Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

[Crna kronika] (2018)


  • Please log in to reply
378 replies to this topic

#361 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 16,588 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 07.02.2019. - 07:06

Vidi, vidi kako smo se zatalasali. Baba bi vas trebala uzeti za fiškale. :kul

U redu, možda sam malo pretjerao s onih šest mjeseci, ali bi joj priuštio bar mjesec dana sadnje krumpira. Kaznom se postiže prevencija, iako to uz našu prometnu kulturu nije sasvim sigurno.

 

Da li bi onda i tebe trebalo zatvoriti u Lepoglavu kada se nalazis unutar polubranika dok slikas vlakove na Sutli?

 

Ne sjećam se da sam ikada prošao kroz crveno i slomio i jedan polubranik. A za razliku od one vozačice ja sam na pruzi i uz prugu iznimno oprezan. To su dvije nespojive okolnosti.


Serija 05 je zakon!

#362 Crna Guja

Crna Guja
  • Članovi
  • 1,112 posts
  • Joined 03.02.2012.
  • Locationnaokolo

Posted 07.02.2019. - 07:38


Vidi, vidi kako smo se zatalasali. Baba bi vas trebala uzeti za fiškale. :kul
U redu, možda sam malo pretjerao s onih šest mjeseci, ali bi joj priuštio bar mjesec dana sadnje krumpira. Kaznom se postiže prevencija, iako to uz našu prometnu kulturu nije sasvim sigurno.
 
 
Ne sjećam se da sam ikada prošao kroz crveno i slomio i jedan polubranik. A za razliku od one vozačice ja sam na pruzi i uz prugu iznimno oprezan. To su dvije nespojive okolnosti.


Ali si bio unutar kolosijeka i fotkao dok je signalizcija ukljucena i polubranici dolje. Zasto ne stojis unutar krizanja kad ti je crveno na semaforu???

#363 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,529 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 07.02.2019. - 09:14

 

Vidi, vidi kako smo se zatalasali. Baba bi vas trebala uzeti za fiškale. :kul

U redu, možda sam malo pretjerao s onih šest mjeseci, ali bi joj priuštio bar mjesec dana sadnje krumpira. Kaznom se postiže prevencija, iako to uz našu prometnu kulturu nije sasvim sigurno.

 

 

Prije bi trebao saditi krumpire onaj koji ju je pustio na vozačkom!



#364 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 16,588 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 07.02.2019. - 09:44

Ali si bio unutar kolosijeka i fotkao dok je signalizcija ukljucena i polubranici dolje. Zasto ne stojis unutar krizanja kad ti je crveno na semaforu???

 

Joj, daj molim te prestani filozofirati jer i sâm znaš da je riječ o dvije sasvim različite i neusporedive situacije. Da ti nije ona ženska nešto u rodu kada uporno braniš neobranjivo?  :wink:


Serija 05 je zakon!

#365 DB

DB
  • Članovi
  • 11,498 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 07.02.2019. - 16:10

 

Vidi, vidi kako smo se zatalasali. Baba bi vas trebala uzeti za fiškale. :kul

U redu, možda sam malo pretjerao s onih šest mjeseci, ali bi joj priuštio bar mjesec dana sadnje krumpira. Kaznom se postiže prevencija, iako to uz našu prometnu kulturu nije sasvim sigurno.

...

 

Izvini kaj nemrem nikak provezat prevenciju nehajnih radnji s represijom. c090.gif

 

Nisu to uspijevali ni inkvizitori koji su javno vješali džepare, pri čemu su oni neuhvaćeni najbolji 'promet' radili upravo među gledaocima ... bar je to općepoznata stvar.

 

Nije provjereno, al čul sam da u Njemačkoj za prolaz semafora kroz crveno (a kaj je ekvivalent upravo spornom slučaju!) ne plaćaš kaznu, nego ideš na ekspertizu ovlaštenom psihologu. Tak se jednim potezom postiže stručna obrada ekscesa, na stručan način prevenira moguće ponavljanje, sudska vlast (i budžet) se ne opterećuje nepotrebnim slučajevima, a prekršitelji ne izlažu nepotrebnom sramoćenju i represiji.

Nadam se, jednog dana i u Hrvatistanu ... d060.gif

 

A sad malo o zločinu i kazni.

