Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

Rekonstrukcija Brajdice

Rijeka kontejnerski terminal Brajdica AGCT tunel

  • Please log in to reply
63 replies to this topic

#61 033

033
  • Članovi
  • 456 posts
  • Joined 14.05.2005.
  • LocationVaraždin/Obrovac

Posted 27.01.2019. - 14:01

Dokle su stigli radovi?
mismotunavek

#62 ivog

ivog
  • Administratori
  • 11,836 posts
  • Joined 16.10.2005.
  • LocationKrapina

Posted 05.02.2019. - 12:57

BRAJDICA SRUŠILA REKORDE, VEĆ OVE GODINE U SERVISU KONTEJNERAŠI DUŽINE 400 METARA

Kontejnerski promet u riječkoj luci lani je dosegao rekordnih 227.375 TEU-a, što je za 17 tisuća ili 8,1 posto bolji rezultat nego na kraju 2017. godine, u kojoj je na Brajdici, prvi put u povijesti, bilo prekrcano više od 200 tisuća kontejnera, izvještava Novi list.

Rekordne rezultate bilježe i ostale dvije kontejnerske luke Sjevernog Jadrana, Trst i Kopar. Kopar je zabilježio rast od 6,3 posto, što u postotku možda ne zvuči puno, ali u apsolutnim brojkama slovenska je luka prekrcala 77 tisuća kontejnera više nego godinu ranije, te se s 988 tisuća TEU-a sasvim približila magičnoj brojci od milijun TEU-a godišnje, a time i svom maksimalnom trenutačnom kapacitetu.
Najveći rast među trima lukama u 2018. godini, baš kao i godinu ranije, ostvario je Trst, s povećanjem od 14,5 posto, odnosno s 546 tisuća TEU-a, na 625 tisuća. Nagli rast kontejnerskog prometa u tršćanskoj luci posljednjih godina ponajviše se veže uz ulazak brodarskog diva MSC-a u vlasništvo terminala, koji je donio nove terete, ali i luku Trst pretvorio u svoje glavno čvorište na Jadranu, gdje se kontejneri prekrcavaju s broda na brod.

POVEĆANJE DUBINE
Po pitanju omjera uvoza i izvoza, Jadranska vrata u prošloj su godini ostvarila gotovo potpunu pokrivenost uvoza izvozom, pri čemu je omjer bio 52 posto naprama 48 posto u korist izvoza, što značajno utječe na financijske rezultate.

– Za poslovanje je vrlo važno da kontejneri u što većoj mjeri dolaze i odlaze puni jer je to, dakako, isplativije nego kada u jednom pravcu idu prazni – objašnjava Žarko Acinger, direktor prodaje Jadranskih vrata, tvrtke koja upravlja terminalom na Brajdici, ističući kako je i u prošloj godini zabilježen pozitivan financijski rezultat, no o konkretnim brojkama nije htio govoriti dok ne budu objavljeni službeni rezultati poslovanja.

U 2017. godini Jadranska vrata ostvarila su dobit nakon oporezivanja nešto veću od 20 milijuna kuna.

Dobre rezultate Rijeka može dijelom zahvaliti povećanju dubine na operativnoj obali na 14,88 metara, izvedeno u 2017. godini, ali Acinger ističe kako je na rast u zadnje dvije godine mnogo veći utjecaj imalo poboljšanje željezničkog servisa prema odredištima u unutrašnjosti.

– Što se povećanja dubine tiče, važno je da smo održali korak s povećanjem brodova u servisu. No razvoj željezničkog servisa bio je značajniji. Zahvaljujući tome povećao se promet prema Mađarskoj, koji sad iznosi tri posto od ukupnog prometa i uskoro bi mogao dostići količine koje idu prema Austriji – kazao je Acinger.

Glavna tržišta, kako u uvozu, tako i u izvozu za kontejnere iz riječke luke i dalje su Hrvatska, Srbija i BiH-a, no raste promet prema ostalim državama, među kojima su najvažnije upravo Austrija i Mađarska. – Ono što bih ipak istaknuo kao možda najveći iskorak u prošloj godini je činjenica da su dva velika brodara – Maersk i CMA CGM pokrenuli svoje željezničke servise prema Mađarskoj, od kojih imamo velika očekivanja u idućim godinama – kaže Acinger.

Od ukupnog broja kontejnera na Brajdici nešto manje od 65 tisuća ih je transportirano iz luke ili do nje željeznicom, što je blagi rast u odnosu na godinu ranije, no s obzirom na to da traju radovi na izgradnji novog ranžirnog kolodvora Brajdica, vrijedni preko 35 milijuna eura, to je uvelike ograničilo mogućnosti značajnog povećanja udjela željezničkog prometa.

