Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

Obnova i izgradnja drugog kolosijeka Zagreb - Karlovac


  • Please log in to reply
119 replies to this topic

#41 Toma

Toma
  • Administratori
  • 8,502 posts
  • Joined 26.03.2005.
  • LocationZagreb

Posted 30.10.2016. - 23:35

(Darko tih 15% nije mala svota novca..).

 

Problem je da je sada vrijeme kada nam netko moze na osnovu dobrih projekata DATI 85%! To se mozda vise nece ponoviti, tj. za 25, 50 ili 100 godina cemo morati 100% sami financirati. Slazem se da sredstva ne treba bacati na prijekte koji su unaprijed osudjeni na propast, ali ako je vec netko dovoljno galantan da nam to u velikoj mjeri kofinancira, zasto ne...

 

pozdrav

toma


Three Blind Mice

#42 mivan

mivan
  • Članovi
  • 542 posts
  • Joined 09.05.2015.
  • Locationl

Posted 31.10.2016. - 01:51

Ovdje se diskutira o Zagreb - Karlovac ,a neki postovi bi komotno mogli u temu Nova pruga Zagreb-Rijeka. 

 

No da opet pokušam bar slikovito objasniti našim mladim foruaškim kolegama i stručnjacima s fpza čemu duplanje kolosijeka do Karlovca
i o isplativosti istog.

 

[PUTNICI]
U Gradu Zagrebu studira velik broj studenata koji žive u satelitskim gradovima grada Zagreba (Križevci,Kutina ,Ivanić Grad, Sisak, Jastrebarsko, Karlovac, D.Resa, Zabok...) i dobar dio tih ljudi mora stanovati u Zagrebu bilo u domovima ili privatno jer ne postoji bolja alternativa. 

A sad za primjer Karlovca i okolice: dogradnjom i modernizacijom pruge, dobiva se mogućnost da ti studenti dolaze do Zagreba brzom vezom za pola sata i presjedanjem na tramvaj/bus/gradski vlak dolaze do bilo kojeg faxa u Zagrebu unutar razumnog vremena od jedan sat.

Na taj način defacto se pune vlakovi, a nekada tjedni migranti tako postaju dnevni. SC bi zbog toga odbio svakog tražitelja smještaja u domu iz Karlovca,D.Rese,Jaske itd. ako isti ima mogućnost putovanja vlakom u razumnom vremenu (osim ako je studoš invalid).

Nadalje, prema zadnjem istraživanju o stopi rizika od siromaštva, Karlovačka županija je zauzela prilično visoko mjesto, a i puno ljudi radi u Zagrebu i očekuje se da bi taj broj mogao porasti pa i tu postoji opravdanost za ovaj projekt. 

 

No, idemo dalje: [NAFTA]

Trenutno je cijena nafte na pristojnim razinama, ali nitko ne zna kada će porasti i koliko će porasti u budućnosti. Sjetite se samo povećanja cijena karata autobusnih prijevoznika zbog istih događaja. E pa željeznica to nije morala raditi jer mahom zbog elektrificiranih pruga koristi i obnovljivu energiju čija cijena nije podložna promjenama cijene nafte. Uostalom i nafte će jednom nestati, a u prijelaznom razdoblju prelaska na električnu energiju, uvjeravam vas da će željeznica doživjeti najveći procvat, a svaka rasprava oko gradnje drugog kolosijeka na koridoru će biti u najmanju ruku smiješna.

 

[TERET]
Ne bih puno pisao o teretnom prijevozu, jer su me stručnjaci u ovoj temi o tome dovoljno informirali. On bi i na postojećoj pruzi trebao biti veći, ali nije i to ne znači da zbog toga treba odustati dograđivati kolosijek. Oči su uprte u luku Rijeka, koja će u budućnosti sigurno povećati prijevoz i otpremu tereta pa će i sam kolosijek samo pomoći konkurentnosti luke, a ne obratno!

 

[FINANCIJE]

Govori se 15% vrijednosti projekta kojeg direktno financira Vlada RH.

