Jump to content


Donacija

Opcije potpore stranici zeljeznice.net
Ako posjedujete kriptovalute, možete donirati i na adrese:

3P2r8a7BMvRiRppZXcQdYiGguhN4iHAWTA3 - WavesPlatform

0x630394fcfd4d4b5f6847dd071b0841c25a2bcad7 - Ethereum

1C1f1kP6uL9Bqxi1r8TA4FHGpJ7D2GMtmi - Bitcoin

Za više informacija pogledajte iduću poveznicu: http://goo.gl/Elo84w

Photo

Ozi&Kiwi

O svemu pomalo

  • Please log in to reply
229 replies to this topic

#21 file

file
  • Članovi
  • 656 posts
  • Joined 27.05.2007.
  • LocationQueenstown, NZ

Posted 30.12.2012. - 10:13

Bojim se jedino da se file ne uvredi....jer je uglavnom glavna tema ljubavni odnos ovaca i Kiwija.

Nemaš brige, još uvijek se ne osjećam kao kiwi.

Naime, za one koji neznaju, Queenstown je, kako ovdje vole reći, glavni grad avanturističkog turizma u svijetu. Samim tim mnogi mladi ljudi cijeloga svijeta žele ovdje doći na odmor ili rad.

NZ stanovnicima nekih država nudi jednogodišnju vizu tzv. radnog odmora (working holidays), i to je za poslodavce u Qt-u pun pogodak. Za većinu radnih mjesta gdje je potrebna samo kratka obuka za početak rada(ugostiteljstvo i turizam) preferiraju se imatelji tih viza. Uglavnom su to mladi ljudi koji ovamo dođu, da izvinete, zajebavati se godinu dana, a nakon toga se vraćaju kući realnom životu.

Upravo zbog te velike rotacije su mnoga radna mjesta potplaćena, tako da mali je broj kiwija koji želi raditi ovdje, a oni koji su prisiljeni na to nisu neka kvaliteta gledajući edukaciju, inteligenciju i sl.

 

Kako se sve ovo odnosi na citat Mede? 

Omjer broja ljudi koje sam upoznao ovdje je daleko u korist stranaca, te se kiwiji osjećaju ugroženima. Radi toga se prilično osjeća hostilnost  prema strancima.

Zato ni ja prema njima ne gajim velike  simpatije (nažalost, podsvjesno sam razvio stereotip), te me vicevi o kiwijima i ovčicama smetaju jedino kao ljubitelja životinja.  :mrgreen:


"Nikad stati, osim kad se mora"
"Bolje častan uzmak nego nečastan poraz"
''Bolje živa kukavica nego mrtav heroj'' - Grunf


#22 STIB

STIB
  • Moderatori
  • 15,699 posts
  • Joined 20.01.2006.
  • LocationZagreb, HR

Posted 31.12.2012. - 14:07

Sretna nova 2013 svim Ozijima! (Kiwiji već mogu ići spavati)
_______________________
Pozdrav iz Zagreba

#23 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 01.01.2013. - 09:42

an_smiley.gif

 

U ime svih Ozija a i Kiwija koji uglavnom spavaju dok ne dođu u Australiju... hvala uz jednu novogodišnju sliku:

 

Bondi+Beach+1.JPG

 

Medo

 

P.S. 33, sunčano. Četvrtak i petak 40.....


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#24 Pfaff

Pfaff
  • Članovi
  • 16,606 posts
  • Joined 13.06.2007.
  • LocationRijeka

Posted 01.01.2013. - 10:40

Ugodno novogodišnje brčkanje želim...
 
A da vidiš da ni na sjevernoj 'emisferi nije loše, evo dvije jutarnjonovogodišnje sličice

01012013-1.jpg

01012013-3.jpg

"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo


#25 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 22.08.2014. - 07:00

an_smiley.gif

 

Royal - nesuđeni dollar

 

Australski dollar uveden je 14/2/1966 kao dio prijelaza na decimalni sistem i završni korak odvajanja iz zakrilja Britanske funte u kojem je prethodna australska valuta bila 56 godina.  Malo je poznato a i ovdje je gotovo zaboravljeno što je prethodilo tom koraku, kao i natezanja oko imenovanja nove novčane jedinice u Australiji.

 

Moram malo o pozadini svega... Od svog osnutka (1/1/1901) kao federalna država, Australija je uglavnom slijedila Veliku Britaniju (Britanija) u svemu pa tako i u imenovanju svoje valute koja je u cirkulaciju ušla 1910 pod imenom Australian pound. Prije toga, države članice su imale svoju valutu i centralnu banku.

