Jump to content


Photo

Đurani


  • This topic is locked This topic is locked
474 replies to this topic

#401 Vice

Vice
  • Moderatori
  • 3,350 posts
  • Joined 05.08.2007.
  • LocationŠibenik

Posted 29.12.2010. - 10:07

Postovi i rasprave o kvaliteti modernizacija lokomotiva prebačeni u jednu temu :D

http://zeljeznice.ne...ic.php?p=331688

#402 tehnika

tehnika
  • Članovi
  • 1,156 posts
  • Joined 05.03.2006.

Posted 03.01.2011. - 16:22

Primijetio sam da su stranice ovog posta promijenjene i da je izbačen moj tekst kojim se analizira vučni strujni krug lokomotive 2041-100. S obzirom da sam punoljetan i odgovorna osoba ne volim da me se cenzurira pogotovo kada sam napisao nešto istinito.
Da podsjetim:

Dobio sam shemu spoja rekonstruirane lokomotive 2041- 100. Poslali ga prijatelji kako bi pokazali zašto u seriji radi samo jedan transduktor a u serija-paraleli dva što je razlog da na panou na pultu postoji razlika u pokazivanju.
Prva moja primjedba je da su transduktori postavljeni izvan mjesta kojeg mjere. Transduktori bez obzira što je to električno gledano svejedno trebaju biti najbliže mjestu kojeg mjere a ti transduktori mjere struje vučnih motora a ne generatora pa trebaju biti uz vučne motore. Smještanjem među motore iza sklopnika vuče postiglo bi se da oba mjere i kada je uključen bilo koji od raspoloživih spojeva vučnih motora. Za mjerenje struje generatora na otporniku prilikom podešavanja snage koristi se snažniji transduktor ili shunt sa ampermetrom koji je smješten u ispitnoj stanici.






Sada malo o spojevima:

SPOJ SERIJA
Spoj serija namijenjen je prema opisu lokomotive za manevarski rad lokomotive. Serija je kao što se zna spoj svih vučnih motora u seriju pa se napon generatora dijeli na 4 a struja generatora je jednaka struji vučnih motora. Dakle, tu imamo malu struju s obzirom na dimenzioniranje generatora i visok napon generatora da bi se postigla snaga po vučnom motoru. Kao što je poznato manevarska lokomotiva treba brzo povećavati broj okretaja i snagu dizelskog motora da bi skratila vrijeme manevre. Kada imamo sve vučne motore u seriju tada da trebamo i brzi porast struje uzbude generatora koji je opterećenje za dizelski motor kako bi opteretio i iskoristio snagu dizelskog motora.
Sada malo o strujama i opterećenju. Maksimalna struja vučnog motora je 950 A pa je struja generatora u spoju serija 950 A a on je dimenzioniran za maksimalnu struju 1900 A i trajnu struju 1350 ako je sa B klasom izolacije (više ih nema) odnosno 1500 A sa izolacijom F. Pri tome trebam podsjetiti da su mjerenja vršena kob 1500 o/min. Točno je da se, često, u manevri dizelski motor i generator vrte sporije pa je ventilacija slabija ali su tada i potrebe za strujom i snagom manje pa je dobra ventilacija osigurana. Originalna lokomotiva je tako konstruirana da se smanjenjem snage dizelskog motora smanjuje i snaga na vučnom motoru. U spoju serija kod konstantne snage koju prenosi generator od 500 kW imamo:


naziv generator vučni motor
struja (A) 950 950
napon (V) 526 135
vučna sila (kN) 160
brzina (km/h) 8
struja (A) 725 725
napon (V) 690 165
vučna sila (kN) 130 kN
brzina (km/h) 11,5
struja (A) 650 650
napon (V) 769 188
vučna sila (kN) 103,75
brzina (km/h) 14,5
faktor korisnosti 0,9423 0,8921


Iz tabele vidimo da je pri trajnoj struji doveden napon generatora do krajnjih granica dozvoljenog porasta napona tako da se dalje napon više ne može povećavati već se povećanje brzine može postizati samo smanjenjem struje. Lokomotiva nema slabljenje polja u spoju serija tako da se povećanje brzine može postići samo smanjenjem struje do struje 340 A pri brzini 19 km/h i snazi generatora 313 kW a ne više 500 kW, pri tome se dizelski motor i dalje vrti sa 1500 o/min i troši gorivo bez veze.
U knjizi Upute za upravljanje lokomotivom piše da je kritična brzina 17 km/h što je pogoršanje vučnih karakteristika lokomotive koji su tada morali pasti sa 103 kN na 95 kN.
Vratimo se manevri i tome da se manevra vrši pri 5 km/h a to je osigurano strujom od 650 A po motoru i smanjenom snagom dizelskog motora. Za brzinu 5 km/h i vučnu silu 103 kN dovoljna je snaga dizelskog motora oko 400 kW ali se od lokomotive zahtjeva veća brzina kada ide u manevri ide po vagone ili izvlači vlak sa jednog kolosijeka na drugi pa je snaga 400 kW za manevre davno napuštena.
Vratimo se staroj lokomotivi sa spojevima vučnih motora u seriju-paralelu.

SERIJA-PARALELA
Rekonstruirana lokomotiva ima spoj serija-paralela kao i originalna lokomotiva. Maksimalna struja vučnih motora je 950 A što je struja generatora 1900 A jer postoje dvije paralelne grane. Kod rekonstruirane lokomotive vidimo struju svake paralelne grane. U ovom spoju porast napona treba biti sporiji jer pri malom porastu napona dosta raste struja naročito u pokretanju kod malih brzina ispod 8 km/h. U ovom spoju imamo smanjenu snagu dizelskog motora sve dok se ne postigne struja 1800 do 1900 A na što utječe kontra uzbuda budilice glavnog generatora. Da sada vidimo podatke o strujama i naponima:


naziv generator vučni motor
struja (A) 1900 950
napon (V) 263 135
vučna sila (kN) 160
brzina (km/h) 8
struja (A) 1450 725
napon (V) 345 165
vučna sila (kN) 130 kN
brzina (km/h) 11,5
struja (A) 1300 650
napon (V) 414 188
vučna sila (kN) 103,75
brzina (km/h) 14,5
faktor korisnosti 0,9423 0,8921


Kao što se iz priloženog vidi lokomotiva u spoju serija-paralela ima iste karakteristike kao i lokomotiva sa vučnim motorima spojenim u seriju s tom razlikom što strojovođa može nesmetano voziti i većim brzinama od 15 km/h uz korištenje maksimalne snage dizelskog motora u cijelom voznom području lokomotive jer je napon na generatoru dvostruko niži od spoja u seriji a i kod brzine 35 km/h uključuje se slabljenje polja.
Uspoređujući rekonstruiranu i nerekonstruiranu lokomotivu možemo zaključiti da:
1. nerekonstruirana je jednostavnija i time sigurnija od kvarova
2. transduktor za mjerenje struja vučnih motora treba prebaciti u strujni krug vučnog motora a ne u krug generatora,
3. prikaz režima rada rekonstruirane lokomotive na displeju je zbunjujući jer je oznaka da je u seriji ili seriji-paraleli previše mala,
4. vučne karakteristike lokomotive u pokretanju pa do trajne struje ne mijenjaju se bez obzira na to da li je lokomotiva u režimu serija ili u režimu serija-paralela,
5. spoj serija u manevri ne donosi nikakvo poboljšanje već zbog visokog napona generatora povećava se opasnost od proboja generatora pogotovo za vrijeme kiše ili magle kada ventilator ubacuje vlagu a generator se ne grije toliko da ta vlaga ispari. Struja grije generator.

Konačno da ukažem i na još nešto a to je da je prijedlog rekonstrukcije lokomotive sa mikroprocesorskim upravljanjem i vučnim motorima spojenima u:
1. serija- paralela
2. serija-paralela slabljenje polja
3. paralela
4. paralela slabljenje polja

Osim rekonstrukcije vučnog strujnog kruga predloženo je povećanje snage na 750 kW i trofazni pomoćni pogon sa statičkim pretvaračima Končar. Projekt je predložen još 1993 godine HŽ-u. Autori prijedloga su DEAL i Telenerg. Mikroprocesorsko upravljanje razvio je Telenerg.

Nažalost ne mogu prenijeti sliku sheme na post a prije sam za to zamolio kolegu Jima kojem to bolje ide.

U nastavku vam dodajem ponudu iz 1993 godine da vidite tko je kome ukrao ideje. Jedino što ja nisam osmislio glupost od serijskog spoja svih vučnih motora.