 

SVRHA KAŽNJAVANJA U KZ-u

 

Svrha kažnjavanja rijetko se izričito propisuje u kaznenim zakonima jer je to pitanje o kojem oduvijek postoje različita i promjenjiva teorijska stajališta koja je teško izraziti preciznom formulom kakvu zahtijeva zakonski tekst.5 Hrvatski KZ ipak sadržava o tome posebnu odredbu (članak 50. KZ-a) prema kojoj je svrha kažnjavanja “da se uvažavajući opću svrhu kaznenopravnih sankcija izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utječe na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, utječe na sve ostale da ne čine kaznena djela i da se primjenom propisanih kazni utječe na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja”. Prema Horvatiću, takvom odredbom “oblikuje se i objašnjava kriminalnopolitička strategija našeg kaznenopravnog sustava”. ...

https://www.pravo.un...y/03Bojanic.pdf

 

 

Pojam, opravdanje i svrha kazne

...

Materijalno-formalni pojam kazne se određuje na sledeći način:

Kazna je zakonom predviđena represivna mera koja se u cilju suzbijanja kriminaliteta primenjuje prema učiniocu krivičnog dela na osnovu odluke suda nakon sprovedenog krivičnog postupka.

Najvažnija razlika u ovom pojmu u odnosu na pojam krivičnih sankcija jeste ta što se ovde kao pretpostavka za primenu kazne traži da je učinjeno krivično delo koje sadrži sve obavezne elemente, pa i krivicu. Kazna se ne može zamisliti bez krivice.

  1. stepen represivnosti je najviši kod kazne
    • najviše zadire u prava i dobra učinioca, i nužno sadrži određeno zlo
      • ona znači socijalno-etički prekor koje društvo upućuje učiniocu krivičnog dela
  2. načelo zakonitosti je kod kazne najdoslednije sprovedeno
    • pored opštih odredaba o kazni u opštem delu, ona se propisuje u posebnom delu za svako pojedino krivično delo
      • propisujući koja ljudska ponašanja predstavljaju krivično delo, zakonodavac propisuje i kaznu
  3. krivične sankcije može izricati samo sud u krivičnom postupku

U pogledu opravdanja kazne, najvažnije grupe teorija su:

  1. Utilitarističke – Opravdanje kazne vide u njenoj nužnosti i korisnoj funkciji koju ona obavlja za društvo – suzbijanje kriminaliteta.
  2. Retributivističke – opravdanje kazne vide u retribuciji koja polazi od ideje srazmernosti i pravednosti.
  • Ova dva pristupa koriste se istovremeno za opravdanje ili kritiku krivičnopravne zaštite i krivičnog prava u celini

U pogledu svrhe kažnjavanja formirale su se tri teorije:

  1. Apsolutna teorija – Svrha kazne je vraćanje zla za učinjeno zla.
    • kazna je sama sebi cilj, odnosno odmazda za učinjeno krivično delo
  2. Relativna teorija – Svrha kazne je prevencija. 
    • Generalna – kazna za cilj ima vršenje uticaja na potencijalne učinioce. Generalna prevencija može biti:
      1. Negativna: sastoji se u zastrašivanju potencijalnih učinioca
      2. Pozitivna: sastoji se u podržavanju društvenih i moralnih normi koji služe kao prepreka vršenju krivičnih dela.
    • Specijalna – kazna za cilj ima vršenje uticaja na učinioca koji je već učinio krivično delo
  3. Mešovita teorija – smatra da je svrha kazne i jedno i drugo – i retribucija i prevencija

KZ polazi od relativne teorije i svrhu kažnjavanja određuje kao generalnu i specijalnu prevenciju. Svrha kažnjavanja je:

  • Sprečavanje učinioca da čini krivična dela i uticanje na njega da ubuduće ne vrši krivična dela
  • Uticanje na druge da ne čine krivična dela
  • Izražavanje društvene osude za krivično delo, jačanje morala i učvršćivanje obaveze poštovanja zakona

KZ ne određuje retribuciju kao jednu od svrha kažnjavanja iako je tu komponentu teško negirati; ona ima važnu ograničavajuću funkciju

  • preventivni ciljevi kazne ne smeju voditi strožoj kazni od one koja je srazmerna težini učinjenog dela i stepenu krivice učinioca

kazna

...