Za sada ne znamo cijenu za ovu dionicu, ali zbog geografske sličnosti sa prugom prema Križevcima uzmimo sljedeće podatke:
Ukupna cijena DS-KŽ duljine 38 km, iznosi: milijardu i 254 milijuna kuna.
Od toga RH financira 15% tog iznosa odnosno: 188,1 milijun kuna. 
Po kilometru RH financira: 4 milijuna i 950 000 kuna.

 

Usporedbe radi uzimam primjer remonta Zdenčina - Jastrebarsko iz 2013. godine.
Ukupna cijena radova na 7.6 km dugoj dionici je: 80 milijuna kuna.
Od toga RH financira 100% navedenog iznosa.
Po kilometru RH financira: 10.5 milijuna kuna.

 

Napominjem kako se u prvom primjeru radi o gradnji drugog kolosijeka sa obnovom i gradnjom novih kolodvora, perona itd..., a u  drugom o klasičnom kapitalnom remontu kakvog inače rade Pružne građevine, Switelsky itd...

Cijene su stvarne za navedene dionice, ali ne možemo ih uzimati zdravo za gotovo kao cijenu po km po kojoj bi se dogradila i karlovačka pruga.
No, nadam se da Vam zorno prikazuje omjer uloženo/dobiveno.

I na kraju novac je samo papir i to prilično bezvrijedan papir u nekim slučajevim što je u povijesti puno puta viđeno.
A vrijednost je ono što ostaje i što je trajno, a gospodo draga drugi kolosijek to sigurno je!
Hvala!
 



#43 Vladimir S.

Vladimir S.
  • Članovi
  • 587 posts
  • Joined 26.03.2010.
  • LocationSamobor

Posted 31.10.2016. - 07:43



Nije mi jasno zašto dolaze ovi strani operateri? Valjda da si priušte gubitke?

 

 

dobitak_zpspwmjlen7.jpg

 

 

Šalu nastranu maknimo...

 

Mivan je prvi koji je dao neku cifru plus objašnjenje za istu. Ovo sve je vrlo logično i mislim da bi trebalo čim prije početi sa prijavom za taj projekt, jer kako kaže Toma ovi novci se mogu dobiti sada. Za 25 godina tko zna što će biti.


Deda je vozio seriju 32
Ja sam samo običan ferroequinolog

#44 ivog

ivog
  • Administratori
  • 11,836 posts
  • Joined 16.10.2005.
  • LocationKrapina

Posted 31.10.2016. - 10:31

Ovdje je došlo do nesporazuma..

Nitko ovdje nema problema sa izgradnjom drugog kolosijeka do Ogulina/Skradnika, ali problematičan dio je dalje do Rijeke..

Usponi, tuneli, težak teren, puno tunela, mostova..

Tu je najskuplji dio za kojeg izgradnja bi trajala jako dugo i zahtjevala bi breg love.

Kao što je spomenuto do Ogulina ima smisla zbog putničkog prijevoza i to nitko ne osporava.

No i sadašnja pruga može potegnuti sa manjim preinakama još dosta prometa na sebe.

 

No u cijeli taj projekt moraju se uključiti sve interesne strane.

Ukoliko se krene s tim projektom, luka Rijeka bi trebala u idućih desetak godina (ili u nekom doglednom razdoblju) dići svoj promet za bar 2-3-5x..

Problem je što mi nemamo nikakvu strategiju za luku Rijeka. Malo pričamo o cargo centru Zagreb, pa suhoj luci u brdima iznad Rijeke, pa o luci na Krku, pa ovo, pa ono. Al sve ostaje na pričama. Moramo odlučiti, dal želimo se baviti prijevozom tereta ili nam to ne igra neku ulogu, pa nek bude na ovim razinama i neka pomalo raste. 

 

Eto da opet ne lupamo u prazno:

 

2015.