PROGRAM REKONSTRUKCIJE

I REMOTORIZACIJE

LOKOMOTIVE 642



1. TEHNIČKI OPIS

1.1 Uvod

Lokomotive serije 642 proizvođene su u ranim '60-tim godinama i jedne su od nosilaca "dizelacije" na željeznici kod nas. Lokomotive su proizvodile firme BRISSONNEAU et LOTZ i Đuro Đaković, a HŽ ima u svom voznom parku 33 kom. i 3 lokomotive 643 (izvedene iz 642). Za rekonstrukciju su predviđene lokomotive br: 642-172 i 642-170, što ne znači da se i ostale lokomotive ne mogu rekonstruirati po ovoj dokumentaciji. Namjenjene su za tešku manevru i vuču putničkih i lakih teretnih vlakova prvo na glavnim, a kasnije samo na sporednim prugama. Ovu funkciju obavljaju još i danas, ali je i pored interesantnih tehničkih rješenja upravljanja i zaštite, za ono vrijeme, lokomotiva tehnološki zastarjela. Tri desetljeća eksploatacije istrošilo je opremu i pored redovnog održavanja, što ima za posljedicu velik broj defekata i visoku imobilizaciju (oko 26 %). Nakon rekonstrukcije očekivana imobilizacija bi trebala biti ispod 5 %. Izgled predložene rekonstruirane lokomotive prikazan je na slikama 40-00-00-01 i 40-00-00-01/A.
Zamjena istrošenih dijelova počela je zamjenom dizel motora SACM MGO snage 607 kW dizelmotorom SEMT PIELSTICK snage 750 kW proizvodnje ULJANIK Pula. Povećana snaga dizelmotora uzrokovala je novu koncepciju električnog dijela lokomotive, a koja zahtijeva i novu električnu opremu. Od stare električne opreme ostaju samo glavni (već rekonstruirani) generator i budilica, a kod vučnih motora je potrebno izvršiti rekonstrukciju statora na tip LM90B.
Nakon gore navedenog postavlja se pitanje opravdanosti ovako krupnog zahvata na lokomotivi. Odmah se sa sigurnošću može ustvrditi da ima, jer se dobija nova za 24 % snažnija lokomotiva, sa vučnom silom u polasku od 223kN i kritičnom brzinom u manevri od 12,6 km/h. Sposobnost prolaza kroz krivine radijusa 55m, osigurava joj prednost pred svim manevarskim lokomotivama HŽ-a. Nova lokomotiva pogodna je i za službu gdje se sada koriste lokomotive serija 731 i 734 (manevra i industriski kolosjeci), kao i za vuču sabirnih vlakova, odnosno teretnih vlakova na sporednim prugama gdje se koriste lokomotive serije 642, 643 i lokomotive proizvodnje GMC.
Lokomotiva je predviđena za rad na manevri u Ranžirnom kolodvoru Zagreb, gdje može pružiti sljedeće karakteristike u usporedbi sa drugim sličnim manevarskim lokomotivama:



SERIJA LOKOMOTIVE
642 (750 kW) 642 (607 kW) 643 (680 kW)
Uspon (‰) Kritična brzina
12,6 km/h Kritična brzina
17 km/h Kritična brzina
16,5 km/h
0 4000 1700 1700
1 4000 1700 1700
2 4000 1700 1700
3 3500 1640 1700
4 2900 1250 1660
5 2460 1170 1420
6 2140 1000 1240
7 1900 900 1095
8 1700 800 980
9 1530 730 885
10 1390 660 810
11 1270 610 740
12 1160 560 685
13 1070 520 635
14 1000 480 590
15 930 450 555
16 870 420 520
17 810 290 490
18 770 370 460
19 720 350 435
20 680 340 415
22 620 300 375
24 560 270 240
26 510 250 310
28 470 230 285
30 440 210 265


Potpunije usporedne tabele dozvoljenog opterećenja prikazane su na tabelama 3,4,5 i 6, a karakteristike na slici 2.
Iz usporednih tabela vidljivo je da nova rekonstruirana lokomotiva može vući vlak mase 4000T iz ranžirne skupine ili iz prijemne skupine u otpremnu skupinu Ranžirnog kolodvora Zagreb dok lokomotiva serije 642 prije rekonstrukcije može vuči vlak mase 1700T.
Kritična brzina lokomotive se i pored povećanja snage DM smanjuje sa 17 km/h na 12,6 km/h u manevri što je bitno za manevarsku službu.
Na uspinjaču prema spuštalici uspona 11 ‰ dužine 150m, lokomotiva je sposobna potisnuti bruto 4000T, dok je nerekonstruirana lokomotiva sposobna za potiskivanje 1700T. Iz ranžirne skupine u prijemnu skupinu lokomotiva je sposobna kolosjekom 1A i skretnicama 152 i 154 vuči vlak mase 1100T, dok nerekonstruirana vuče samo 520T.


SERIJA LOKOMOTIVE
642 (750 kW) 642 (607 kW) 643 (680 kW)
Uspon (‰) Kritična brzina
80 km/h Kritična brzina
80 km/h Kritična brzina
80 km/h
0 400 210 315
1 340 150 270
2 280 120 225
3 240 100 190
4 210 165
5 180 145
6 160 125
7 140 110
8 130 95
9 110
10 100


Maksimalnom brzinom 80 km/h lokomotiva može vuči vlak mase 400T na horizontali, 160T na pruzi otpora 6%. i bruto 100T na maksimalnom usponu otpora 10‰. Za vuču putničkih vlakova na sporednim prugama (što će ostati zadaća večine ovih lokomotiva) lokomotivi se može pridodati energetski vagon za grijanje ili se u nju može ugraditi električni generator snage 200 kVA, što je predmet posebnog dijela ovog Programa. Ugradnjom generatora za grijanje lokomotiva zadržava karakteristike sadašnje lokomotive 642 za vuču putničkih vlakova u sezoni grijanja.
Posebnu pogodnost predstavlja mogućnost višestrukog upravljanja za vuču težih teretnih vlakova brzinom prema voznom redu uz upotrebu potrebnog broja lokomotiva na kratkim relacijama u nedostatku snažnijih lokomotiva.
HŽ ima pripremljene dvije lokomotive za rekonstrukciju i ako se radi samo o te dvije, postavlja se pitanje opravdanosti stvaranja nove serije lokomotiva od samo dva primjerka. Modifikacija većeg broja lokomotiva omogućuje veće učešće domaće industrije u rekonstrukciji proizvodeći opremu uz primjenu standardne opreme tračnih vozila i opreme koju već koristimo na domaćim monofaznim lokomotivama.
Odgovor na pitanje opravdanosti realizacije ove rekonstrukcije je potpuno jasan i glasi kratko "DA", pogotovo jer je mehanički dio lokomotive u izvrsnom stanju. Za uspješno izvođenje rekonstrukcije potrebno je definirati sljedeće velike zahvate:
1. Izrada proračuna i tehničke dokumentacije
2. Mehanički dio vezan za ugradnju dizel motora
3. Modifikacije vezane za poboljšanje faktora athezije
4. Modifikacije na zračnom dijelu lokomotive
5. Modifikacije vučnog strujnog kruga
6. Modifikacije DEPO priključka
7. Modifikacije pomoćnog pogona
8. Modifikacije upravljanja
9. Sigurnosna oprema
10. Uputstvo za rukovanje
11. Uputstvo za održavanje





2. IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE


Izvođenje modifikacije zahtjeva izradu tehničke dokumentacije kojom se specificiraju svi potrebni zahvati. Rekonstrukcija počinje zamjenom dizelmotora veće snage. Veća snaga je uzrokovala prijelaz sa direktnog na indirektni način upravljanja i cijelokupnu promjenu električnog dijela lokomotive. Novi motor je promijenio karakteristike lokomotive i zato treba obnoviti kompletnu tehničku dokumentaciju.

Tehnička dokumentacija obuhvaća:
1. Proračunati nominalne podatke, obzirom na dozvoljena opterećenja električnog prijenosa
2. Proračun novog vučnog pasoša
3. Proračun novih tabela opterećenja
4. Izrada nacrta rekonstrukcije vezane za ugradnju novog dizelmotora
5. Izrada nacrta za rekonstrukciju ventilacije i klimatizacije
6. Izrada nacrta rekonstrukcije upravljačnice vezano za zamjenu istrošene opreme
7. Izrada nacrta rekonstrukcije elektroormara u prostoru zadnjeg kraja lokomotive
8. Izrada nacrta za rekonstrukciju sanduka baterija na mjestu rezervoara vode parogeneratora
9. Izrada novih princip shema
10. Izrada novih montažnih shema
11. Izrada nacrta el. opreme
12. Izrada dokumentacije pomoćnog pogona
13. Izrada dokumentacije za grijanje i hlađenje
14. Izrada dokumentacije upravljanja i zaštite
15. Izrada i definiranje električnog dijela dokumentacije za specificiranje upravljačnice

Sva navedena dokumentacija je podijeljenja u grupe kako su navedene u uvodu.






3. MEHANIČKI DIO


Rekonstrukcija mehaničkog dijela lokomotive potrebna je zbog promjene dizelmotora i sve opreme vezane za dizelmotor (što će kasnije biti objašnjeno) i iz potreba koje nastaju rekonstrukcijom električne opreme, jer stara ne zadovoljava postavljene uvjete. Rekonstrukcija obuhvaća i zračnu opremu kao i upravljačnicu.