2. U pravu, vrsta kaznenopravne sankcije kojom se nanosi određeno zlo počinitelju protupravnoga ponašanja. U društvima bez (učinkovite) drž. vlasti kazna je imala privatan značaj, bila je prepuštena oštećenim pojedincima ili njihovim obiteljima, glavni joj je cilj bio osveta i nije morala odgovarati naravi i težini počinjenoga djela. Postupno se razvila ideja razmjernosti kazne, isprva kroz talionsko načelo »oko za oko, zub za zub«. Privatnu reakciju oštećenika s vremenom je zamijenilo kažnjavanje od zajednice i države, a poslije država ostvaruje pravo kažnjavanja bez obzira na volju osobe, pa čak i protiv njezine volje; kaznena djela smatraju se djelima protiv države, a privatno kažnjavanje postaje protupravno. Vrste i sadržaj kazni mijenjali su se tijekom povijesti. U sr. vijeku gotovo posvuda u Europi pretezale su novčane kazne, da bi se tek od XVII. st. počeo primjenjivati zatvor s prisilnim radom. Usporedno su bile primjenjivane i vrlo okrutne kazne (različiti načini mukotrpnog ubijanja, tjelesne kazne sakaćenjem, odn. zadavanjem fiz. patnji), a kazne su se često provodile javno i ritualizirano radi izlaganja zločinca poruzi i sramoti. Pod utjecajem društv. promjena takve su se kazne počele povlačiti iz prakse u XVII. st., a tomu je pridonijelo i to što su je oštro osudili prosvjetiteljski pisci (C. L. S. Montesquieu, G. Filangieri, C. Beccaria i dr.). Istodobno, otvorila se rasprava o smislu i svrhovitosti smrtne kazne, koja je u nekim zemljama tada i ukinuta. Tjelesno kažnjavanje zabranjeno je međunar. konvencijama o pravima čovjeka i ugl. napušteno, no bičevanje i amputacija zadržani su ipak u nekim afričkim, arapskim i dalekoistočnim zemljama. Najčešće se izriču dvije vrste kazni: kazna oduzimanja slobode i novčana kazna. Uz kazne, primjenjuje se niz drugih kaznenih sankcija, npr. obvezno psihijatrijsko liječenje.

Kazneni sustav u današnje doba ima neka zajednička obilježja. U znatnom broju država ukinuta je smrtna kazna (u Hrvatskoj 1990). Hrv. kazneno pravo poznaje samo dvije vrste kazni: kaznu zatvora i novčanu kaznu. Kazna zatvora može se izreći punoljetnim osobama u trajanju od 30 dana do 15 god. Dugotrajni zatvor (20 do 40 god.) može se propisati samo za najteže oblike teških kaznenih djela, nikada se ne može propisati kao jedina, glavna kazna, ne može se izreći počinitelju koji u doba počinjenja djela nije navršio 21 god. života i može se odmjeravati samo na pune godine. Kazna maloljetničkoga zatvora može se izreći i mladim počiniteljima kaznenih djela, i to pod posebnim zakonskim uvjetima. Novčana kazna propisuje se i izriče u dnevnim dohodcima osobe prema kojoj se primjenjuje, u rasponu od 10 do 300 dnevnih dohodaka, a za kaznena djela iz koristoljublja do 500 dnevnih dohodaka. Počinitelju kaznenoga djela koji ne ostvaruje nikakav dohodak, sud će utvrditi dnevni dohodak po slobodnoj prosudbi, prema vrijednosti njegove imovine ili imovinskih prava. U Kaznenome zakonu RH iz 1998. novčana kazna propisana je kao alternativna za velik broj kaznenih djela, čime se znatno smanjila represivnost hrv. kaznenoga prava.

Rasprava o opravdanju kažnjavanja bila je otvorena već u antici (Protagora, Platon, Aristotel, Seneka i dr.). Suvremena pravna filozofija svrstava ta shvaćanja u apsolutne, relativne i mješovite teorije o kazni. Apsolutne teorije kažnjavanja svrhu i opravdanje kazne vide isključivo u pravednoj odmazdi, retribuciji ili represiji. Najznačajniji su predstavnici tog shvaćanja I. Kant, po kojem je kazna izraz kategoričkoga zahtjeva apsolutne pravednosti, i G. W. F. Hegel, po kojem je kazna logičko-dijalektička nužnost jer dovodi do ponovne uspostave pravnoga reda (sinteza). Relativne teorije kažnjavanja opravdanje kazne vide u svrsi koja se njome želi postići. Teorije generalne (opće) prevencije kao svrhu kazne ističu djelovanje na sve da ne čine kaznena djela, a teorije specijalne (individualne) prevencije djelovanje na počinitelja kaznenoga djela da u budućnosti ne čini kaznena djela. Najznačajniju teoriju generalne prevencije postavio je L. Feuerbach, to je teorija psihol. prisile, a najznačajniju teoriju specijalne prevencije postavio je njem. pravnik F. von Liszt. Mješovite (eklektičke) teorije kažnjavanja smatraju da kazna mora istodobno zadovoljiti ciljeve pravedne odmazde i prevencije.