 

Ukupno

Koper 20,7 milijuna tona robe

Rijeka 10,9 milijuna tona robe

 

Kontejnera

Koper 790.000

Rijeka 200.000

 

Generalni teret

Koper 1,5 milijuna tona

Rijeka 2,1 milijun tona

 

Tekući teret

Koper 3,3 milijuna tona

Rijeka 6,5 milijuna tona

 

Automobila

Koper 607.000

Rijeka 0?

 

 

I da sumiram, Koper ostvaruje veći pretovar nego sve naše luke skupa!

I to sve voze sa jednim kolosijekom iz Kopra.



#45 Politikolog

Politikolog
  • Moderatori
  • 2,544 posts
  • Joined 26.02.2011.
  • LocationBeograd

Posted 31.10.2016. - 11:24

I da sumiram, Koper ostvaruje veći pretovar nego sve naše luke skupa!

I to sve voze sa jednim kolosijekom iz Kopra.

Istina, a i često se desi da moraju da obustave primanje novih vozova jer prosto ne mogu više da ih prevuku koparskom prugom... 

Slažem se sa Ivogom, da bi našli opravdanost vezano za izgradnju riječke pruge od Ogulina treba bar 2x više tereta! Niko ne kaže da neće biti toga i Luka Rijeka ima u neku ruku sreće jer ste u EU, najbliža luka tj Koper iako je dosta blizu je dostigla svoj maximum, ako se ne varam dublji je gaz u Rijeci a i predpostavljam da je jeftinija za pretovar! Verujem da prevoz automobila iz Kopra neće mrdati, ali pretovar kontejnera sigurno ima veći potencijal u Rijeci ubuduće!



#46 drempa- tzv-v7

drempa- tzv-v7
  • Isključeni korisnici
  • 7,977 posts
  • Joined 08.05.2008.
  • LocationTarazije 42

Posted 31.10.2016. - 12:10

josipe ne shvačaš još uvjek tad 2004 su svi projekti imali svu dokmunetaciju te su bili plačeni kako toma kaže 85 % i ja od EU znam da nije malo novaca tih 15 % jer slučajno sam ih čitao kad sam imao u rukama papire sa straijih sjednica i oču ti objansit da je sito idiotrija kako se je Prometni faks iašo mješat u Gredelj i sličana društava jer kad swe sa njima surađivalo samo je bilo minusa , Ako misliš da više znaš  od drempetiča to mu osobno reci ne meni i nisi odgvorio zašto se konstano  odbija ulagat u žlejjznicu veči projekti i da ti ponvim svi ti projekti se sad rade sve to isto ssamo tad su ti projekti trebali startat početak 2005 zašto ih rade sad 11 godina kasnije sve to isto objasni mi zašto se 11 godina ništa nije radilo 



#47 darko06

darko06
  • Članovi
  • 2,540 posts
  • Joined 05.07.2007.
  • LocationEurope

Posted 31.10.2016. - 14:13

@Solčavec:

Koliko sam ja upoznat sa stanjem radova na drugom kolosijeku Divača-Koper sa slovenskog foruma, prenosim slijedeće:

1. Obzirom na činjenicu, da je daleko najjeftinija varijanta drugog kolosijeka gradnja uz postojeći, dosta forumaša tamo zalaže se za to rješenje, pa ne bi vjerovao, čak i moja malenkost. Sada se tamo europskim novcem gradi tako zvani izvlačni kolosijek uz postojeći u dužini od nešto manje od 2 km, od početka otvorene pruge u smjeru Divače. EU financira te radove u iznosu od 85%.

2. Meni je poznato da je skoro cijelo područje kojim prolazi ta željeznička pruga pod zaštitom, ako se ne varam, Natura 2000, i da u Sloveniji ima dosta problema sa time da zaštitari prirode preusko gledaju svoje interese. (Na primjer, dok je trajala obnova gornjeg voda elektrifikacije od "žledoloma" dosta ljudi se bunilo na grmljavinu Regana koji su vlakove vukli od Preserja uzbrdo.) Pruga Divača-Koper je u potpunosti elektrificirana i nema nekakve opasnosti od velikog zagađenja dimom ili bukom, pa čak i kada bi se sagradio drugi usporedni kolosijek. Jedino što je tamo opasnost jest da SŽ ne čiste dovoljno makiju uz prugu, odnosno ne pregledavaju se 100% kočnice svakog vagona, pa svake godine bude veći, a ove godine i veliki šumski požar. Ako se mene pita mislim da bi zidovi za zaštitu od (ionako male) buke dobro štitili i protiv iskrenja kočnica.