3.1 Mehanički dio

a) Izvesti potrebne rekonstrukcije na fremu i oplati lokomotive vezane uz zamjenu dizelmotora.
:) Postojeća bočna vrata na oplati motornog prostora i elektroormara zamijeniti sa vratima pričvršćenim pomoću šarnira i omogućiti lako skidanje vrata po potrebi.
c) Osovinski pritisak lokomotive po mogućnosti zadržati na istoj vrijednosti (16T).
d) Pod motornog prostora izraditi nepropustan sa prikladnim otvorom za drenažu i rezervoarom za prihvat iscurjelog ulja.
e) Ventilator za hlađenje vode dizelmotora zamijeniti sa ventilatorima pogonjenim hidraulikom ili elektromotorima.
f) Predgrijavanje dizelmotora izvršiti sa električnim grijačima napona 3 x 380 V sa depo priključkom.
g) Upravljačnica će se efikasnije toplotno i zvučno izolirati (izoliranje izvršiti kao na lokomotivi 646). Ugraditi će se električni grijači za zagrijavanje upravljačnice sa usmjerivačima toplog zraka na sve prozore. Hlađenje upravljačnice izvršiti će se klima uređajem.
h) Sa lokomotive demontirati generator pare i rezervoar vode genratora pare.
i) Ugraditi električnu pumpu za predpodmazivanje dizelmotora.
j) Na okretna postolja ugraditi sekundarno ogibljenje.
k) Izraditi pjeskare za drugu i treću osovinu
l) Pomaknuti hladnjak dizelmotora prema napred za dužinu potrebnu za ugradnju generatora grijanja.
m) Ugraditi pomoćni generator na mjesto glavnog kompresora
n) pomaknuti glavni kompresor na mjesto ventilatora drugog postolja vučnih motora.
o) Ventilator vučnih motora prvog postolja postaviti ispod hladnjaka dizelmotora.
p) Ventilator vučnih motora drugog postolja postaviti ispod upravljačnice.

3.2 Zračni dio

a. Zračnu opremu ugraditi na pločasti stalak u zatvoreni prostor na mjesto otpornika za slabljenje polja vučnih motora.
b. Ugraditi jednostruki sušač zraka i dozator alkohola.
c. Umjesto dva postojeća rasporednika ugraditi jedan rasporednik tipa Est-3e.
d. Ugraditi direktne kočnike FD1 za oba smjera vožnje.
e. Ugraditi indirektne kočnike tipa Fv4a za kočenje vlaka za oba smjera vožnje.
f. Ugraditi zaštitu koja ne dozvoljava povećanje broja okretaja odnosno svodi broj okretaja dizelmotora na prazan hod kada je pritisak u kočionim cilindrima veći od 0,5 bara ili kada tlak zraka u glavnom vodu padne ispod 4,5 bara. Predvidjeti mogućnost povećanja broja okretaja bez obzira na tlak zraka u kočnim cilindrima i glavnom vodu u posebnim uvjetima (pokretanje na usponu). Ova se zaštita vodi preko mikroprocesora.
g. Glavni rezervoar zraka smjestiti ispod glavnog okvira (na mjestu gdje je bio rezervoar vode parogeneratora grijanja vlaka) između sanduka baterija.
h. Izvršiti koordinaciju sustava kočnice i mikroprocesora kao funkcije budnika i programiranog kočenja.
i. Ugraditi napojni vod sa slavinama i čeonim poluspojkama.




4. VUČNI STRUJNI KRUG


Vučni strujni krug tvore glavni generator sa budilicom, četri vučna motora i sklopovi za uključenje, promjenu smjera i mjerenja.
Standardna shema ovih lokomotiva izgleda ovako:
Glavni generator pogonjen dizelmotorom proizvodi električnu energiju za napajanje četri vučna motora. Vučni motori su spojeni po dva u seriju i tvore dvije grane. Serijski su povezani motori jednog postolja što je vlo nepovoljno za dobro korištenje athezije lokomotive. Za postizanje većih brzina lokomotiva ima slabljenje polja u jednom stupnju (50 %) koje se uključuje ručno. Mjenjač smjera je smješten u upravljačkom stolu u upravljačnici, a prebacivanje smjera se radi direktno (ručno preko poluge). Promjena broja okretaja dizelmotora, prema tome i snage vrši se isto tako ručno preko poluge na kojoj se nalazi otpornik za regulaciju struje uzbude budilice glavnog generatora. Ovako oformljen strujni krug ne omogućuje iskorišćenje snage dizelmotora u cijelom području radalokomotive.
Predlažemo novi način vezivanja vučnih motora i potrebne preinake opreme za potpuno iskorišćenje snage lokomotive. Vučni motori su u polasku spojeni u seriju po dva kao i do sada, ali sada su to prvi motori u postoljima u smjeru vožnje tj 1-3 i 2-4. Postizanjem visokog napona generatora uključuje se automatsko slabljenje polja uz istovremeno smanjivanje polja generatora. Ponovno dostizanje viskog napona uključuje prespajanje i spaja sva četri vučna motora u paralelu. U posljednjem stupnju regulacije brzine vučnog motora vrši se uključenje slabljenja polja. Ovaj način regulacije omogučuje iskorišćenje snage lokomotive u cijelom području brzine uz rekonstrukcije vučnog motora koje su tamo naznačene. Sva uključenja i isključenja slabljenja polja ili spoja vučnih motora vrši se uz adekvatno pračenje snage dizelmotora, tako da se odvija brzo i efikasno. Za poboljšanje athezije koristi se električna kompenzacija rasterećenja osovina u postoljima lokomotive. Kompenzacija obuhvaća prve motore u postoljima.
Kod kvara vučnog motora, svi se (ispravni) vučni motori spajaju u paralelu, a neispravan se isključuje. Kvar vučnog strujnog kruga se registrira zajeno sa kronologijom i o tome izvjesti depo. Ovo omogućuje potpuno iskorišćenje snage lokomotive do dolaska u depo na popravak. Ovo je zajedno sa upotrebom kompenzacije jedinstven način rješavanja problema vuče na dizelelektričnim lokomotivama.

4.1 GLAVNI GENERATOR
Na lokomotivama ove serije koriste se glavni generatori tipe ICK 682-6 i 3ICK 682-6, a rekonstrukciju zadovoljava samo tip 3ICK 682-6. Ovaj se generator prepoznaje po izvodima sa strane i dvostrukom ventilatoru za hlađenje i klasom izolacije H, dok je kod ICK 682-6 klasa izolacije B. U skladu sa klasom izolacije različite su dozvoljene struje opterećenja: za ICK 682-6 trajna struja je 1300A i satna 1400A za 3ICK 682-6 trajna struja je 1500A i satna 1600A. Generator je proizvodnje Rade Končar.

4.2 BUDILICA
je uz glavni generator jedini element vučnog strujnog kruga koji se ne mijenja. Izmjene strujnog kruga vuče mijenjaju izlaznu karakteristiku budilice. Za regulaciju struje uzbude koristiti će se elektronički DC/DC pretvarač kontroliran mikroprocesorom. Vrijednost napona i struje pretvarača ovisna je o položaju regulatora snage dizelmotora i programiranoj vrijednosti uzbude.

4.3 VUČNI MOTOR
je dio vučnog strujnog kruga koji zahtijeva manji zahvat na statorskom dijelu. Motoru je potrebno premotavanje glavnih polova statora i svođenje na tip LM90B, jer će raditi sa pojačanom snagom i drugim strujama i naponima. Preuređenjem motora dobiju se nove bolje karakteristike lokomotive upravo u području interesantnom za manevarsku službu kao što su mala kritična brzina i velike vučne sile u polasku. Izostanak rekonstrukcije vučnih motora podiže kritičnu brzinu lokomotive u područje koje je nepovoljno za manevarske lokomotive, a dozvoljeno je kod lokomotiva za vuču vlakova. Bez izvođenja ove rekonstrukcije nije moguće iskoristiti snagu lokomotive u manevri.

4.4 SKLOPNICI I MJENJAČI
Tip prekidačkih elemenata nije moguće sada definirati jer domaćeg proizvođača nema, a nije poznato kada će doći kontingent opreme za GMC lokomotive. Upotreba sklopnika i mjenjača smjera proizvodnje GMC iziskuje premotavanje svitaka za upravljanje na 72V, jer lokomotiva ima napon akubaterija 72V u praznom hodu , a ne 64V kao lokomotive GMC. U prvom prijedlogu rekonstrukcije vlasnik je zahtijevao opremu MINEL-a. Ovo se odnosi i na mjenače smjera, jer se stari (direktni) ne može koristiti.

4.5 OTPOR KOMPENZACIJE
koristi se za poboljšanje faktora athezije što je naročito bitno kod manevarskih lokomotiva gdje su ćesta pokretanja sa velikim vučnim momentima. Ovi otpori omogućuju približno jednako visoke vučne sposobnosti lokomotive bez obzira na vremenske uvjete. Firma DEAL ima ekskluzivno pravo na primjenu ove vrste kompenzacije na dizelvozilima.