Neka novija zakonodavstva, pa tako i hrvatsko, izričito utvrđuju svrhu kažnjavanja. Prema hrv. Kaznenomu zakonu svrha kažnjavanja izraz je društv. osude zbog počinjenoga kaznenoga djela (retribucija), utjecaj na počinitelja da ne čini kaznena djela (specijalna prevencija), utjecaj na ostale da ne čine kaznena djela (generalna prevencija) i djelovanje na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja (socijalno-etička funkcija).

 

------------------------------------------------------------------

Eto, malo teorijskog štofa za razmišljanje prije nek nastavimo dalje ...  :prof 



#366 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,529 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 07.02.2019. - 18:17

Slažem se s DB-om. Da je nesreću skrivila osoba pod utjecajem alkohola ili recidivist, bila bi druga priča.



#367 file

file
  • Članovi
  • 655 posts
  • Joined 27.05.2007.
  • LocationQueenstown, NZ

Posted 07.02.2019. - 20:14

Pred par godina prolazim kraj autobusnog kolodvora u Ri i dolazim na ravni potez prema Transadriji. Odmoran, naspavan, lijep dan, uvjeti odlicni, prometa skoro da nema. Gledam semafor kojih 150m ispred sebe, gori crveno otkad sam ga spazio; taman dok dodjem do njega ce se upaliti zeleno. U tom momentu mi iskoracuju pjesaci s obje strane i osvijestim da gledam iduci semafor a ne ovaj pred kojim sam. Prozujao sam sa kojih 40-50 kmh kroz crveno koje je ocito gorilo 3-4 sekunde.

Niti sam lovio zuto, niti ubrzavao da prodjem, jednostavno ga nisam dozivio...

Da me netko zaustavio i napisao cestitku, jel bih rekao da nisam zasluzio? Sigurno da ne bih. No da sam kojim slucajem udario pjesaka, koja bi mi veca kazna trebala od tog samog cina?

"Nikad stati, osim kad se mora"
"Bolje častan uzmak nego nečastan poraz"
''Bolje živa kukavica nego mrtav heroj'' - Grunf


#368 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,529 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 07.02.2019. - 20:25

Tako jest. Dio "bivanja čovjekom" je prizanje da ljudi griješe. Svatko može pogriješiti prije i kasnije. I zato ne treba osuđivati pojedinca. Treba prvenstveno analizirati sustav, zašto je dopustio da greška pojedinca ima tako kobne posljedice? Zato je u posljednje vrijeme popularna analiza uzroka metodologijom švicarskog sira: https://en.wikipedia...ss_cheese_model

 

Pogotovo je neumjesno osuđivati pojedinca na odgovornom, a istovremeno dozlaboga monotonom zadatku koji predstavlja jedinstvenu točku sloma. Kao primjer takve točke naveo bih ručne spuštače brklji. Rješenje postoji već pedesetak godina - automatizirano osiguranje. Činjenica da do danas nisu svi prijelazi opremljeni automatiziranim osiguranjem predstavlja prvenstveno propust društva u cjelini, a ne pojedinca koji obavlja taj posao.



#369 STress

STress
  • Članovi
  • 1,470 posts
  • Joined 24.07.2009.
  • LocationIstočno od Gajnica

Posted 08.02.2019. - 10:30

Može se previdjeti prometni znak. Može se previdjeti i crveno na semaforu. Spuštena brklja, uz svjetlosno-zvučnu signalizaciju, ipak je malo zahtjevnija zadaća za previđanje. Takav previd zahtijeva pažnju (i to čitavu) na nekoj sasvim drugoj strani - recimo, mobitelu...

