primjer uplitanja kolosjeka raznih širina sa švedskih željeznica:

Posted Image


E sad vraćajući se na raspravu od 1931. godine pruga je stoga skraćena i izbačene su 2 sekcije zupčanice i to:

1. Bradina - Ivan (Hercegovačka strana),
2. Izlaz iz tunela Ivan s bosanske strane - Raštelica, a nedudo zatim još dvije i to na Oseničkoj vododjelnici
3. Tarčin - Osenik i
4. Osenik - Pazarić (na ovim dionicama max. uspon je bio 36 ‰)

Potonje dvije je yamjenio tunel Osenik, u kojem su se do zadnjeg rata uzgajali šampinjoni )mislim da je bio dug oko 300 - 600 m :roll: :roll:

Inače do izgradnje tunela Osenik (gledano sa strane od Pazarića prema Bradini) pruga nije u oštrom luku skretala prvo lijevo, išla pravo pa potom desno i ulazila u t. Osenik već je nastavljala pravo pa pored ulaska u normalni tunel Osenik nastavljala s desne strane magistralne ceste Pazarić - Tarčin i zapravo nastavljala tačno trasom pred olimpijadu 1983. godine modernizirane magistrale sa 3 trake (umjesto stare vratolomne cestovne petlje u obliku slova s oko pravoslavne crkve u Oseniku), sastajući se sa starom trasom uzane pruge iza istog tunela neposredno ispred uzane stanice Tarčin.

Još malo slike mosta Lukač - bio je zupčasti:

Posted Image
Posted Image

Za sad toliko pa ću nastaviti uskoro...

igorail ! :wink:
Odbojnike na tramvaje !

"""""""""""""""""""""""""""""

Svaki pravi railfan naprosto zadrhti kad u prolazu primjeti, da se na željezničkom semaforu

pojavi ZELENO svjetlo !

#38 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 05.11.2006. - 18:51

Pozdrav Milane ! :D

Na mapi iz 1926, jos uvijek se vidi ucrtana zeljeznicka stanica Ivan, koja je prestala da se koristi kada je izgradjen
novi tunel, u sklopu nove zeljeznicke trase za savladjivanje prevoja preko planine Ivan. Nova trasa je pustena
u promet 1935. Ovaj gradjevinarski poduhvat je ukljucio nove petlje kod Rastelice, kao i izmedju Pazarica i
Tarcina, te uveo zupcastu zeljeznicu i skratio dužinu trase od originalnih 18.8 km na 8 km izmedju Podorasca i Bradine.
U znak sjecanja na zeljeznicku stanicu - kolodvor Ivan, prilazem ovu fotografiju iz 1899.Posted Image


Što se tiče (glede) ovih boldiranih navoda ima nešto netačnosti ...
.
.
.
igorail ! :wink:


Pozdrav igorail, i hvala na iznesenim detaljima.

Gornji navod koji sam dao je u stvari prevod teksta sa njemackog Foruma sa kojeg je ova prezentacija preuzeta. Pokusao sam taj tekst da prevedem sa njemackog na hrvatski najbolje kako sam znao. Mene osobno je u originalnoj prezentaciji upravo veoma interesiralo to oko izmjene uskotracne trase preko Ivana, ali informacije koje su pri tome date ni meni iskreno nisu bile dovoljno jasne. Zbog toga hvala na dodatnim informacijama.

Ono sto mi ipak nakon svega izlozenog i dalje nije sasvim jasno je:

1) Godina kada je ova nova trasa pustena u promet. Da li je to 1931, 1935, ili neka druga?

2) Na kojim tocno dionicama - sekcijama je bila postavljena zupcanica na staroj trasi?

3) Koje nove dionice - sekcije su izgradjene u sklopu nove trase, i sto je tocno od infrastrukture pri tome izgradjeno?

4) Od kojih se dionica - sekcija potom sastojala nova trasa, navodeci pri tom dionice - sekcije koje su izbacene?