4.6 OTPOR SLABLJENJA POLJA
nova shema vučnog strujnog kruga diktira nove vrijednosti i broj otpornika za slabljenje polja. Za proizvodnju ovih otpora dogovoren je domaći proizvođač.

4.7 REGULACIJA SPOJA VUČE
nova shema vučnog strujnog kruga zahtijeva preciznije mjerenje karakteristika napona i struje da na vrijeme izvrši prespajanje vučnih motora, odnosno slabljenje polja. Mjerenje struje i napona spojeno je i sa zaštitom elemenata vučnog kruga i sa regulacijom snage dizelmotora. Izvedba kruga vuče predviđa mogućnost isključenja neispravnog vučnog motora sa nesmetanim radom lokomotive. Novi način mjerenja uzemljenja povećava faktor sigurnosti, jer ukazuje na moguće defekte prije nego oni nastanu pa se bitno smanjuje imobilizacija lokomoive.



5. POMOĆNI POGON

Pomoćni pogon je mreža lokomotive napajana naponom 3x380V; 50Hz iz vanjske mreže u depou ili na mjestu u prijemnoj skupini za ranžiranje. Razvijenost ove mreže diktira i način hlađenja dizelmotora i ostale opreme.
U želji za što većom primjenom standardizacije i domaće tehnologije razvijen je novi način za napajanje pomoćnog pogona koristeći standardne strojeve sa monofaznih lokomotiva i iskustva regulacije motornih pogona promjenljivom frekvencijom.
Sinhroni generator snage 80kVA napaja elektromotore za hlađenje dizelmotora, vučne motore, klima uređaj, kalorifere, uzbudu generatora grijanja vlaka, preko transformatora i ispravljača punjenje baterija i strujnih krugova upravljanja.

5.1 POMOĆNI GENERATOR
je sinhroni generator snage 80 kVA i služi za podmirenje svih potreba lokomotive strujom osim za strujne krugove visokog napona vuče i grijanja.
Pomoćni generator u staroj izvedbu je pričvršćen za blok motora a pogon dobija sa posebno izvedene osovine. Snaga pomoćnog generatora je 1800W. Novi dizelmotor nema ove posebne osovine i nema mogućnosti za direktan pogon generatora baterija. Novi problem je i mala snaga generatora za punjenje baterija, nedovoljna za punjenje baterije i za napajanje ostalih potrošaća. Rekonstrukcijom je predviđena ugradnja novog sinhronog generatora snage 80kVA proizvodnje KONČAR ili ULJANIK. Može se ugraditi generator pomoćnog pogona sa "Francuskog vlaka" koji nakon rekonstrukcije ostaje kao višak.

5.2 REGULATOR NAPONA P.G.
Uz novi generator veće snage predviđa se nov regulator napona prilagođen karakteristikama generatora i potrebama potrošaća. Za regulator napona upotrijebiti će se regulator proizvodnje "DEAL" zbog boljih karakteristika.

5.3 DEPO PRIKLJUČAK
je uobičajen na električnim lokomotivama dok za dizellokomotive predstavlja novinu. Mjerenja rada manevarskih lokomotiva pokazala su da lokomotive rade par sati u toku radnog dana, a ostalo provedu sa radom dizelmotora u praznom hodu ili ugašene. Preporuka proizvođača dizelmotora je da dizelmotori što manje rade u praznom hodu, pa je gašenje dizelmotora, kada je god to moguće, neophodno. Problem startanja hladnog motora nakon dugog mirovanja je problem svih dizelmotora, a rješava se predgijavanjem vode DM-a. Osim za predgijavanja vode dizelmotora depo priključak se koristi za pogon klima uređaja ljeti, grijanje upravljačnice zimi i punjenja akumulatorskih baterija kada dizelmotor ne radi. Istovremeni rad dizelmotora i napajanja iz trofazne mreže depo priključka nije moguć.

5.4 POMOĆNI TRANSFORMATOR
služi za napajanje uređaja baterijskog napona konstantnim naponom preko ispravljačkog sklopa. Snaga transformatora je 10 kVA.

5.5 VENTILATORI HLADNJAKA DIZELMOTORA
Hlađenje dizelmotora vrši se prinudnom cirkulacijom vode i zraka kroz hladnjak dizelmotora. Hladnjak hlade šest (6) motorventilatora napajanih iz pomoćnog generatora. Broj ventilatora potrebnih za hlađenje u radu dizelmotora određuje mikroprocesor prema programu, tako da su promjene temperature i broj uklapanja svedeni na optimalnu veličinu. Motori ventilatora su snage po 7,5 kW.

5.6 PREDGRIJAVANJE DIZELMOTORA
Preporuka proizvođača je da se dizelmotor starta dovoljno zagrijan. Do sada se zagrijavanje vršilo WEBASTO grijačima na gorivo, ali se zbog nepouzdanog sustava nastoji izbaciti. Ovom rekonstrukcijom se predviđa zagrijavanje dizelmotora i održavanje njegove topline kada dizelmotor ne radi električnim grijačima kao najčišćem i najekonomičnijem izvoru topline. Snaga grijača je oko 20kW i podijeljen je u dvije grupe grijača. Grijači su smješteni u poseban rezervoar smješten u prostor hladnjaka i dobro izoliran.

5.7 HLAĐENJE VUČNIH MOTORA
vrši se pomoću dva remenicom pogonjena ventilatora. Svaki ventilator hladi vučne motore jednog postolja. Ovaj način je uobičajen na dizellokomotivama, ali ima lošu stranu da su ventilatori uz pogonski agregat, a zrak se vodi dugim kanalima do vučnih motora. Smještaj opreme diktira pomicanje ventilatora na povoljnija mjesta oslobađajući prostor za veće rotirajuće strojeve.
Za pogon ventilatora za hlađenje vučnih motora upotrijebiti će se isti elektromotori kao i za hlađenje dizelmotora.

5.8 KLIMA UREĐAJ
predstavlja poseban problem jer je klimatizacija uvođena samo na elektriktričnim lokomotivama. Za dizel lokomotive koristi se standardan tip klimauređaja. Svi elektromotori potrebni za funkcioniranje klimauređaja su napona 3x380V 50Hz.

5.9 GRIJAČ UPRAVLJAČNICE
Za grijanje upravljačnice koristiti će se električni grijači (pojedinačne snage 6kW/ 3x380V) sposobni za grijanje i odmagljivanje svih stakala upravljačnice koristeći zračne kanale i usmjerivače. Kaloriferi (2 kom) će se nalaziti u upravljačnici.

5.10 OPREMA
za uključenje i razvod je standardna domaće proizvodnje, a smještena je u prostoru sanduka akumulatorskih baterija i u elektroormaru smještenom na kraćem kraju lokomotive. Ispravnost električne opreme stalno se prati mjerenjem otpora izolacije. Izbor dizelmotor - depo vrši se na upravljačkoj tastaturi upravljačkog stola u upravljačnici, a sam proces prespajanja na monitoru.

5.11 STACIONARNI DEPO PRIKLJUČAK
ponuda predviđa izradu dva stacionarna DEPO priključka i to jedan u depo radionici i jedan na području Ranžirnog kolodvora Zagreb, gdje se lokomotiva garažira kada ne radi.





6. BATERIJSKI NAPON


6.1 AKU-BATERIJE
Za pokretanje lokomotive predviđene su olovne akumulatorske baterije kapaciteta 350 Ah napona 72V. Osim za startanje baterije služe kao rezervno napajanje uređaja lokomotive kod kvara pomoćnog generatora ili regulatora napona. Kapacitet baterija je dovoljan za nesmetan rad lokomotive u trajanju 10h bez opasnosti da se isprazne, jer kada ne redi pomoćni generator nema grijanja, odnosno rada klima uređaja u upravljačnici. Sanduci baterija (2 kom) smješteni su ispod glavnog okvira na mjestu rezervoara za vodu parogeneratora koji se izbacuje. Baterije će biti postavljene na kolica radi lakšeg izvlačenja i pregleda.


6.2 ZAŠTITA
Strujni krugovi baterijskog napona štite se automatskim osiguračima. Broj osigurača je odabran tako da osigurava zadovoljavajuću funkcionalnost lokomotive i ispadanje iz pogona uz defektan uređaj još minimalan broj uređaja. U zaštitu spada i kontinuirano praćenje stanja izolacije uređaja pomoćnog pogona radi pravovremene zamjene opreme sa istrošenom izolacijom sa svrhom smanjenja defekata na pruzi i imobilizacije.


6.3 STARTANJE DIZELMOTORA
vrši se glavnim generatorom a uključenje kruga startanja vrši se sklopnikom proizvodnje GMC. Strujni krug startanja zaštićen je od dvostrukog startanja.