3. Pruga Divača-Koper je ionako zagušena teretnim vlakovima, da ako se ne varam, putnički promet je organiziran autobusima za lokalce do Divače, a možda se i u Divači presjeda s autobusa na vlak u Ljubljanu. Međutim, ono što slovenska vlada uporno gura jest drugi kolosijek odvojeno od postojećeg koji bi 2/3 išao u tunelu (ako se ne varam cca 10 km), što je naročito neracionalno, jer bi se po postojećim europskim propisima morao graditi paralelni tunel za evakuaciju u slučaju akcidenta. Ako si mogao primijetiti ja i tamo držim štangu za drugi kolosijek uz postojeći, u svojim malobrojnim javljanjima.


EMD je moja strast /EMD is my passion :ljubav:

#48 darko06

darko06
  • Članovi
  • 2,540 posts
  • Joined 05.07.2007.
  • LocationEurope

Posted 31.10.2016. - 14:44

Što se tiče pruge Pragersko-Hodoš, situacija je slijedeća:

1. Svi znamo kada kako i zašto je sagrađena glavna pruga Južnih željeznica: Beč-Semmering-Graz-Maribor-Pragersko-Zidani Most-Ljubljana-Divača-Trst. To je bila politika apsolutizma u 1850im godinama.

2. Pruga poveznica Ugarske (odnosno Budimpešte) na tu prugu je bila Pragersko-Ormož-Kotoriba (prva željeznička pruga na hrvatskom državnom teritoriju 1860.)-Murakeresztur-Nagykanisza, te Nagykanisza-Szekesfehervar-Buda 1861., sa odvojkom u Gyekenyes i Barcs (1868.)

3. Pruga poveznica Hrvatske (u to vrijeme ravnopravne Ugarskoj u okviru Bachova sustava) na tzv. Južnu prugu je bila Zidani Most-Dobova-Zagreb-Sisak 1862., sa odvojkom u Karlovac 1865.)

Sve ove pruge su trasirane izvanredno, pravocrtno, sa većinom elemenata za velike brzine. Još je važno napomenuti da su sve te pruge bile građene od Suedbahna iliti Društva Južnih Željeznica.

Isto tako željezničku prugu Gyekenyes-Koprivnica-Križevci-Dugo Selo-Zagreb trasirao je i započeo graditi Suedbahn, ali su nakon Austro-Ugarske Nagodbe 1867. taj posao prepustili MKAV-u ili Madžarskim Državnim Željeznicama.

4. Sve slijedeće pruge (Karlovac-Rijeka, Gyekenyes-Kaposvar-Dombovar itd. pa pruga iz Szombathelyja u Mursku Sobotu, koja je bila u Kraljevini Ugarskoj) gradili su Madžari u svojoj režiji, pa su iste, a među njima gore spomenute, trasirane i građene štedljivo, sa malim radijusima krivina itd. dakle pruge u koje treba puno uložiti da ih se dovede na današnju europsku magistralnu (da ne spomenem tu otrcanu riječ koridorsku) razinu. S tim da je poveznica Murska Sobota-Ormož bila građena u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca da se ne bi u Mursku Sobotu iz Ormoža vozilo preko madžarskog teritorija.

Tu se dakle krije razlika u kvaliteti postojeće pruge (Gyekenyes-) Botovo-Koprivnica-Križevci-Dugo Selo-Zagreb-Karlovac s jedne strane i Karlovac-Ogulin-Moravice-Rijeka s druge strane. Tako da je pruga Zagreb-Karlovac u stvari ekvivalentna prugama Dugo Selo-Križevci, odnosno Križevci-Koprivnica-Botovo (-Gyekenyes).