 

NSW i Južna Australija

20_pounds_gold_rush_big.jpg  superscribed_20_pounds_adl_big.jpg

 

Australski shilling/pound

first_10_shilling_note_front_big.jpg first_10_shilling_note_back_big.jpg

 

first_5_pound_note_front_big.jpgfirst_5_pound_note_back_big.jpg

 

Sve je bilo ok do drugog svjetskog rata kad su Australska vlada, a i Australci počeli uviđati realnost da više jednostavno ne mogu računati na Britaniju kao jedinog/glavnog zaštitnika/saveznika jer je predaleko, a i više nije tako moćna. Usprkos toga, nakon drugog svjetskog rata Australija se i dalje kulturno, politički i ekonomski oslanjala na Britaniju dok je vojna suradnja s USA započeta početkom drugog svjetskog rata sve više jačala.  Koncem 50tih, USA je gotovo posve zamjenile Britaniju u vojnoj suradnji. Kulturno, ekonomsko i političko oslanjanje na Britaniju je konačno dovedeno u  puno pitanje početkom šeszdesetih godina kad je Britanija obznanila namjeru pridruženja EU, a neslužbeni, tajni pregovori već bili započeti. Odluka Britanije je dovela u pitanje australsku ekonomiju jer je u to vrijeme gotovo 75% trgovine bilo vezano na Britaniju. Paralelno s time, od sredine 50tih godina broj imigranata, državljana Britanije počeo je padati tako da je većina imigranata u to vrijeme bila s juga Evrope (Grčka i Italija) što je lagano počelo mjenjati kulturnu pozadinu Australije i pridonijelo hlađenju kulturnog sentimenta/ovisnosti prema Londonu i kraljevini.

Svi ti događaji krajem 50tih i početkom 60tih godina natjerali su vladu da počne mjenjati odnos prema bivšoj kolonijalnoj prestolnici. Među tadašnjim odlukama spomenuti ću četiri; napuštanje automaskog stjecanja australskog državljanstva za Britance, napuštanje okrilja britanske funte, orijentacija na druga tržišta te ukidanje kolonijalnog mjernog sistema i prelaz na metrički sitem što je posljedično iniciralo uvođenje nove decimalne novčane jedinice.

Imenovati novu novčanu jedinicu je oduvijek bio politički posao, rijetko vezan za želju građana. Neoficijelno, većina građana su bili za ‘dolar' ili 'Oz' kao ime za novu jedinicu mada je bilo podrške i za druga imena - 'Boomer', 'Roo', 'Kanga', 'Emu', 'Koala', 'Digger', 'Zac' itd.

 

Tadašnji Prime Minister, Sir Robert Menzies, koji je bio veliki monarhist, koristeći svoju veliku popularnost i šarolikost prijedloga jednostavno je gurao svoj prijedlog. Treasurer Harold Holt je u njegovo ime 5/6/1965 obznanio novo ime za valutu - Royal.

 

Feb09-Royal%20$20%20note%20face%20%282%2

Feb09-Royal%20$20%20reverse.jpg

 

 

Menzies, prime minister s najdužim stažom (18 godina) je činio sve što je bilo u njegovoj moći da Royal ugleda svjetlo dana i tako osigura sebi još jednu povijesnu referencu. Možda bi se tako nešto i desilo da novine nisu u toku parlamentarne rasprave koja je išla u njegovu korist objavile anketu u kojoj je preko 90% čitalaca izrazilo nezadovojstvo Royal-om kao imenenom nove valute. To je dalo krila opoziciji (Labor) i nakon tri tjedna Royal koji je bio već spreman za  štampanje, povučen je kao prijedlog iz rasprave.  Par tjedana nakon toga, kao opće prihvaćen kompromis, nova valuta je imenovana dollar.

 

Ime je dobro sjelo u Australiji, a dollar je danas na petom mjestu u obimu trgovanja valutom. Računa se da je njegov udio negdje oko 7,8%.

 

au20d95f.jpg   au20d95b.jpg

 

Medo

 

P.S. Lijep, sunčan dan, 22 stupnja. Proljeće službeno počinje prvog rujna.


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#26 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 31.08.2014. - 09:23

an_smiley.gif

 

Canberra

 

Glavni grad Australije je jedan od mnogih svjetskih glavnih gradova čiji je osnutak isključivo produkt volje političara koji su odlučili napraviti nešto novo na lokaciji gdje prije toga praktično ništa nije bilo. Zadnji primjer je Naypyidaw glavni grad Burme, a možda najpoznatiji primjer je Brasília, glavni grad Brazila. Osim što su nastali voljom političara možda im je zajednička posljedica što ljudi baš ne hrle živjeti  u dobrom broju njih.

