Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

Sigurnost žičara i uspinjača


  • Please log in to reply
52 replies to this topic

#1 Forumas

Forumas
  • Članovi
  • 745 posts
  • Joined 20.11.2007.
  • LocationZagreb

Posted 03.11.2017. - 15:05

Pokrećem novu temu koja bi se bavila sigurnošću žičara i uspinjača. Volio bih da u okviru ove teme malo izvidimo i raspravimo neku statistiku koliko su ova prijevozna sredstva sigurna ili opasna. Također, da li su sigurnije žičare ili uspinjače, ili je njihova sigurnost podjednaka. Kolika je sigurnost ovog vida prometa u odnosu na klasičnu željeznicu? Koliki je u svijetu broj poginulih odnosno ozlijeđenih u nesrećama žičara i uspinjača i koliko je to prema broju prevezenih putnika? Ima li možda i kakva usporedba sigurnosti između tehnologija, npr. da li su možda dvo- ili tro- užetne žičare bar nešto sigurnije od onih jednoužetnih?

Kod nesreća sa žičarama - koji su glavni njihovi uzroci? Da li se kada desi da se kabina jednostavno otkvači i padne na tlo? Zatim, koji su sve mehanizmi za spašavanje putnika predviđeni na žičarama, osobito na onima koje idu na velikoj visini?

Molim vas da pišete o svim ovim temama, te da doista dobro razradimo ovaj topic i o svemu ovome suvislo prodiskutiramo!



#2 Igor 2110

Igor 2110
  • Članovi
  • 1,328 posts
  • Joined 31.10.2013.
  • LocationZagreb

Posted 03.11.2017. - 16:12

Nisam nikad čuo da je itko ikada poginuo na uspinjači.
U hrvatskoj 100 % jer ova zagrebačka nikad nije imala nikakvih problema oko sigurnosti.
Neznam gdje sam čitao ili čuo da je uspinjača najsigurniji oblik prijevoza.

#3 Linija 1

Linija 1
  • Članovi
  • 945 posts
  • Joined 11.02.2017.
  • LocationZagreb

Posted 03.11.2017. - 21:18

Pa uspinjača je sigurno najsigurnija, jer ova zagrebačka ide jedva 15 km/h i to još na dvije tračnice. Tako da je to sigurno.

A za žičare, pa, o tome bi se dalo raspravljati.
Kao prvo, postoje više vrsta žičara, tako da Forumas, trebao bi jasnije napisati na koju misliš. Imaš kabinsku žičaru (gondolu), sjedežnicu i običnu vučnicu (“tanjurić” i “sidro”). A imaš i najjednostavniji oblik žičare - konop namotan oko 2 kotača koji se vrte.

Za kabinsku žičaru sumnjam da bi se kabina samo tako otkvačila, osim ako se ne radi o nekom eksteremno jakom vjetru koji je toliko jak da može kabine zanjihati barem za 90 stupnjeva (skoro nemoguće).

Za sjedežnicu vrijedi ista stvar, samo što je sjedežnice isto teško zaljuljati zbog njihove širine (npr. one za 6 ili 8 osoba, a ovu Sljemensku za 3 osobe je već lakše zaljuljati).
Jedini možda normalan razlog zašto bi se kabina/sjedežnica otkvačila je prilikom prebacivanja sa sustava “kotačića” na sâmu žicu (to se događa prilikom izlaska kabine/sjedežnice iz postaje): https://en.m.wikiped...hable_chairlift. Iako je vrlo, vrlo mala vjerojatnost i za to.

A za najobičnije vučnice - “tanjurić” odnosno “sidro” može iskočiti jedino ako ovaj tko ga drži malo jače ne povuče sidro/tanjurić u stranu.

Što se tiče sigurnosti uspinjače i žičare - tu je definitivno uspinjača u prednosti, razlozi su očiti.
Slično i sa željeznicom i žičarom. Iako već dugo, dugo vremena nije bilo nekih ozbiljnijih nesreća žičara, meni je osobno veći strah ući u žičaru nego u vlak (pa čak i u naš nagibni). Iako su ti strahovi potpuno drukčiji od stvarnosti, jer žičare su toliko već napredovale da im praktički nitko ne može ništa (osim možda ekstremno jakog vjetra, kako sam ranije spomenuo), a željeznice ipak još imaju puno nedostataka (uspoređujući ih sa žičarama). Tako da bih ja rekao da su žičare ipak malo sigurnije.