EMD je moja strast /EMD is my passion :ljubav:

#49 darko06

darko06
  • Članovi
  • 2,540 posts
  • Joined 05.07.2007.
  • LocationEurope

Posted 31.10.2016. - 15:02

Dakle nakon Prvoga Svjetskog rata sagrađena je pruga Ormož-Murska Sobota kao lokalna. Ne znam sad kada je ukinut promet do Hodoša i Madžarske, možda tek poslije 1945. Isto tako, nakon Drugog Svjetskog rata ukinut je drugi kolosijek na pruzi Maribor-Šentilj/Spielfeld-Graz, ne bih sada htio ulaziti u političke razloge zašto.

Treba samo napomenuti da cijelo vrijeme ekspresni vlakovi Venezia-Budapest voze po pruzi Pragersko-Kotoriba-Nagykanisza.

Nakon raspada zajedničke države 1991. godine slovenski establishment je krenuo u obnovu željezničke veze preko Hodoša sa Madžarskom, zapostavljajući dakle glavnu trasu preko Kotoribe, i to samo zato što je djelomično bila u Hrvatskoj. Na taj način je, umjesto da se europski koridor (onda V. ako se ne varam, sada Baltičko-Mediteranski), odnosno njegov željeznički dio prostre po prirodnoj vezi, otišao za Zalalovo i Veszprem ako se ne varam, pa u Madžarskoj imate apsurdnu situaciju da su koridorske pruge ucrtane na Zalalovo i Veszprem te na Kaposvar i Dombovar (dakle sve na pruge u koje treba uložiti/ili je već uloženo) puno sredstava u rekonstrukciju, dok je glavni kvalitetno trasirani pravac Ormož-Kotoriba-Morakeresztur-Nagykanisza-Szekesfehervar (-Budapest?) ostao kao kakav jadničak. Dobro, ja razumijem Madžare, oni otvoreno žicaju novac na taj način, ali recimo da još uvijek nisu sagradili puni profil autoceste M70 prema Sloveniji, pa su Rumunjski šleperi polako krenuli preko Grosuplja, Novog Mesta, Zagreba, Varaždina i Čakovca na Nagykaniszu, umjesto da se muče kroz Trojanski tunel, pa "autocestom" bez zaustavnih traka od Maribora do Madžarske granice pa onda po "poluautocesti" M70 gdje je već bilo par teških kamionskih nesreća, wasn't it?


EMD je moja strast /EMD is my passion :ljubav:

#50 darko06

darko06
  • Članovi
  • 2,540 posts
  • Joined 05.07.2007.
  • LocationEurope

Posted 31.10.2016. - 15:14

Na kraju krajeva, na slovenskom forumu je pisalo i to, da je elektrifikacija (jednokolosiječne!) pruge Pragersko-Hodoš započeta da ne bi propali novci EU fondova na koje je Slovenija imala pravo, a koji su bili alocirani za željezničke projekte, jer čini mi se da su i onda gurali drugi kolosijek za Koper kroz tunele, o čemu sam već pisao. Čini mi se i to da vlakovi za Hodoš nakon elektrifikacije ne mogu voziti punim kapacitetom jer zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa još nije gotov dalekovod do zadnje napojne stanice negdje blizu Hodoša.

Bilo je na slovenskom forumu i pametnih mišljenja, da treba Pragersko-Hodoš odmah elektrificirati sa naponom 25 kV 50 Hz ili da bar treba gornji vod izvesti tako da se bez ikakvih problema prebaci napon sa 3 kV= na tu vrijednost, sada da li je gornji vod tako izveden ja ne znam.

Isto tako je jedan forumaš tamo izjavio nevjerojatnu stvar, da Austrijanci žele da njihov napon (15 kV 16 2/3 Hz) ide sve do Maribora i da se u Mariboru mijenjaju lokomotive. Dobro, taj forumaš tamo piše svašta, ali mislim gdje ima dima ima i vatre.