 

CanberraPanoSmall.jpg

barefootbeachblonde.com

 

U slučaju glavnog grada Australije u igri je bilo nekoliko činioca, a najveći među njima - suparništvo Melbourne i Sydney-a. Toga su bili djelomično svjesni i prije službenog osnutka federacije kad su se vodili pregovori oko ustrojstva nove države ali ništa konkretno nije bilo napravljeno već je ostavljeno novom parlamentu da riješi to pitanje. U međuvremenu ta dva grada su nastavila lobiranje u nadi da će jedan od njih ipak prevagnuti. Većini članicama Australske federacije (1901) nije baš bilo drago da jedan od ta dva grada postane prijestolnica jer su odavno svojom veličinom i utjecajem bili „smetnja“ razvoju ostalog djela Australije. Svjesni svega toga, parlamentarci koji će gotovo 30 godina privremeno zasjedati u Melbourne službeno su se dali u potragu za lokacijom nove prijestolnice. Jedno je bilo sigurno, lokacija će biti u unutrašnjosti, na istoku Australije, negdje u blizini ili na granici dvije najmnogoljudnije države – New South Wales i Viktorije.  Startalo se 1902 godine i u prvi krug izbora uključeno je 40 okruga. Praktično odmah pri prvoj raspravi eliminirano je 17 okruga. Preostalih 23 okruga su postepeno pregledani i u uži izbor je nakon toga ušlo sedam okruga - Albury, Bombala, Lake George, Lyndhurst, Tumut, Dalgety and Yass-Canberra.  Nakon više godišnjeg vijećanja i lobiranja, 1908 godine je prihvaćeno da tadašnji okrug Yass-Canberra najbolje ispunjava osnovne uvjete, a to su bili - opskrba vodom, što ravniji teren i relativno blaga klima. Ovo relativno je zbog toga što je grad u unutrašnjosti, a ciljani dio Australije je okružen gorjem na kojem zimi redovno ima snijega. Za potrebe novog teritorija na kojem će biti izgrađen grad, izdvojeno je 2368 km2 . Također je izdvojeno  dodatnih 70kmna 200 km udaljenoj pacifičkoj obali  kako bi grad imao svoju luku, zlu ne trebalo. Luka nikad nije zatrebala ali je Jervis Bay i danas federalni teritorij, sada jedna od baza mornarice. Pruga Canberra – Jervis Bay koja je te godine bila planirana nikad nije napravljena.

Na mjestu i u okolici današnje Canberra-e preko 20.000 godina živjeli su domoroci odvojeni u nekoliko zasebnih (jezičnih) skupina. Obzirom na nomadski način života ovdje nikad nije bilo permanentnog naselja. Kad bi iskoristili dio terena, lijepo bi se spakirali i otišli malo dalje i onda tako u krug da bi se nakon desetak godina vratili na približno isto mjesto. Naseljavanjem bijelaca u taj dio Australije, početkom XIX stoljeća, situacija se mjenja. Domoroci su protjerani ili pomrli od novih bolesti pa nije bilo problema s njima. Vrlo brzo je osnovano trgovište koje je bilo središnje mjesto za farme u okružju. Sve bi vjerojatno ostalo više manje kako je tada bilo da nije proglašen Capital Territory. Taj dio Australije nije bio dio nikakvog značajnog prometnog pravca. Pruga Sydney – Melbourne je šesdesetak kilometara sjevernije i prolazi kroz gradić Yass. Kasnije, kad je počelo s gradnjom grada napravljen je 90 km dugi odvojak Goulburn - Canberra i tu pruga završava. Goulburn je 78 km bliži Sydney-u nego Yass ali time je izgubljena mogućnost boljeg povezivanja s Melbourne.Jedan bod za Sydney.

Samo ime Canberra izgleda da potiče iz Ngunnawal jezika (kambera) i u govoru znači mjesto susreta, sastajalište. Bukvalno prevedeno to bi značilo ženske grudi jer su ti bila locirana dva brda, jedno uz drugo. Današnja imena za ta dva brda su - Black Mountain i Mount Ainslie. Ovo tumačenje su sporili bijeli „starosjedioci“ koji su tvrdili da ime potiče iz načina izgovora Cranberry (brusnica) koja je bila raširena u tom djelu. Oni su izgovarali canberry (kanberi).