Ovo za dvo- i troužetne žičare ne znam, ali logično je da će recimo dvoužetne biti sigurnije (“čvršće”) od jednoužetnih, a troužetne sigurnije od dvoužetnih.

Glavni uzroci nesreća žičara, iako su oni vrlo rijetki, najčešće su:
za sjedežnice - ili vjetar, ili da je neki putnik slučajno pao,
za kabinske žičare - takve su nesreće najrjeđe, ali najčešće je uzrok vjetar.
Vučnice neću ni spominjati, na njima je nemoguće doživjeti nesreću.

Za mehanizme za spuštanje putnika iz kabina nisam 100% siguran, ali sam jednom vidio kako to izgleda (na slici). Znači nekoliko spašavatelja (u našem slučaju GSS) se popne po najbližem stupu i onda se prikvače za žicu. A kako dolaze do kabina i kako spuštaju ljude dolje, ne znam.

#4 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,576 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 03.11.2017. - 22:17

Pa mariborska žičara je pala 2009. Slomio se stup i na tlu su završile kabine zajedno s užetom. Srećom nije nitko poginuo. A vidim da je bila i još jedna nesreća na sedežnici: https://www.skijanje...ohorju?id=21679

 

A u Italiji se 1998. u žičaru zabio vojni avion. 20 poginulih. https://en.wikipedia...disaster_(1998)



#5 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 04.11.2017. - 19:25

Nisam nikad čuo da je itko ikada poginuo na uspinjači.
...

 

12.11.2004.       

Četiri godine od nesreće u Kaprunu

 

x561047404469617.jpg

 

Tragična nesreća koja je odnijela 155 života dogodila se točno prije četiri godine.

Na jučerašnji dan, 11. studenog 2000. dogodila se jedna od najvećih tragedija u povijesti skijališta. Brojni skijaši koji su se uputili transportnim podzemnim vlakom do glečerskog skijališta Kitzsteinhorn od donje stanice malo van mjesta Kaprun u pokrajini Salzburg u Austriji.

Za vrijeme transporta putnika došlo je do požara. Uzrok požara je kasnije očevidom stručnjaka utvrđen i uzrok je bio loš smještaj sistema grijanja na stražnjem dijelu vlaka uz kapanje ulja za podmazivanje što je uzrokovalo zapaljenje, a vatra se nakon toga proširila po plastičnom podu vlakića. Sigurnosna se vrata također nisu otvorila.

Među 155 žrtava je bilo 92 Austrijanca, 37 Nijemaca, deset Japanaca, osam Amerikanaca, četiri Slovenca, dva Nizozemca, Britanac i Čeh. Brojne žrtve su identificirane na temelju DNA analize tjednima poslije nesreće, jer vizualna identifikacija zbog prirode nesreće nije bila moguća. Tragični je događaj preživjelo 12 putnika koji su uspjeli pobjeći iz gorućeg vlaka razbivši staklo i koji su se u tunelu počeli spuštati prema dolje, dok se neki putnici koji su vlak uspjeli napustiti također nastradali u sponu prema vrhu tunela, zbog efekta dimnjaka. Odlukom Vrhovnog suda Austrije, za nesreću nitko nije odgovoran.

Uprava skijališta je donijela odluku po kojoj se vlak neće obnavljati, nego će se koristiti postojeći alternativni transport gondolom.

Autor: Željko Mihalić



#6 Garfield

Garfield
  • Članovi
  • 1,940 posts
  • Joined 13.06.2009.
  • LocationDugo Selo

Posted 05.11.2017. - 14:36

O toj nesreći u Kaprunu je i snimljena jedna epizoda serije Sekunde do katastrofe.