6.4 RASVJETA
je podijeljena na signalnu i rasvjetu prostorija. Signalna treba osim vidljivosti lokomotive i iz lokomotive osigurati i manevarsku signalizaciju. U tu svrhu su razdvojeni strujni krugovi lijevih i desnih svjetiljki, kao i čeonih reflektora.
Rasvjeta prostorija je podijeljena na rasvjetu motornog prostora, upravljačnice, elektroormara i za rad staničnog osoblja na manevri. Rasvjeta upravljačnice predviđa rasvjetu upravljačnice, rasvjetu reda vožnje na upravljačkim stolovima i upravljačke tastature.
Rasvjeta signalnih svetiljki izvoditi će se reflektorima Saturnus i žaruljama 72V. Na čeonim stranama su reflektori sa žaruljama H3 napona 24V snage 75W.


6.5 VODOVI
Svi vodovi niskog napona po lokomotivi će se provlačiti kroz kanale ili čelične cijevi. Vodovi su tipa ŽP/FJ standardni na željeznici.





7. UPRAVLJANJE



7.1 UPRAVLJANJE RADOM LOKOMOTIVE
Direktni način upravljanja više nije moguć jer nema direktnog mjenjača smjera smještenog u upravljačkom stolu. Izostankom direktnog mjenjača izostala je i regulacija struje uzbude budilice u odnosu na snagu dizelmotora. Za ostvarenje potrebnih funkcija potrebno je konstruirati nove uređaje, jer u prodaji nema odgovarajućih.
Novi način upravljanja treba da omogući startanje zagrijanog dizelmotora, promjenu broja okretaja u ovisnosti o prikopčanom opterećenju ili promjenu broja okretaja bez opterećenja. Bez posebno osmišljene opreme nema utjecaja kočnice ili kvarova opreme na rad dizelmotora .
Upotrebljena mjerna tehnika je zastarjela i u praksi nepouzdana, jer mijenja referentne vrijednosti sa vremenom i ima lošu klasu točnosti. U prvom i drugom prijedlogu rekonstrukcije tražena je zamjena mjerne i zaštitne tehnike.
Protuklizna zaštita je krajnje neefikasna, a uvjeti u kojima će lokomotiva raditi (manevarska služba) zahtjeva vrlo funkcionalnu protukliznu zaštitu, zbog vuče malim brzinama sa visokim faktorom athezije i zaustavljanjima (gdje lokomotiva koči cijeli vlak) pa su proklizavanja moguća u vuči i u kočenju. Nova protuklizna zaštita treba da omogući visok faktor athezije reagirajući prije nego klizanje nastane i što prije zaustavi.
Postojeći brzinomjer nema kontakt za uključenje budnika iznad 10 km/h, pa ako se želi da budnik ne radi kada lokomotiva stoji treba nabaviti nove brzinomjere. Mikroprocesorski sustav upravljanja omogućuje točnije bilježenje svih potrebnih podataka za rekonstrukciju vanrednog događaja.
Sa starom opremom nema funkcije automatskog slabljenja polja ili prespajanja vučnih motora u toku vožnje, pa se za to treba ugraditi odgovarajuća oprema.
Upravljanje i rad sa lokomotivom i pojedinim njezinim dijelovima prepušten je u potpunosti strojovođi, što nije dobro, jer pregledom knjiga defekata može se vidjeti da ih je vrlo velik broj zbog lošeg rukovanja.
Sve ove probleme rješava se novim sustavom upravljanja i zaštite razrađen pomoću mikroprocesora.
Sustav omogućuje brz i siguran nadzor rada svih uređaja na lokomotivi za koje se smatra da ih treba nadgledati sa automatskim javljanjem o grešci strojovođi i registriranjem kompletne kronologije događaja u memoriji, koja kasnije pomaže u otklanjanju kvara, a istovremeno poduzima predviđene korake za saniranje vanrednog stanja. Blok shema upravljanja prikazana je na shemi i u prilogu podude Telenerga (nacrti 182-003 i :shock:.
Sustav omogućuje slijedeće funkcije:
 Programiranu zaštitu od rukovanja neovlaštenih osoba pomoću identifikacijskih kartica sa razlikovanjem osoba koje upravljaju lokomotivom (strojovođe) i one koji održavaju lokomotivu (serviseri).
 Komunikaciju sa čovjekom (strojovođom) pomoću grafičkog prikaza pogonskih informacija i funkcijske tastature:
* Upisivanje osnovnih podataka o vlaku, dionici puta i sl.
* Izbor načina upravljanja (vlak ili manevra, lokalno ili sa udaljenog mjesta).
* Upravljanje lokomotivom (vlakom) sa funkciske tastature
* Ispisivanje uputstva za rukovanje lokomotivom sa pregledom onih funkcija koje se upravo odvijaju i to posebno u slučajevima kada strojovođa pokušava izvesti nedozvoljenu akciju
* Grafički prikaz stanja pojedinih funkcionalnih sustava, prikaz mjernih vrijednosti i signalizacija alarma
 Komunikaciju sa čovjekom (serviserom) pomoću prenosivog Laptop računala i štampača za ispis ispitnog protokola
* Pregled na ekranu servisnih informacija i memoriranje ispitnog protokola
* Arhiviranje kronoloških podataka sa rezolucjom 10ms kod zaustavljanjavlaka radi kvara ili alarma nekog od sustava u lokomotivi (zadnjih 10 kvarova)
* Prijenos kronologije i mjerenja na disketu ili ispis na štampaču (eksterni)
 Automatske funkcije sustava računala:
* Nadzor i samoispitivanje sustava, komunikacija i sl.
* Prikupljanje podataka za osnovnu bazu podataka iz perifernih procesorskih jedinica i komunikacionih ulaza / izlaza
* Arhiviranje podataka na disku
 Automatske funkcije pojedinih sustava u lokomotivi:
* Dozvola uključenja i nadzor DEPO priključka
* Programirano startanje /zaustavljanje dizelmotora
* Zaštita od samopokretanja
* Pokretanje (normalno ili na uzbrdici)
* Protuklizna zaštita (kompenzacija + protuklizanje u vuči + ABS)
* Ubrzanje do zadane brzine
* Vožnja zadanom brzinom uz koordinaciju rada dizelmotora, prespajanja vučnih motora i slabljenja polja.
* Usporenje do zadane brzine uz koordinaciju rada dizelmotora sa prelazom iz vuče u kočenje
* Reguliranje optimalne sile kočenja u koordinaciji sa kočnicom vlaka
* Autostop sa zapisom i koordinacijom brzine kretanja u ovisnosti o zadanom signalnom znaku.
* Prikaz ponavljač signala na ekranu
* Prikaz zadane i ostvarene brzine na ekranu
* Budnik sa blokadom na brzini ispod 10km/h
* Upravljanje lokomotive daljinski preko radio stanice u funkciji stanične manevre
* Zaštita od pucanja kvačila u režimu vuča-kočenje-vuča.
Program napravljen za ovu rekonstrukciju može se u potpunosti iskoristiti kod rekonstrukcija drugih dizelelektričnih lokomotiva. Rad na programu moguć je već sada, dok dolazi oprema, pa će se gubiti vrlo malo vremena pri ugradnji i ispitivanju opreme na lokomotivi.


7.2 MODIFIKACIJE UPRAVLJAČNICE
Napuštanjem direkttnog upravljanja lokomotivom i uvođenjem nove opreme kao prilagođenje vrši se preuređenje upravljačnice. Produžuju se upravljački stolovi tako da se povećava radna površina. Na upravljačke stolove ugrađuje se pult (tastatura) za upravljanje rasvjetu i kočenje (nacrt br: 182-25-04-01). Između tastera i prekidača smješta se nosač voznog reda. Osim već spomenutog na upravljačkom stolu su smještene radiostanice (svaka na jedan stol) i monitor za pračenje rada lokomotive.
U upustu za noge (podnica) postavljeni su tasteri budnika pjeskare i sirena.
Na bočnom zidu uz prozor postavljaju se tasteri za olakšanje vožnje unazad, tj. tasteri budnika, pjeskare i polazak (nacrt br: 182-25-04-03).
Na vratima upravljačkog stola prema elektroormaru smješteni su osigurači, grebenasti prekidač (rastavljač upravljanja) i AS prekidači (nacrt br:182-25-04-02).
U pult prema motornom prostoru ugrađena je sva elektronika potrebna za funkcioniranje mikroprocesora, koji dobija informacije iz perifernih jedinica koje su smještene na pogodnim krajevima lokomotive.
Na podu pored upravljačkih stolova uz stijenu upravljačnice (nacrt br: 182-001) smješteni su kaloriferi sa zračnim cijevima za vođenje toplog zraka na sve prozore lokomotive.
Iznad kalorifera na zidu prema motornom prostoru nalazi se vreteno ručne kočnice, a na zidu prema elektroormaru smješten je DC/DC pretvarač za radiodispečerski uređaj (RDU).




8. GRIJANJE VLAKA


Veći broj lokomotiva ove serije opremljen je parogeneratorima za grijanje vlaka. Velika nepouzdanost i poteškoće u održavanju rezultirale su zamjenom parogeneratora na drugim dizellokomotivama i ugradnju električnog grijanja vlaka. Ugradnja generatora grijanja vlaka nije neophodna, ali je poželjna ako se lokomotiva želi koristiti za vuču prema npr. Varaždinu ili Bjelovaru itd.