 

Da sam, kojim slučajem, bio na mjestu suca, izrekao bih joj novčanu kaznu. I to takvu da joj više ne bi palo na pamet tipkati po mobitelu dok vozi. Plus naknada štete HŽ-u zbog uništenih materijalnih dobara i naknada zbog izmakle dobiti - zastoja u prometu.



#370 DB

DB
  • Članovi
  • 11,498 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 08.02.2019. - 13:05

Može se previdjeti prometni znak. Može se previdjeti i crveno na semaforu. Spuštena brklja, uz svjetlosno-zvučnu signalizaciju, ipak je malo zahtjevnija zadaća za previđanje. Takav previd zahtijeva pažnju (i to čitavu) na nekoj sasvim drugoj strani - recimo, mobitelu...

 

Da sam, kojim slučajem, bio na mjestu suca, izrekao bih joj novčanu kaznu. I to takvu da joj više ne bi palo na pamet tipkati po mobitelu dok vozi. Plus naknada štete HŽ-u zbog uništenih materijalnih dobara i naknada zbog izmakle dobiti - zastoja u prometu.

 

Slažem se da previdjeti crvena svjetla, brklju (iako, same po sebi nisu baš jako uočljiv objekt!), a možda i vlak nije baš potpuno isto ko i crveni semafor, no ključno u ovoj polemici nije bila kvalifikacija djela (podsjećam: "iz nehaja" - dakle radi se o sudskoj ocjeni, na temelju poznatih činjenica), nego određena kazna.



#371 STress

STress
  • Članovi
  • 1,470 posts
  • Joined 24.07.2009.
  • LocationIstočno od Gajnica

Posted 08.02.2019. - 13:45

Nehaj se laičkim jezikom može prevesti kao nemar ili bezbrižnost - u kaznenopravnoj znanosti uvijek se tretira kao blaži oblik djela. Kazna je, dakle, sukladna kvalifikaciji djela. Je li dobro odmjerena i je li postigla cilj specijalne (da opću i ne spominjem) prevencije, drugo je pitanje.



#372 Danchibald

Danchibald
  • Članovi
  • 1,503 posts
  • Joined 15.06.2007.

Posted 10.02.2019. - 21:44

Cinjenica je da nam je pravosudje koma...
Poslana slika

#373 .Laurus.

.Laurus.
  • Članovi
  • 3,441 posts
  • Joined 30.01.2013.
  • LocationM103

Posted 10.02.2019. - 22:11

Cinjenica je da nam je pravosudje koma...

 

Nažalost! Jedan od (novijih) primjera je "Daruvarac".  :puc


Brzi vlak (744 "Cibalia") iz Vinkovaca, Strizivojne Vrpolja, Slavonskog Broda, Nove Kapele - Batrine, Nove Gradiške, Novske i Banove Jaruge, za Ivanić Grad, Dugo Selo i Zagreb dolazi na treći kolosijek. 


#374 nbucic

nbucic
  • Članovi
  • 473 posts
  • Joined 08.07.2008.
  • LocationZagreb, Slavonski Brod

Posted 13.02.2019. - 01:23


Cinjenica je da nam je pravosudje koma...


 
Nažalost! Jedan od (novijih) primjera je "Daruvarac".  :puc

Koji je to vlak? I što se dogodilo?

Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk


Hladni Kalašnjikov izmisliše topli ljudi!
http://nedorecensam.blogspot.com/

#375 Garfield

Garfield
  • Članovi
  • 1,906 posts
  • Joined 13.06.2009.
  • LocationDugo Selo

Posted 13.02.2019. - 10:09

To je onaj slučaj nasilja u Zadru koji je aktualan u medijima. Nema to veze s vlakovima.


Quod licet Iovi, non licet bovi.


#376 DB

DB
  • Članovi
  • 11,498 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 14.06.2019. - 09:23

8.1.2018. u 18:43 na raspušteni teretni vlak u kolodvoru Zagreb Zapadni na 5. kolosijeku NN osoba se penjala na vagon, ista smrtno stradala uslijed strujnog udara. Zatvoren dio pruge i isključen napon Zagreb Zapadni kolodvor - RasputnicaTrešnjevka. Promet teretnih vlakova preko Zagreb GK.

--------------------------------------------------------

 

UDARILA GA STRUJA

HOROR NA ZAPADNOM KOLODVORU U ZAGREBU: ‘Dječak se popeo na krov teretnog vagona i izgorio kao baklja!’