 

U SAD-u je bila 2001. nesreća na uspinjači Angels Flight u Los Angelesu gdje je jedna osoba poginula, a sedam je bilo ozlijeđeno. Wikipedia


Quod licet Iovi, non licet bovi.


#7 Forumas

Forumas
  • Članovi
  • 745 posts
  • Joined 20.11.2007.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 15:10

Baš mi je drago da sam pokrenuo ovaj topic! Naime, do sada je većina forumaša pričala kako su žičare i uspinjače najsigurniji vid prijevoza, a sada vidimo da na žalost tomu nije tako i da je u svijetu bilo itekako teških i tragičnih nesreća s ova oba vida prijevoza! Svi koji znate o još nekim takvim nesrećama - pišite, pa da pregled bude potpun! Činjenica je da smo mi u Hrvatskoj imali veliku sreću i da nije bilo smrtno stradalih u žičarama, a jedina uspinjača nije imala ni jednu nesreću. Ali, to je zasigurno zato što ih u državi gotovo i nemamo, tj. imamo samo jednu ovu ZET-ovu uspinjaču, te smo imali dvije (Sljeme i Dubrovnik) kabinske žičare i nekoliko ni spomena vrijednih skijaških sedežnica i vučnica. Da smo zemlja s mnogo žičara poput Austrije, Italije ili Švicarske - zasigurno bismo i mi već imali veliku "crnu kroniku" ova dva vida prijevoza!

Znate, nitko me ne može uvjeriti da kod žičara i kod uspinjača ne postoji veća opasnost! Za razliku od vlaka, koji je na čvrstom tlu, te aviona koji ipak ima krila - kad pukne nosivo uže žičare ili kad se kabina otkvači ili iskoči - kabina doslovno tresne dolje "ko kruška" i razbije se u komadiće (naravno ako je veća visina u pitanju). A budući da uspinjače imaju velik nagib pruge - u slučaju da pukne vučno uže, a istovremeno zakažu kočioni mehanizmi - također pojuri dolje u bezdan strahovitom akceleracijom! Eto, tu se kriju najveće opasnosti ova dva prometna sredstva - u slučaju da nešto krene po zlu njihova visina / strmina su presudni za vrlo veliku pogibelj za putnike!

Kod žičara je i dodatni problem i opasnost - ako kabina i ne padne, ali ako ostane "zaglavljena" gore visiti na žici - tada se mora spašavati putnike vrlo kompliciranim načnima spašavanja. Iz svih ovih razloga ja nikako nisam ljubitelj ni žičara ni uspinjača! A dok je stara žičara Sljeme postojala - zadnjih nekoliko godina nisam želio ni ući u nju, jer nije mi ni najmanje davala utisak sigurnosti! A bome ne bih išao niti novom ako ju se doista napravi.



#8 Igor 2110

Igor 2110
  • Članovi
  • 1,328 posts
  • Joined 31.10.2013.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 15:29

Nismo imali nego još imamo žicaru u Dubrovniku... Koja vozi svakih 5 min. I cjena jednosmjerna je 140 kn....

Od uspinjaca osim zagrebačke imas u Dubrovniku jednu u sklopu hotela.
I jednu u Svetoj nedelji.
Uspinjaca nesigurna?
Onda vjerujem da se i lifta bojiš?

#9 Linija 1

Linija 1
  • Članovi
  • 945 posts
  • Joined 11.02.2017.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 15:38

@Forumas

Ovo što su oni naveli su slučajevi koji se događaju rijetko i sumnjam da ih ima još puno. Da ja sad svaki dan šaljem po dvije-tri nesreće autobusa i vlakova, trebalo bi mi bar 10 godina da ih sve navedem.

Nadalje, ponavljam, ono što žičara vuče, pogotovo kabina, ne može se tek tako otkvačiti. Treba ili puhati ekstremo jak vjetar (a žičare se ne grade tamo gdje su ti vjetrovi mogući), ili uzrok treba biti nešto drugo, npr. puknuće stupova (Maribor) pa da se kabine otkvače pri padu, ili puknuće dijela kabine koji “drži” kabinu spojenu sa žicom.
No i takvi slučajevi su rijetki.