Dakle, koliko sam ja shvatio, Europska unija želi imati redundantnost kroz paralelne pravce, pa tako na primjer do Trsta/Kopra će voditi dva pravca, jedan Suedbahn: Graz-Maribor-Zidani Most-Ljubljana-Divača, a drugi Koralmbahn/Pontebbana: Graz-Klagenfurt-Villach-Tarvisio-Udine-Trieste/Trst. Isto tako od Budimpešte do Trsta budu dva pravca: Zalalovo-Hodoš-Pragersko-Zidani Most odnosno Budapest-Nagykanisza-Gyekenyes (Budapest-Dombovar-Gyekenyes)-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb-Dobova-Zidani Most.


EMD je moja strast /EMD is my passion :ljubav:

#51 darko06

darko06
  • Članovi
  • 2,540 posts
  • Joined 05.07.2007.
  • LocationEurope

Posted 31.10.2016. - 15:54

Da parafraziram MIvana, novac je bezvrijedan, dvokolosiječna pruga Zagreb-Karlovac ostaje u Hrvatskoj!


EMD je moja strast /EMD is my passion :ljubav:

#52 Stanley

Stanley
  • Moderatori
  • 16,691 posts
  • Joined 24.08.2006.
  • LocationZagreb

Posted 31.10.2016. - 17:20

Ne znam sad kada je ukinut promet do Hodoša i Madžarske, možda tek poslije 1945. 

 

Pruga Ormož - Hodoš bila je u prometu sve do potkraj šezdesetih godina. Promet na dionici od Murske Sobote do Hodoša je ukinut, mislim, 1968. godine. Ali je trasa pruge sačuvana.


Serija 05 je zakon!

#53 DB

DB
  • Članovi
  • 11,621 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 31.10.2016. - 17:51

...

[FINANCIJE]

Govori se 15% vrijednosti projekta kojeg direktno financira Vlada RH.

Za sada ne znamo cijenu za ovu dionicu, ali zbog geografske sličnosti sa prugom prema Križevcima uzmimo sljedeće podatke:
Ukupna cijena DS-KŽ duljine 38 km, iznosi: milijardu i 254 milijuna kuna.
Od toga RH financira 15% tog iznosa odnosno: 188,1 milijun kuna. 
Po kilometru RH financira: 4 milijuna i 950 000 kuna.

 

Usporedbe radi uzimam primjer remonta Zdenčina - Jastrebarsko iz 2013. godine.
Ukupna cijena radova na 7.6 km dugoj dionici je: 80 milijuna kuna.
Od toga RH financira 100% navedenog iznosa.
Po kilometru RH financira: 10.5 milijuna kuna.

...

 

Propustil si iz vida da je dionica Horvati - Draganić (ili možda čak do ulaza u Karlovac) planirana potpuno nova - dakle, uključuje otkup debelo više od pola zemljišta.

Naravno, moguće je dokrpati na postojeću trasu drugi kolosjek - i onda se čuditi otkud tolka ograničenja ... f040.gif



#54 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,576 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 31.10.2016. - 18:45

 

Propustil si iz vida da je dionica Horvati - Draganić (ili možda čak do ulaza u Karlovac) planirana potpuno nova - dakle, uključuje otkup debelo više od pola zemljišta.

Naravno, moguće je dokrpati na postojeću trasu drugi kolosjek - i onda se čuditi otkud tolka ograničenja ... f040.gif

 

Čemu nova dionica? Potrebno je doslovno ispeglati 2-3 zavoja i imaš prugu za 160-200 km/h. Jedine veće devijacije su nakon kolodvora Horvati (peglanje S zavoja) i Jastrebarsko.

 

Ak se ne varam (i ak nisu na vlasti idioti), to je aktualni plan, koji je ucrtan i u prostornim planovima.



#55 DB

DB
  • Članovi
  • 11,621 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 31.10.2016. - 18:51

 

Čemu nova dionica? Potrebno je doslovno ispeglati 2-3 zavoja i imaš prugu za 160-200 km/h. Jedine veće devijacije su nakon kolodvora Horvati (peglanje S zavoja) i Jastrebarsko.