8.1 UGRADNJA EL. GRIJANJA VLAKA
Mogućnost vuče putničkih vlakova na sporednim prugama, a i povećanje instalirane snage dizel motora dozvoljava instaliranje alternatora snage 200 kVA za grijanje vlaka. Napon grijanja je standardan 1500V istosmjerne struje. Upravljanje radom dizelmotora i uzbude alternatora odnosno glavnog generatora vrši mikroprocesorski sustav. Uz alternator potreban je ispravljač i kontaktor grijanja. Ispravljač se hladi forsiranom ventilacijom. Prolazni vod el. grijanja je 185mm˛. Na osovinama su četkice uzemljenja standardnog tipa.




9. MOGUĆNOSTI PROŠIRENJA PROGRAMA

9.1 MOGUĆNOSTI PROŠIRENJA OPERACIONOG PROGRAMA
Firma SYSEN u svojoj ponudi Br: 146 - SZ/92 koja je prilog ovog opisa nudi sljedeće opcije kao proširenje programa:
Upravljanje i vuča dviju ili više lokomotiva u sprezi sa selektivnom signalizacijom i alarmima sa pratećih lokomotiva
Nadzor i upravljanje stanja vagona spojenih u kompoziciju opremljenih procesorskim uređajima (po protokolu)
Predloženi sustav je otvorenog tipa sa mogućnošću proširenja programa prema razvoju informatičkog sustava na željeznici.



10. SIGURNOSNA OPREMA

10.1 BUDNIK
Lokomotiva je do sada bila opremljena ritmičkim budnikom pneumatskog tipa. Ovaj budnik se pokazao nepouzdanim zbog velike osjetljivosti na prašinu u zračnim cijevima. Drugi nedostatak mu je da ne štiti lokomotivu (vlak) od pobjega na prugama sa padom.
Ovakav budnik se zamjenjuje podprogramom u sustavu upravljanja. Uvođenjem mikroprocesora nije potrebno kupovati novi uređaj budnika (elektronski) i nove brzinomjere, ako se želi da budnik ne radi ispod 5 km/h. Novi budnik obavlja funkciju kontrole budnosti strojovođe, kontrolu raspoznavanja signala pruge i ponašanja strojovođe (u sklopu sa autostopom), kao i kontrolu kretanja lokomotive bez prisustva osoblja lokomotive (kontrola od samopokretanja).

10.2 AUTOSTOP UREĐAJ
je sustav kontrole zauzetosti kolosjeka, brzine i zaustavnog puta. Autostop u ovisnosti o signalu na pruzi i vrsti vlaka kontrolira rad strojovođe preko kontrolnih brzina u kontrolnom vremenu. Pogreške u svođenju na kontrolne brzine dovode do zaustavljanja vlaka. Druga važnija funkcija ovog uređaja je zaustavljanje vlakova nailaskom na zauzeti kolosjek i nedozvoljen izlazak sa staničnog kolosjeka na prugu bez postavljenog signala za dozvoljenu vožnju.
Upotrebom mikroprocesora autostop postaje podprogram programa upravljanja. Funkcioniranje autostopa se proširuje na raspoznavanje signala i zaustavljanje vlaka kada strojovođa nije pravilno raspoznao signal. Signal autostopa automatski djeluje na sustav upravljanja lokomotivom tako da je greška čovjeka svedena na minimum.
Za uređaj autostopa potrebna je nabava samo dvije balize, jer elektronički uređaj čini dio programa mikroprocesora.
Prema pravilniku 601 ovaj je obavezan za vozila koja prometuju prugama opremljenim autostop uređajem.

10.3 RADIODISPEČERSKI UREĐAJ
(RDU) je dio informatičkog sustava željeznice, obavezan za vozila koja prometuju večom brzinom od 100 km/h, a prometuju područjem pokrivenim RDU signalom. Lokomotiva prema tome ne treba posjedovati RDU radiostanicu, ali bi bilo dobro njezino posjedovanje jer se preko nje može javiti u radionicu pravovremeno vrsta i obim kvara. Ugradnja ove radiostanice omogućuje proširenje funkcja lokomotive u budućnosti.

10.4 RADIOUREĐAJ ZA MANEVRU
(Motorola) je obavezan za odvijanje stanične manevre. Ovaj je uređaj ujedno iskorišten za daljinsko upravljanje lokomotivom na staničnom prostoru. Preko ovog sustava sporazumjevanja moguće je brzo odvijanje manevre, a korištenjem podataka sustava daljinskog upravljanja i bolje korištenje lokomotive.





11. OPREMA

11.1 OPREMA KOJU NABAVLJA HŽ

11.1.1 OPREMA KRUGA VUČE

1. gl. Generator 3ICK 682-6 1 kom
2. ist. generator 2ICK 203-4 1 kom
3. vučni motor LM90B 4 kom
4. kontaktor vuče 12 kom
5. kontaktor sl. polja 4 kom
6. mjenjač smjera 4 kom
7. otpornik sl. polja 4 kom
8. otpornik kompenzacije 2 kom
9. kontaktor startanja 1 kom
10. kablovi 1000V




11.1.2 OPREMA KRUGA DEPO PRIKLJUČKA

1. DEPO utičnica MPP18 1 kom
2. AS prekidač 3 kom
3. sklopnik CNB 30 3 kom
4. grijač vode 2 x 10kW/3 x 380V 1 kom
5. pomoćni transfrmator 10kW/3x380V 1 kom
6. ispravljač za baterije 1 kom
7. rastalni osigurač 1 kom
8. prenaponska zaštita 1 kom
9. kablovi i vodiči
10. kalorifer za grijanje upravljačnice 3kW 1 kom
11. klima uređaj 380V 1 kom
12. pom. generator 80kVA 1 kom
13. regulator napona 1 kom
14. ventilator za hlađenje dizelmotora 2 kom
15. ventilator za hlađenje vučnog motora 2 kom
16. regulator uzbude budilice 1 kom



11.1.3 OPREMA BATERIJSKOG NAPONA

1. akumulatoska baterija 72V 1 komp
2. rastalni osigurač NVO 3 kom
3. gl. rastavljač 4 G 630 1 kom
4. pomoćni generator A8 102A2 1 kom
5. regulator napona 1 kom
6. zaštitna dioda 250A 1 kom
7. otpornik za zaštitu punjenja akubaterija 1 kom
8. automatski osigurači 26 kom
9. prenaponska zaštita baterijskog kruga 1 kom
10. rastavljač upravljanja 4 G 16 1 kom
11. motor pumpe za predpodmazivanje 1kW 1 kom
12. sklopnik za uključenje motora za predpodmazivanje 1 kom
13. motor pumpe za gorivo 1kW 1 kom
14. sklopnik za uključenje pumpe za gorivo 1 kom
15. rastavljač za izbor grijanje hlađenje 4G 100 1 kom
16. pretvarač napona DC/DC (72/24V 100W) 4 kom
17. reflektori "saturnus" 6 kom
18. žarulje za reflektore 65W/72V 4 kom
19. žarulje H3 75W/24V 2 kom
20. prekidač uključenje svjetla 4 G 16 2 kom
21. prekidač za grijalice 4 G 63 2 kom
22. kip prekidač rasvjete 4 kom
23. stropna lampa 1 kompl
24. rasvjeta za voznog reda 2 kompl
25. rasvjeta motornog prostora 6 kompl
26. rasvjeta elektroormara 3 kompl
27. rasvjeta manevriste 2 kompl
28. rasvjeta sanduka baterija 1 kompl
29. žarulje za rasvjetu 40W/72V 13 kom
30. žarulje reda vožnje 10W/72V 2 kom
31. balize AS uređaja 2 kom
32. tasteri budnika ručni 2 kom
33. tasteri budnika nožni 2 kom
34. taster pneumatski sirene 2 kom
35. taster pjeskare 4 kom
36. taster polaska 2 kom
37. elektropneumatski ventil EV5/b i EV5/c 4 kom
38. elektropneumatski ventil EPV1 4 kom
39. radiostanica RDU 1 kom
40. kablovi, vodiči i vezni materijal

Napomena: Količina opreme je za jednu lokomotivu


11.1.4 OPREMA DEPO PRIKLJUČKA

1. ormar DEPO priključka 2 kom
2. AS prekidač 2 kom
3. sklopnik 2 kom
4. FID sklopka 2 kom
5. tasteri za upravljanje 4 kom
6. transformator 380/72V 50Hz 2 kom
7. kabel od ormara do lokomotive 60 m
8. utikač depo priključka MPU 26 2 kom

Napomena: Količina opreme je za dva preporučena depo priključka. Napojni kabel od uklopnog ormara do DEPO ormara je predmet naknadnog dogovora i ne ulazi u ponuđenu cijenu, zbog problema smještaja ormara na Ranžirnom kolodvoru.