Napisao si da smo imali dubrovačku žičaru. E pa, dubrovačka žičara obnovljena je 2010. godine i danas normalno vozi: https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Žičara_Srđ.

Rekao si da žičare i uspinjače zbog terena na kojem su građene (strmine, velike visine) imaju veliku šansu da se dogodi nesreća. E pa, to je totalno krivo. Istina je da kad se na žičari/uspinjači dogodi nesreća da je ta nesreća baš gadna i smrtonosna, no ponavljam po treći put, vjerojatnost da se kabina otkvači, pukne stup, otkažu kočnice i slično je vrlo mala i događa se jako rijetko, skoro pa i nikada (u Europi ali i u cijelom svijetu postoji vrlo malo takvih nesreća), pogotovo ako žičaru/uspinjaču usporediš s drugim prijevoznim sredstvima, npr. vlak. Ovo sam sad napisao i više se neću ponavljati. Samo ću ti citirati ovaj post, ukoliko opet ponoviš isti “argument”.

#10 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 06.11.2017. - 15:42

Baš mi je drago da sam pokrenuo ovaj topic! ...

 

Kod žičara je i dodatni problem i opasnost - ako kabina i ne padne, ali ako ostane "zaglavljena" gore visiti na žici - tada se mora spašavati putnike vrlo kompliciranim načnima spašavanja. Iz svih ovih razloga ja nikako nisam ljubitelj ni žičara ni uspinjača! A dok je stara žičara Sljeme postojala - zadnjih nekoliko godina nisam želio ni ući u nju, jer nije mi ni najmanje davala utisak sigurnosti! A bome ne bih išao niti novom ako ju se doista napravi.

 

Tvoj problem je identičan strahu od letenja.

Probaj s tim pitanjima na nekom 'zdravstvenom' portalu ili forumu.



#11 tram4

tram4
  • Moderatori
  • 11,103 posts
  • Joined 31.10.2007.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 16:25

Znate, nitko me ne može uvjeriti da kod žičara i kod uspinjača ne postoji veća opasnost! Za razliku od vlaka, koji je na čvrstom tlu, te aviona koji ipak ima krila - kad pukne nosivo uže žičare ili kad se kabina otkvači ili iskoči - kabina doslovno tresne dolje "ko kruška" i razbije se u komadiće (naravno ako je veća visina u pitanju). A budući da uspinjače imaju velik nagib pruge - u slučaju da pukne vučno uže, a istovremeno zakažu kočioni mehanizmi - također pojuri dolje u bezdan strahovitom akceleracijom! Eto, tu se kriju najveće opasnosti ova dva prometna sredstva - u slučaju da nešto krene po zlu njihova visina / strmina su presudni za vrlo veliku pogibelj za putnike!

 

Tebe se često ne može uvjeriti niti da sunce izlazi na istoku tako da ovo nimalo ne čudi. Ako već ne zbog tebe, pošto uvijek znaš najbolje, onda zbog drugih barem.

Osim što je svima jasno da su žičare otkonjene od tla, da jabuka pada sa stabla, da avioni lete visoko na nebu, da uspinjače funkcioniraju na velikim nagibima i visinskim razlikama te da liftovi vise na čeličnoj užadi skoro kilometar iznad zemlje u najvišim zgradama svijeta svima je zajednička potencijalna opasnost od pada. Međutim treba razmisliti kolika je to opasnost. Sad ne računam avione, nego žičane sustave dakle žičaru, uspinjaču i lift. Svi ti sustavi se prilikom konstruiranja svjesno predimenzioniraju (značajno predimenzioniraju) jer su to sustavi s najvećim koeficijantima sigurnosti koji uopće postoje u standardima strojarstva i građevinarstva. 

Opasnost od otkaza konstrukcije sa takvim posljedicama je gotovo neznatna. Jedinu opasnost od havarija predstavljaju vanjski utjecaji, ekstremni vremenski uvjeti, totalno neadekvatno održavanje, potresi isl. Dakle, ako te strah toga onda bolje se nemoj voziti liftom jer potpuno isti sigurnosni standardi vrijede za sve te sustave. Može se reći da je jednostavno nemoguće da se kakva kobna posljedica desi zbog kvara kočionih mehanizama svih tih sustava.