 

Ak se ne varam (i ak nisu na vlasti idioti), to je aktualni plan, koji je ucrtan i u prostornim planovima.

 

Kak to onda da se planovi ne ostvaruju?

Ni u jednoj političkoj garnituri, niti jedan metar od planova?



#56 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,576 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 31.10.2016. - 18:53

 

Kak to onda da se planovi ne ostvaruju?

Ni u jednoj političkoj garnituri, niti jedan metar od planova?

 

Pa ide se, pomalo. Evo, radi se do Križevaca, zahuktali se projekti Križevci-Gyekenyes, Zaprešić-Zabok i DS-Novska. Ti su prioritetniji od duplanja Zagreb-Karlovac.



#57 mali.paja

mali.paja
  • Članovi
  • 8,822 posts
  • Joined 31.12.2007.
  • LocationZagreb

Posted 31.10.2016. - 19:00

 

Propustil si iz vida da je dionica Horvati - Draganić (ili možda čak do ulaza u Karlovac) planirana potpuno nova - dakle, uključuje otkup debelo više od pola zemljišta.

Naravno, moguće je dokrpati na postojeću trasu drugi kolosjek - i onda se čuditi otkud tolka ograničenja ... f040.gif

Kad su gradili drugi kolosijek Doboj-Zenica isti nije baš paralelno sa postojećom prugom. Nigdje ne piše da oba kolosijeka moraju biti jedan uz drugi. Ionako sada kod remonta dvokolosiječnih pruga oba kolosijeka se prtedviđaju za obostrani promet. Zaprešić-Zapadni na oba kolosijeka bi trebao biti ugrađen APB. Zaprešić-S.M. ostaje APB kako je sada a na nepravilne kolosijeke ide međukolodvorska ovisnost. I to je veliki plus. Vlakovi se ne bi trebali zaustavljati radi vožnje nepravilnim kolosijekom.



#58 mali.paja

mali.paja
  • Članovi
  • 8,822 posts
  • Joined 31.12.2007.
  • LocationZagreb

Posted 31.10.2016. - 19:05

 

Pa ide se, pomalo. Evo, radi se do Križevaca, zahuktali se projekti Križevci-Gyekenyes, Zaprešić-Zabok i DS-Novska. Ti su prioritetniji od duplanja Zagreb-Karlovac.

Zašto nije drugi kolosijek prema Karlovcu prioritet?  U grafikonima treba uvijek ostaviti rupu za redovito održavanje. Radi toga je dopodne relativno dosta velika rupa u grafikonu.



#59 DB

DB
  • Članovi
  • 11,621 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 31.10.2016. - 19:13

 

Pa ide se, pomalo. Evo, radi se do Križevaca, zahuktali se projekti Križevci-Gyekenyes, Zaprešić-Zabok i DS-Novska. Ti su prioritetniji od duplanja Zagreb-Karlovac.

 

Zakaj su to prioritetniji pravci, nabol sam ovde: http://www.zeljeznic...lovac/?p=553301 .

A gde ti je ikakav konkretan rezultat dionice Hrvatski Leskovac - Škrljevo?
Hrvatski Leskovac - Karlovac?

Karlovac - Skradnik (il do gde već?)?

Za dalje nema smisla ni pitat ...



#60 Duh u močvari

Duh u močvari
  • Članovi
  • 2,576 posts
  • Joined 23.02.2015.
  • LocationZagreb

Posted 31.10.2016. - 19:45

 

Zakaj su to prioritetniji pravci, nabol sam ovde: http://www.zeljeznic...lovac/?p=553301 .

A gde ti je ikakav konkretan rezultat dionice Hrvatski Leskovac - Škrljevo?
Hrvatski Leskovac - Karlovac?

Karlovac - Skradnik (il do gde već?)?

Za dalje nema smisla ni pitat ...

 

 

Ne kažem da su nužno prioritetniji pravci, nego su prioritetniji za obnovu jer su u kriminalnom stanju. Dok je pruga Zagreb-Karlovac u prilično OK stanju.






0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users