11.2 OPREMA KOJU NABAVLJA SYSEN


11.2.1 RAČUNARSKA OPREMA U UPRAVLJAČNICI

1. 2021A kućište za 19" ugradnju 2 kom
2. FD3-1,44 floppy disk 2 kom
3. HD40IDE hard disk 2 kom
4. T386SX/20-4 CPU 2 kom
5. 80387SX-20 matematički koprocesor 2 kom
6. 14" IBM VGA kolor industrijski monitor 2 kom
7. funkcijska tastatura 2 kom
8. AVALON watch dog timer 2 kom
9. IBM RIC komunikacijska kartica 2 kom
10. čitač magnetske kartice 1 kom
11. unakrsna split jedinica 1 kom


Konfiguriranje sistemske programske opreme DOS FIX-ACE

1. MS-DOS 3.3 sys. soft. 2 kom
2. Dual mod 1 kom
3. Arhiviranje i izvještaji 2 kom
4. PIXEL grafika 2 kom


11.2.2 PERIFERNA OPREMA U LOKOMOTIVI

1. TMV1500 mikroprocesorski uređaj za uzimanje i obradu podataka 6 kom
2. A1100 RS232C/RS485 pretvarač 2 kom
3. optički kabel sa el.otporničkim pretvaračima 1 kompl


11.2.3 MJERNI DAVAČI I PRETVARAČI


Mjerni pretvarači koji uključuju i mjerne davače

1. pretvarači struje motora 1200/x mA 4 kom
2. pretvarač struje generatora 2000/x mA 1 kom
3. pretvarači napona motora i generatora 1000/x mA (RUUD.. + EMAT..) 5 kom
4. relej za nadzor kruga vuče (IRGH 250 LYX + AGH250) 1 kom
5. relej za nadzor sustava baterijskog napona (IRGH 250 LYX) 1 kom
6. pretvarač za mjerenje temperature EVM (TEU 709 + sonda TWEW 12) 4 kom
7. pretvarač za mjerenje temperature i rashlade (TEU 709 + sonda TWEW 12) 2 kom
8. pretvarač za mjerenje tlaka u sustavu kočenja (ARI 200) 1 kom
9. pretvarač za mjerenje tlaka u sustavu regulacije snage vuče (ARI 200) 1 kom
10. pretvarač za mjerenje tlaka u sustavu podmazivanja dizelmotora (ARI 200) 1 kom
11. pretvarač za mjerenje količine goriva u glavnom rezervoaru za gorivo 1 kom


Mjerni davači koji se priključuju direktno na periferne jedinice TMV1 XXX:


1. davač za mjerenje brzine i odnosa broja okretaja pojedine osovine 4 kom
2. davač za mjerenje broja okretaja dizelmotora 1 kom



11.2.4 UPRAVLJANJE LOKOMOTIVE DALJINSKI (opcija 2)

Preko radiostanice u funkciji stanične manevre:

1. A1100 RS 232 C/RS 485 pretvarač 1 kom
2. modem 1 kom
3. MOTOROLA stacionarna radiostanica za staničnu manevru 1 kom



11.2.5 OPREMA ZA SERVISIRANJE

Za servisiranje lokomotiva koristi se prenosivo Laptop računalo sa štampačem za potrebe testiranja funkcija u lokomotivi. Programi za ispitivanje obuhvačeni su ponudom firme Sysen. Dakle uz opremu u lokomotivi ponuda Sysen-a obuhvaća i:

1. . Laptop računalo 1 kom
2. Štampač 1 kom




12. IZVOĐENJE RADOVA


12.1 NOSILAC RADOVA REKONSTRUKCIJE

Nosilac radova rekonstrukcije je DEAL Zagreb, a izvođač radova može biti Glavne radionice za remont željezničkih vozila (Janko Gredelj) pogon remont lokomotiva.
Dijelove koje nije moguće modifcirati u Radionici remonta lokomotiva poslati će se u Firme osposobljene za tu vrstu popravka.
Potrebnu pomoć oko ugradnje mikroprocesorskog sustava u lokomotive, za što Pogon remonta lokomotiva nema potrebnog iskustva pružiti će Firma ISKRA SYSEN.
Radove iz nadležnosti ISKRA SYSEN (prema ponudi 146-SZ/92) izvodi ova Firma prateći dinamiku radova Radionice za ramont lokomotiva.

12.2 NADZOR NAD REKONSTRUKCIJOM

Nadzor nad rekonstrukcijom lokomotive vrši Služba za vuču i vučna sredstva HŽ-a, koja i odobrava dokumentaciju.
Nadzor nad radovima koji spadaju u domenu ponude Firme ISKRA SYSEN vrši firma Sysen, a radove prema projektnoj dokumentaciji DEAL vrši DEAL i po završetku lokomotive predaje odgovarajučim službama HŽ-a.


13. OBRAZOVANJE KADROVA


Obrazovanje kadrova za rad novom tehnologijom i obuosoblja za rukovanje lokomotivom predviđen je na dva načina i to:
1. osposobljavanje kadrova za rad na novoj tehnologiji (montaža, ispitivanje i održavanje). Ovo se osposobljavanje vrši većim dijelom u pogonima Radionice remonta lokomotiva, a manjim dijelom u ISKRA SYSEN.
2. osposobljavanje kadrova za rukovanje lokomotivom (strojovođe) Osposobljavanje se vrši dijelom u Radionici remonta lokomotiva, a većim dijelom na pruzi.

Za obrazovanje je Firma SYSEN predvidjela oko 240 sati za 8 ljudi, a firma DEAL za isti broj ljudi ukupno 190 sati, što se pravilnom preraspodjelom i uključenjem HŽ-ovih stručnih predavača za pojedina područja može obuhvatiti dovoljan broj ljudi i dovoljan broj sati za osposobljenost u održavanju i rukovanju lokomotivom.



14. CIJENE


14.1 Cijene DEAL:


1. Izrada tehničke dokumentacije za vučni strujni krug i karakteristike lokomotive 100.000,00 DEM
2. Izrada tehnniče dokumentacije za pomoćni pogon 100.000,00 DEM
3. Izrada tehničke dokumentacije za uređenje upravljačnice 80.000,00 DEM
4. Izrada tehničke dokumentacije za zrak i kočnicu 20.000,00 DEM
5. Izrada tehničke dokumentacije za el. grijanje vlaka 20.000,00 DEM
6. Izrada tehničke dokumentacije za hlađenje dizelmotora 20.000,00 DEM
7. Ispitivanje i probne vožnje i obrazovanje kadrova 17.000,00 DEM
ukupno: 357.000,00
DEM




14.2 Cijene SYSEN:

1. Oprema 200.200,00 DEM
2. Opcija 2 6.600,00 DEM
Ukupno: 206.800,00 DEM
3. Dokumentacija 18.500,00 DEM
4. Programska podrška (bez opcija) 75.000,00 DEM
5. Montaža i nadzor nad montažom 5.500,00 DEM
6. Ispitivanje i puštanje u pogon 36.000,00 DEM
Ukupna cijena po lokomotivi 341.000,00 DEM

7. Cijena za dvije (2) lokomotive 683.600,00 DEM
8. Cijena za servisni Laptop sa štampačem 5.200,00 DEM
9. Obrazovanje kadrova 17.600,00 DEM
Ukupno 706.400,00 DEM
Ukupna cijena ponude: 1.063.400,00 DEM




14.3 NAČIN PLAČANJA

Plačanje će se izvršiti u HRD-ima i to kao devizna protuvrijednost koja na dan nuđenja iznosi (1DEM= 800HRD) cijena podliježe klizanju u skladu sa porastom cijene industrijskih proizvoda (Učešće 60%) i povećanja troškova života (Učešće 40%). Bazni mjesec je Ožujak 1993.
Predlažemo plačanje:
- 30% beskamatnog avansa
- 60% situacijske fakture prema stupnju gotovosti
- 10% po isporuci
Plačanje mora biti osigurano!


14.4 GARANTNI ROKOVI

Garancija za rekonstrukciju lokomotive za tehničku dokumentaciju iznosi 12 mjeseci. Za opremu upravljanja i zaštite iznosi 12 mjeseci, dok je za programsku podršku 36 mjeseci. Garancija za radove koje vrši DEAL je 12 mjeseci, a garancija na radove drugih izvođača nisu predmet ove ponude.