 

PS. a što je s brodovima, oni plove također na velikoj "visini" od dna, teške željezničke nesreće su često sa najvećim posljedicama itd. blesavo je uopće tako promatrati to i nešto zaključiti na osnovu takvih argumenata.



#12 Forumas

Forumas
  • Članovi
  • 745 posts
  • Joined 20.11.2007.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 16:29

 

Tvoj problem je identičan strahu od letenja.

Probaj s tim pitanjima na nekom 'zdravstvenom' portalu ili forumu.

Hm, pa istina jest da se ja bojim i letenja, ali ovo je već vrijeđanje govoriti da se trebam obratiti zdravstvenom portalu!

A tram4, da odgovorim i tebi: ne smije se zanemariti i ta mogućnost vanjskog utjecaja, jer uvijek može doći i iznenadno nevrijeme, može doći i potres, može se u žičaru zaletiti avion kao ono jednom u Italiji - dakle takve opasnosti su realne, iako se slažem ne previše česte! A što se tiče liftova - priznajem da ni njih baš ne volim...



#13 tram4

tram4
  • Moderatori
  • 11,103 posts
  • Joined 31.10.2007.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 16:33

Hm, pa istina jest da se ja bojim i letenja, ali ovo je već vrijeđanje govoriti da se trebam obratiti zdravstvenom portalu!

A tram4, da odgovorim i tebi: ne smije se zanemariti i ta mogućnost vanjskog utjecaja, jer uvijek može doći i iznenadno nevrijeme, može doći i potres, može se u žičaru zaletiti avion kao ono jednom u Italiji - dakle takve opasnosti su realne, iako se slažem ne previše česte! A što se tiče liftova - priznajem da ni njih baš ne volim...

 

Nije vrijeđanje. Ljudi imaju strahove kao ja od igle npr. a strah se može "izliječiti", sigurno postoji forum i o tome.

 

Okej, ali što smo time zaključili. Svašta se može desiti, ja samo kažem da je mogućnost otkaza konstrukcije i sustava kod žičara, uspinjača i liftova kod čega dolazi do pada sigurnosti u odnosu na ispravno stanje proračunski a i praktično nemoguća. Nikad nisam čuo da je to tog došlo uslijed takvog kvara, sve što se ikad desilo je rezultat vanjskog utjecaja. A ta opasnost je jednaka baš svemu što postoji na svijetu jer eto može se svašta desiti u svakom trenutku svugdje. No ako ću se s tim opterećivati ne gine mi jedna žuta kuća blizu mog kvarta.



#14 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 06.11.2017. - 16:43

Hm, pa istina jest da se ja bojim i letenja, ali ovo je već vrijeđanje govoriti da se trebam obratiti zdravstvenom portalu!

...

 

Zakaj je uvreda uputiti nekoga kog boli grlo doktoru?

Fobije su iracionalni i onesposobljavajući strahovi uzrokovani određenim predmetima, osobama ili situacijama. Fobije spadaju u tjeskobne poremećaje. Uz postojeći strah dolazi i jaka potreba izbjegavanja onoga čega se bojite, što pak može izazvati ozbiljne probleme u funkcioniranju osobe. Iako fobična osoba shvaća da je njen strah pretjeran ili neosnovan, odupiranje samo izaziva još jaču tjeskobu. Fobije počinju u djetinjstvu, od njih boluje oko 7 posto ljudi, a obuhvaćaju strah od vode, škole, zmija, zubara, starosti, vožnje, balona, debljine, visokih mjesta te zatvorena prostora. Fobične se osobe obično ne boje samog objekta, već neke strašne posljedice, primjerice utapanja u moru.

...

http://ordinacija.ve.../bolest/fobije/

 

Nema u tvojoj tjeskobi ničeg neobičnog, niti senzacionalnog. I meni je bilo nelagodno prvi put izlazit iz gondole na Voglu, makar je razmak između ruba kabine i podesta tek oko pol pedlja (al se kroz taj razmak dobro nazire ponor :) ).