Mislim da pruzanje detaljnih odgovora pojedinacno na ova konkretna pitanja u potpunosti razjasnjava tematiku oko retrasiranja uskotracne pruge preko Ivana. Za prezentiranje tih detalja bi naravno veoma pomoglo ako bi se skiciralo na papir pa skeniralo, ili nacrtalo u Photoshopu direktno, te taj materijal ukljucio u objasnjenje. Treba koristiti mogucnosti koje pruza moderna tehnologija. Mislim da je vrijedno truda, jer upravo taj dio oko retrasiranja uskotracne pruge preko Ivana je i najvise interesantan.

Veliki pozdrav tebi i gospodinu Ajdinu Fevziji Braci.

#39 hadzibane

hadzibane
  • Članovi
  • 2,761 posts
  • Joined 16.08.2006.
  • LocationSombor,Vojvodina

Posted 05.11.2006. - 19:09

Veeeeliko HVALA za fotografije i veoma dragocene podatke za ovaj uskotracni zeleznicki pravac,divno je da nas ciroljubaca ima i da postamo podatke kako bi i drugi videli sta to bese toliko fantasticno za ono pa i ovo doba razvoja i zalosnog ukidanja zeleznica uzanog koloseka na teritoriji celokupnog JZ-a.
Ako neko potrebuje podatke u vezi sa veznim prugama kicma pruge Sarajevo-Dubrovnik,a tice se pruga Niksic-Bileca,Hum-Uskoplje-Zelenika,Uzice-Sargan-Vardiste i jos..neka samo napise,postacu vrlo rado,a ako vec ima postano,voleo bih da znam gde ima,te da procitam i,eventualno,nadodam nesto,jer zaista imam lepu klupsku arhivu i zelim da je podelim sa Vama.Puno lepih pozdrava iz prohladnog Sombora,
Nemanja,Klub Prijatelja Zeleznice Sombor.

#40 milan_s

milan_s
  • Moderatori
  • 6,206 posts
  • Joined 17.09.2006.
  • LocationToronto - Sarajevo

Posted 05.11.2006. - 19:23

Veeeeliko HVALA za fotografije i veoma dragocene podatke za ovaj uskotracni zeleznicki pravac,divno je da nas ciroljubaca ima i da postamo podatke kako bi i drugi videli sta to bese toliko fantasticno za ono pa i ovo doba razvoja i zalosnog ukidanja zeleznica uzanog koloseka na teritoriji celokupnog JZ-a.
Ako neko potrebuje podatke u vezi sa veznim prugama kicma pruge Sarajevo-Dubrovnik,a tice se pruga Niksic-Bileca,Hum-Uskoplje-Zelenika,Uzice-Sargan-Vardiste i jos..neka samo napise,postacu vrlo rado,a ako vec ima postano,voleo bih da znam gde ima,te da procitam i,eventualno,nadodam nesto,jer zaista imam lepu klupsku arhivu i zelim da je podelim sa Vama.Puno lepih pozdrava iz prohladnog Sombora,
Nemanja,Klub Prijatelja Zeleznice Sombor.


Slazem se da bi bilo vrijedno da se na ovom Forumu daju raspolozive informacije, mape, fotografije, i ostali materijal u vezi ovih ukinutih uskotracnih pruga. Ja sam veoma zainteresiran da vidim takav materijal.

Na primjer, jedna tema bi mogla da bude Uskotracna pruga Capljina - Hum - Uskoplje - Dubrovnik i na toj temi bi mogao da se iznese sav raspolozivi materijal u vezi te pruge.

Druga tema bi mogla da bude Uskotracna pruga Uskoplje - Igalo - Herceg Novi - Meljine - Zelenika.

Treca tema Uskotracna pruga Hum - Trebinje - Bileca - Niksic.

I tako dalje. Jedna uskotracna pruga - jedna tema ...

Svaki od nas, ciroljubaca, bi mogao da vodi jednu ili vise takvih tema. Svaka samoinicijativa u tom smislu je dobrodosla.




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users