________________________
Putarek Ivica ing.
(projektant tračnih vozila)

#403 SDI

SDI
  • Članovi
  • 88 posts
  • Joined 21.08.2009.
  • LocationSlavonski Brod

Posted 03.01.2011. - 16:28

Vrlo vjerovatno da ce ti i ovaj obrisati.
Ja stvarno ne vidim razlog zasto se brisu ovakvi postovi?
Zar je ponovo uvedena cezura???? :shock: :)

#404 Vice

Vice
  • Moderatori
  • 3,350 posts
  • Joined 05.08.2007.
  • LocationŠibenik

Posted 03.01.2011. - 16:45

Cenzure nema :)

Ja sam zabunom izbrisao jedan post, Jimov post u kojem on opisuje rad lokomotive u seriji i seriji-paraleli.
Taj post je sada vračan. Ja se ispričavam Jimu na tome.
A sad vidim da je i tehnika ponovio jedan dio tog posta, pa neznam ko je zapravo pravi autor posta :shock:

Tehniku bih molio da svoj posljedni post uobliči u nekakvu skriptu, i da to posta kao dokument, radi lakše preglednosti teme. Ili pak da cijeli post regrupira u nekoliko postova. Ovako dugački postovi su nepregledni i nezgodni za čitanje.
Post za sada ostaje, ali samo dok ga tehnika ne uobliči u pregledniju formu :)

#405 SDI

SDI
  • Članovi
  • 88 posts
  • Joined 21.08.2009.
  • LocationSlavonski Brod

Posted 03.01.2011. - 17:11

Cenzure nema :
Post za sada ostaje, ali samo dok ga tehnika ne uobliči u pregledniju formu :)

:shock: :)

Isspricavam se na ponovnom upadanju ali ovo mi se cini kao : " mozes pisati sta hoces ali samo kako se meni svidja.....itd itd "

Nezelim nikoga braniti ali u drugim podforumima se upzorava ljude sto pisu vise kracih postova, a ovdje je situacija obrnuta.

Ja sam procitao cijeli post i uopce nije nepregledan, samo je pitanje da li ga zelis citati ili ne !!!!!!!!! :)

#406 tehnika

tehnika
  • Članovi
  • 1,156 posts
  • Joined 05.03.2006.

Posted 03.01.2011. - 18:06

Cenzure nema :)

Ja sam zabunom izbrisao jedan post, Jimov post u kojem on opisuje rad lokomotive u seriji i seriji-paraleli.
Taj post je sada vračan. Ja se ispričavam Jimu na tome.
A sad vidim da je i tehnika ponovio jedan dio tog posta, pa neznam ko je zapravo pravi autor posta :shock:

Tehniku bih molio da svoj posljedni post uobliči u nekakvu skriptu, i da to posta kao dokument, radi lakše preglednosti teme. Ili pak da cijeli post regrupira u nekoliko postova. Ovako dugački postovi su nepregledni i nezgodni za čitanje.
Post za sada ostaje, ali samo dok ga tehnika ne uobliči u pregledniju formu :)


Ako želiš kao knjigu tada ti mogu poslati bez problema na e-mail pa ti stavi među knjige ili gdje god smatraš ta treba. Pisac teksta sam ja a Jima sam zamolio jer njemu ide bolje postavljanje tablica i slika. Za sve što u tim tekstovima piše odgovornost snosim samo ja.

Pozdrav svima i sretnu i bolju novu i Novu godinu 2011 želim svima.

#407 Vice

Vice
  • Moderatori
  • 3,350 posts
  • Joined 05.08.2007.
  • LocationŠibenik

Posted 03.01.2011. - 18:30

Ako želiš kao knjigu tada ti mogu poslati bez problema na e-mail pa ti stavi među knjige ili gdje god smatraš ta treba. Pisac teksta sam ja a Jima sam zamolio jer njemu ide bolje postavljanje tablica i slika. Za sve što u tim tekstovima piše odgovornost snosim samo ja.

Pozdrav svima i sretnu i bolju novu i Novu godinu 2011 želim svima.


Može, knjiga će biti postavljena u literaturu :shock:

#408 Jim

Jim
  • Članovi
  • 1,570 posts
  • Joined 08.01.2006.

Posted 03.01.2011. - 19:51

Tehnika, svaka čast na silnom trudu i prezentaciji pozitivnosti, koju neki nažalost krugovi nemogu spoznati, bravo prijatelju :wink:

#409 Vice

Vice
  • Moderatori
  • 3,350 posts
  • Joined 05.08.2007.
  • LocationŠibenik

Posted 04.01.2011. - 20:28

Tehnikine skripte o modernizaciji i remotorizaciji lokomotiva 2041 100 nalaze se od sada i u Literaturi, u Vučnim vozilima. :?

#410 tehnika

tehnika
  • Članovi
  • 1,156 posts
  • Joined 05.03.2006.

Posted 05.01.2011. - 07:16

Tehnikine skripte o modernizaciji i remotorizaciji lokomotiva 2041 100 nalaze se od sada i u Literaturi, u Vučnim vozilima. :shock:


Ako nemate ništa protiv, ja sam se malo predomislio i poslati ću novu knjigu sa dodanim zapisnicima iz onog vremena u vezi rekonstrukcije.
Mislim da bi bilo dobro i pokazati vučni dijagram i dijagram vučnog motora. To zahtjeva malo vremena pa mislim da ću to napraviti u roku 7 dana, jer sada pišem nešto drugo. Do tada se strpite i zadovoljite ovim što je sada objavljeno.

Pozdrav svima

#411 Vice

Vice
  • Moderatori
  • 3,350 posts
  • Joined 05.08.2007.
  • LocationŠibenik

Posted 05.01.2011. - 11:59

Ako nemate ništa protiv, ja sam se malo predomislio i poslati ću novu knjigu sa dodanim zapisnicima iz onog vremena u vezi rekonstrukcije.
Mislim da bi bilo dobro i pokazati vučni dijagram i dijagram vučnog motora. To zahtjeva malo vremena pa mislim da ću to napraviti u roku 7 dana, jer sada pišem nešto drugo. Do tada se strpite i zadovoljite ovim što je sada objavljeno.

Pozdrav svima


Strpljen spašen :shock:

#412 Jim

Jim
  • Članovi
  • 1,570 posts
  • Joined 08.01.2006.

Posted 05.01.2011. - 18:40

Vice, naš hvaljeni vrijedni članu :?

#413 tehnika

tehnika
  • Članovi
  • 1,156 posts
  • Joined 05.03.2006.

Posted 09.01.2011. - 18:46

Do sada imam napisano 70 stranica a mislim da će ih ukupno biti oko 100. Brine me veličina knjige od 40 do 50 Mbita. To je razlog zašto knjigu neću moći poslati elektroničkom poštom. Molim da mi se javi netko iz Zagreba da zajeno stavimo knjigu na forum. Moram naime s njim pregledati redosljed stranica i slika.

Pozdrav svima

#414 Toma

Toma
  • Administratori
  • 6,829 posts
  • Joined 26.03.2005.
  • LocationZagreb

Posted 12.01.2011. - 16:59

Izgleda da se problemi sa moderniziranim 2041 nastavljaju... :roll:
U OVV-u su 102, 104 i 105.
Uz to, nacuo sam nesto da na 2041.1 protuklizna zastita ne radi u manevarskom rezimu rada...

Komentari?

pozdrav
toma

#415 2041024

2041024
  • Članovi
  • 2,879 posts
  • Joined 17.01.2007.
  • LocationBjelovar

Posted 12.01.2011. - 17:05

Izgleda da se problemi sa moderniziranim 2041 nastavljaju... :oops:
U OVV-u su 102, 104 i 105.
Uz to, nacuo sam nesto da na 2041.1 protuklizna zastita ne radi u manevarskom rezimu rada...

Komentari?

pozdrav
toma


Nemam pojma o kakvim se problemima radi, ali onaj od koga si to čuo dao ti je krive podatke, jer se đuro 105 nalazi u Bjelovaru, a đuro 102 u Novskoj i rade punom parom!!!! :roll: :roll:

#416 Toma

Toma
  • Administratori
  • 6,829 posts
  • Joined 26.03.2005.
  • LocationZagreb

Posted 12.01.2011. - 17:10

Nemam pojma o kakvim se problemima radi, ali onaj od koga si to čuo dao ti je krive podatke, jer se đuro 105 nalazi u Bjelovaru, a đuro 102 u Novskoj i rade punom parom!!!! :roll: :roll:


Huh... OK... :oops:
A jesu bili u OVV-u?

pozdrav
toma

#417 drempa- tzv-v7

drempa- tzv-v7
  • Članovi
  • 4,624 posts
  • Joined 08.05.2008.
  • LocationZagreb ,Vrbani

Posted 13.01.2011. - 11:22

1 upravo usao u gredelj

#418 tehnika

tehnika
  • Članovi
  • 1,156 posts
  • Joined 05.03.2006.

Posted 13.01.2011. - 15:48

Knjiga je gotova i uskoro će biti na forumu.
Tekst je kod Vice i kod Jima.

Pozdrav svima

#419 Jim

Jim
  • Članovi
  • 1,570 posts
  • Joined 08.01.2006.

Posted 13.01.2011. - 16:43

Materijal jako koristan, lijepo naznačen smisao :kul

#420 Vice

Vice
  • Moderatori
  • 3,350 posts
  • Joined 05.08.2007.
  • LocationŠibenik

Posted 14.01.2011. - 11:30

Tehnika, da li ti je poznato možda, koje su bitne razlike između 2042 101 i ovih novo moderniziranih 2041 10x ?

Kanarinac 2042 101 ima Uljanikov motor, dok ove "nove" imaju CAT, dalje ?




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users