Racionalnu stranu tehnike i eksploatacije ti je objasnil 4-vorka, a na tebi je dal se buš i dalje bojal iracionalno, ili se pokušal riješiti uzroka. 



#15 Linija 1

Linija 1
  • Članovi
  • 945 posts
  • Joined 11.02.2017.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 16:52

I da, Forumaš, već sam jednom spomenuo ali pošto si ti opet ponovio istu stvar, ja ću ti ponovno odgovoriti (u jednoj rečenici):
Žičare se ne grade tamo gdje je opasnost od ekstremno jakog vjetra, a vrlo je mala vjerojatnost da će se u 20 metara visoku žičaru zabiti avion.

#16 diogen151

diogen151
  • Članovi
  • 185 posts
  • Joined 25.09.2017.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 21:03

Bilo je to 1973. ili možda 1974. godine: digao se jak vjetar za vrijeme vožnje žičare Sljeme i stabla su popadala po sajlama. Neke kabine su bile iskočile iz nosivog užeta, ali nitko nije stradao. Putnike su spuštali dole sa ugrađenim sistemom za spašavanje (uže u kabini kojim se digna nosivo uže oko kolotura u stropu kabine i onda se u posebnoj "kabini" putnik spušta na zemlju).
Ova slika pokazuje kako je to tada izgledalo i kako je žičara preživjela pad stabala po sajlama.

 

I da, sigurnost i vjerojatnost nesreće: aktuari u osiguravajučim društvima dobro znaju kolika je vjerojatnost nesreće ( pa i pogibije) na pojedinim žičarama i uspinjačama i prema tome se formiraju cijene osiguranja putnika koja je ugrađena u kartu kada je kupite. Točan podatak kolika je vjerojatnost ne znam, no trenutačno se brodski prevoz smatra najnesigurnijim, mislim da su jasni razlozi...

Inače, računa se kao broj smrtno stradalih putnika na recimo milijun prevezenih ..ili nešto slićno.

 

palo_drvece.JPG

 

Inače imamo u -hr i uspinjaču Ksaver (koja povremeno i radi  :wink:  )


comments > /dev/null  , pogotovo 2>&1


#17 tram4

tram4
  • Moderatori
  • 11,103 posts
  • Joined 31.10.2007.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 21:08

Točan podatak kolika je vjerojatnost ne znam, no trenutačno se brodski prevoz smatra najnesigurnijim, mislim da su jasni razlozi...
Inače, računa se kao broj smrtno stradalih putnika na recimo milijun prevezenih ..ili nešto slićno.

 

To je pravi primjer koliko statistika može dati loše odnosno krive podatke ako se ne koristi na odgovarajući način, tj. koliko malo govori o nečemu ako se doslovno tumači. Zato te kvantitativne metode bez uzimanja u obzir drugih faktora u procijeni sigurnosti nisu dobre.

Kvalitativno je činjenica da su sustavi najveće sigurnosti 99,9999% sigurni od havarija uzrokovanih inherentnim kvarovima. U to spadaju uspinjače, žičare, liftovi, granici (kolikvijalno nazvani kranovima), vatrogasne ljestve, dizalice itd.



#18 diogen151

diogen151
  • Članovi
  • 185 posts
  • Joined 25.09.2017.
  • LocationZagreb

Posted 06.11.2017. - 21:37

 

To je pravi primjer koliko statistika može dati loše odnosno krive podatke ako se ne koristi na odgovarajući način, tj. koliko malo govori o nečemu ako se doslovno tumači. Zato te kvantitativne metode bez uzimanja u obzir drugih faktora u procijeni sigurnosti nisu dobre.

Kvalitativno je činjenica da su sustavi najveće sigurnosti 99,9999% sigurni od havarija uzrokovanih inherentnim kvarovima. U to spadaju uspinjače, žičare, liftovi, granici (kolikvijalno nazvani kranovima), vatrogasne ljestve, dizalice itd.