 

https://adriaticmedi...70&h=400&crop=1

 

Strašna tragedija dogodila se večeras u 18.40 sati na Zapadnom kolodvoru u Zagrebu.

 

Jedna osoba je izgorjela na krovu teretnog vagona nakon što se zapalila usred strujnog udara. Kako nam je potvrđeno iz policije, osoba je smrtno stradala.

 

 

“Na 5. kolosijeku Zapadnog kolodvora na krovištu teretnog vagona došlo je do strujnog udara prilikom čega je stradala nepoznata osoba”, stoji u policijskom priopćenju.

 

Kako doznajemo, na intervenciju su upućena četiri vatrogasna vozila sa 14 vatrogasaca zbog požara šupe u Magazinskoj ulici, no dolaskom na teren vatrogasci su ustanovili da se ne radi o požaru šupe već osobe na krovu željezničkog vagona. Osoba je ležala na krovu vagona, a tijelo je bilo zahvaćeno vatrom. Osoba nije zapomagala i davala znakove života. Pozvana je Hitna pomoć, ali, kako doznajemo, vatrogasci nisu mogli ništa učiniti dok se nije isključila struja.

 

Od očevidaca na mjestu događaja doznajemo da je stradala osoba navodno maloljetni dječak, prema procjeni, star oko 14 godina. S njim je bio još jedan dječak, ali on se nije penjao na vagon. “Izgorio je kao baklja”, rekao nam je očevidac. Očevid je trenutno u tijeku.

 

https://adriaticmedi...w=669&strip=all

 

Obrađen je sveobuhvatnoa015.gif i ovaj slučaj:   

 

Smrtni slučaj uslijed strujnog udara - Zagreb Zapadni, 08.01.2018.

Ukratko

 

Dana 08. siječnja 2018. godine u 18:40 sati, u kolodvoru Zagreb Zapadni putnički dio, na pruzi oznake M101 (Dobova) - DG - Savski Marof - Zagreb GK došlo je do strujnog udara prilikom penjanja malodobne muške osobe na krov teretnog vagona brojčane oznake 31 55 0655 526 -9. Navedeni vagon nalazio se u sastavu raspuštenog vlaka broj 45991, te se nalazio na 5. kolosijeku. U ozbiljnoj željezničkoj nesreći od posljedica strujnog udara od zadobivenih ozljeda malodobna muška osoba preminula je na licu mjesta. Nije bilo materijalne štete na uključenim željezničkim vozilima i na željezničkoj infrastrukturi.

Izravni uzrok ove ozbiljne nesreće je: penjanje malodobne muške osobe na krov teretnog vagona iznad kojeg se nalazila kontaktna mreža, te je došlo do strujnog udara (poglavlje 4.1).

Čimbenici koji su pridonijeli ovoj nesreći:

  • Neovlašteno kretanje malodobne muške osobe po kolodvorskom području kolodvora Zagreb Zapadni putnički dio (poglavlje 3.5),
  • Smanjena vidljivost zbog mraka i oblaka (poglavlje 2.4),
  • Veličina i konfiguracija kolodvorskog područja kolodvora Zagreb Zapadni putnički dio (poglavlje 3.7),
  • Oštećenje na betonskoj ogradi sa južne strane kolodvorskog područja uslijed kojeg postoji „divlji“ ulaz na kolodvorsko područje (poglavlje 3.7).

Sigurnosna preporuka

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu nema sigurnosnih preporuka vezanih uz ovu nesreću.

 

Konačno izvješće

 

(savjet: ne čitati, nema niš kaj nije nepoznato prosječnom pučkoškolcu ... a budalama takitak ne koristi)



#377 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 16,588 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 14.06.2019. - 13:35

Kakve veze ima smanjena vidljivost s tim što se budala penje na vagon?  :rolleyes:


Serija 05 je zakon!

#378 DB

DB
  • Članovi
  • 11,498 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 14.06.2019. - 14:01

Kakve veze ima smanjena vidljivost s tim što se budala penje na vagon?  :rolleyes:

 

Nema, al istražni izvještaji pate od forme bez sadržaja i sadržajima koji uopće nisu relevantni za bit istrage.



#379 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,529 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 14.06.2019. - 16:08

Jesu i ovaj put naručili meteo analizu i analizu kuta sijanja sunca/mjesečine?

Lijepa se lova tu pere.




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users