– Radovi će trajati i ove godine, što znatno opterećuje i gradski promet, s obzirom na to da vlakovi s Brajdice prolaze kroz centar, no kada budu završeni, moći ćemo istodobno slagati dva blok vlaka, na četiri kolosijeka, od kojih će svaki biti duljine 375 metara. Hoće li se blok vlak odmah na Brajdici spajati u jednu cjelinu, duljine 500, 600 ili 750 metara, ili će se dvije polovine kompozicije spajati u Gorskom kotaru, kao što je sada čest slučaj, ovisit će o željezničkim operaterima i njihovim mogućnostima. Ako će koristiti dvije lokomotive kakve se sada koriste, ili jednu snažniju, onda ga mogu spajati i u Rijeci – objašnjava Acinger.

SERVISIRANJE BRODOVA
U ovoj godini započet će, za Brajdicu izuzetno važan, sveobuhvatan projekt povećanja dubine na »starom« dijelu kontejnerskog terminala, vrijedan oko stotinu milijuna kuna, kojim će biti omogućeno servisiranje najvećih kontejnerskih brodova, dugih 400 metara i kapaciteta od preko 15 tisuća TEU-a u punoj duljini. Dubina će tako na praktički cijeloj operativnoj obali biti najmanje 14,88 metara, koliko je sada na istočnom dijelu obale, pa više neće biti potrebe za vezivanjem pramca broda za bovu, kao što je sada slučaj, čime se znatno ograničava veličina broda koje Brajdica može primiti, ali i mogućnost prekrcaja.

Produbljivanje bi trebalo biti dovršeno početkom iduće godine, a osim povećanja dubine mora uz obalu, bit će povećana i nosivost obalnog zida, što je preduvjet za nabavku nove lučke opreme za prekrcaj tereta s najvećih brodova Neo Panamax i Ultra Large Container Vessel(ULCV), dugih do 400 metara.

– Već tijekom ove godine u servis kreću brodovi duljine 400 metara. Zbog toga nam je projekt produbljivanja izuzetno bitan, da uklonimo postojeće restrikcije u servisiranju najvećih kontejnerskih brodova – kaže Acinger, dodajući da će Jadranska vrata projekt popratiti nabavkom kontejnerskih mostova nove generacije.

ŠKRLJEVO ĆE PRIVUĆI NOVE TERETE
Pozitivne efekte na poslovanje u Jadranskim vratima očekuju i od puštanja u rad pozadinskog terminala, odnosno logističkog centra Luke Rijeka na Škrljevu, koje se očekuje u ožujku ili travnju, kada bude izdana uporabna dozvola za terminal.

– Za sve operacije s robom – punjenje i pražnjenje kontejnera i ostalo, potreban je logistički centar. Otvaranjem Škrljeva pružaju nam se brojne nove mogućnosti jer možemo pružati brojne nove usluge, a time i privući nove klijente i nove terete. U poslovni plan za ovu godinu nismo ukalkulirali pozitivne efekte Škrljeva, ali sigurno je da će se već ove godine osjetiti pozitivni efekti na poslovanje kontejnerskog terminala – kaže Acinger za Novi list.

 
http://bur.com.hr/br...btPgOxgEiS_PN5U

 

65.000 od 227.000 iliti ~29% kontejnera se preveze željeznicom. Ali, svi vide da je dolazak drugih operatera pozitivno djelovalo na broj prevezenih kontejnera. Ajde, nek se dovrši Brajdica pa bude još više.

Iskreno bio bih zadovoljan da u roku od 5 godina željeznica dosegne 50% prevezenih kontejnera. Neka si postave takav cilj i neka ga probaju odraditi..



#63 Macosa 7121

Macosa 7121
  • Članovi
  • 554 posts
  • Joined 25.10.2012.
  • Location73303

Posted 19.02.2019. - 16:15

Izvještaj s Brajdice:

 

https://www.skyscrap...6#post156616396



#64 Brunoh

Brunoh
  • Članovi
  • 7,767 posts
  • Joined 07.03.2007.
  • Location.

Posted 19.02.2019. - 17:38

Još da povećaju korisnu duljinu kolosijeka između Brod Moravica i Sušaka Pečina, bilo bi idealno.

 

Kamo bi Slovenci došli da na koparskoj pruzi cijepaju kontejner na dva dijela-vlaka kao što je to slučaj na rječkoj pruzi.


2z8q8zt.jpg






Also tagged with one or more of these keywords: Rijeka, kontejnerski terminal, Brajdica, AGCT, tunel

0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users