Tram4 , govorimo o dosta različitim pojmovima. Moj primjer je statistička vjerojatnost da putnik na nekoj relaciji u nekom prevoznom sredstvu strada ili čak pogine. Osiguravajuća društva imaju aktuare koji znaju statistički točne brojke i na temelju toga se formira cijena osiguranja (putnika).

 

Vjerojatnost kvara je nešto drugo. Uostalom kvar sam po sebi ne znači da će netko stradati ili čak poginuti. Kod aviona su potrebne dve sukcesivne greške ili kvara d bi došlo do fatalnih posljedica (redundantnost kritičnih sustava)

 

Ako pogledamo recimo tržite auto-osiguranja, imamo obavezno osiguranje vozila za štetu nanesenu drugoj osobi, zatim možemo doplatiti osiguranje putnika  našem vozilu i na kraju kasko.

Za štete nastale kao posljedica događaja osiguravatelji znaju vjerojatnost i za tri gore navedena osiguranja su raličite, kao što se može desiti i da se isplate dva osiguranja u istom događaju (npr. udari nas nepoznati vozač koji pobjegne i ne bude uhvaćen, tada možemo tražiti kasno i ukoliko je netko ozlijeđen u našem vozilu možemo tražiti i naplatu po polici dodatno osiguranih osoba u vozilu).

 

Žičare su sigurno vrlo dobro tehnički izvedene i redovito servisirane da bi dobile"registraciju" tj. dozvolu za rad. Većina i ima i neke redundantne sustave (recimo glavni i pomočni diesel pogon ako nestane el. energije) no postoje i tzv. SPOF točke, tj. single point of failure, gdje nema rezerve ako se desi fatalni kvar (pucanje užeta kod monocable sustava ili pad stupa).

Zbog toga se radi upravo ono što navodi Tram4, a to je višestruka predimenziniranost tamo gdje se nalaze kritične točke (recimo nosivo uže za lift)


comments > /dev/null  , pogotovo 2>&1


#19 Forumas

Forumas
  • Članovi
  • 745 posts
  • Joined 20.11.2007.
  • LocationZagreb

Posted 07.11.2017. - 09:35

I da, Forumaš, već sam jednom spomenuo ali pošto si ti opet ponovio istu stvar, ja ću ti ponovno odgovoriti (u jednoj rečenici):
Žičare se ne grade tamo gdje je opasnost od ekstremno jakog vjetra, a vrlo je mala vjerojatnost da će se u 20 metara visoku žičaru zabiti avion.

Linija 1, jesi pročitao Diogenov post?! Naime, naravno da se ne grade tamo gdje su česti baš ekstremni vjetrovi. Iako se ni s time ne bih baš 100% složio, jer eto primjer Dubrovačke žičare, a i u planu su još neke na Jadranu, a naša čitava Jadranska obala je poznata po buri, koja spada među najjače vjetrove u svijetu, a najjači udari bure imaju snagu tropskih uragana!

Ali, zaboravio si da su ekstremno jaki vjetrovi mogući doista posvuda, iako naravno ne često! Eto, okolica Zagreba, te Sljeme doista nisu područje čestih ekstremnih vjetrova, pa je eto to 70-tih godina prošlog stoljeća došlo to nevrijeme s pijavicom, koja je počupala drveće s ogromnog dijela Sljemena, te također teško oštetila žičaru! I to nevrijeme je koliko sam čuo iz priča starijih ljudi došlo skroz iznenada, dakle žičara je normalno vozila! Kažu svi da je pravo čudo da nije bilo poginulih. Stoga prema žičarama uvijek treba imati veliku dozu opreza!



#20 Linija 1

Linija 1
  • Članovi
  • 945 posts
  • Joined 11.02.2017.
  • LocationZagreb

Posted 07.11.2017. - 12:42

E pa vjerujem da su sigurnosni sustavi žičara, kao i meteorologija (u ovom slučaju predviđanje jakih vjetrova) napredovali u tih 40 godina :roll: :lool

P.S. Pogledaj malo konstrukciju kabina dubrovačke žičare pa onda pametuj o tom vjetru koji bi ju mogao otkvačiti s užeta.




0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users