1911 raspisan je međunarodni natječaj za urbano rješenje prijestolnice na kojem je pobijedio bračni par Walter Burley Griffin i Marion Mahony Griffin oboje arhitekti iz Chicaga. Njihova ideja je bila – grad s jezerom u sredini na čijoj obali će biti među ostalim trokutni prostor (poput amfiteatra) u kojem će se graditi savezne institucije uključivši i parlament. Oko jezera će biti parkovi i sam grad za koji su projektirali 40ak javnih zgrada. 12 Ožujka 1913 na Kurrajong Hill, Canberra je proglašena glavnim gradom Australije. Kurrajong Hill je ubrzo preimenovan u Capital Hill kako bi bilo sve u skladu s glavnim gradom.

 

Kako je to bilo dok nije počelo

1927%20Canberra%20Parlt%20House-web.jpg

Canberrahistoryweb.com

 

Walter i Marion

220px-Walterburleygriffin.jpg

Wikipedia

 

Bilo kako bilo njih dvoje, Walter i Marion su 1920 godine napustili mjesto, frustrirani sporom izgradnjom i stalnim miješanjem birokracije u planiranju grada. Odselili su se u Melbourne, a nakon toga u Indiju.

Ni jedna od 40 javnih zgrada koje su projektirali nije napravljena.  Istini na volju, razlog vrlo sporog početka gradnje je prvi svjetski rat i prazna blagajna odmah nakon rata. Dolazeća depresija nije baš previše pomogla tako da je preseljenje institucija iz Melbourne i Sydney-a potrajala skoro 30 godina.

Nakon njihovog odlaska, 1921 godine počela je gradnja vodovoda, kanalizacije, kuća, zgrada za savezne institucije i konačno 1923 godine samog parlamenta.  Zgradu je projektirao John Smith Murdoch koji je radio u ministarstvu za željeznice. Parlament je otvoren 9 svibnja 1927 kad je grad konačno time funkcionalno postao prijestolnica. Do tada je parlament uglavnom zasjedao u Melbourne.

 

1024px-Old_Parliament_House_Canberra_NS.

 

Ova zgrada je potrajala kao parlament do 9 svibnja 1988 kad je kraljica Elizabeth II otvorila novi parlament. Stari parlament koji je otvorio njen otac, usprkos proširenjima više jednostavno nije mogao služiti svojoj svrsi jer je povećanjem broja stanovnika Australije povećan broj predstavnika, a time i administracija koja to sve prati. Danas je stara zgrada parlamenta jednim djelom muzej  a drugim djelom ured australskog Prime minister-a.

koji je projektirao Romaldo Giurgola. Romaldo je rođen u Italiji, preseljenjem je postao  američki državljanin da bi nekoliko godina nakon preseljenja u Canberra prihvatio australsko državljanstvo.

   

1280px-Parliament_House_Canberra_Dusk_Pa

Obje slike pripadaju JJ Harrison.

 

Ideja vodilja u projektiranju nove zgrade parlamenta je da svaki građanin ove zemlje mora biti iznad parlamenta. Da bi se to ostvarilo preko centralnog dijela zgrade je napravljen travnjak s padinama i svako se može šetati tim djelom. Doduše danas je to pod budnom paskom policije. 

 

img-9a62e3c3bda8a71a583688f2704fa34c.jpg

slika pripada vladi

 

Današnja Canberra je grad s gotovo 400.000 stanovnika i najveći je grad u unutrašnjosti Australije. Više od jedne trećine zaposlenih u gradu radi u institucijama vezanim za vladu, a dobar dio u nevladinim agencijama. Trenutno je to grad s najvećim prosjekom primanja i najmanjom nezaposlenošću u Australiji. Usprkos svemu tome grad nije baš popularan kao opcija za doseljavanje jer je udaljen od obale, a i zime mogu biti vrlo zubate. Tri vlaka dnevno voze do Sydney-a i obrnuto. Putovanje traje nešto više od 4 sata, a cijena karte bez popusta je oko A$50. Autobusom je A$20 i traje oko 3,5 sata. Do Melbourne nema direktne željezničke veze. Cestovna udaljenost do Sydney-a je 285 km, a do Melbourne ima 674 km. Adelaide je nešto dalje, 1207 km. Perth je udaljen 3840 km. Zračna udaljenost između Canberra i Zg je 16.000 km.

800px-CanberraRailwayStation1.JPG

Wikipedia

 

Medo

 

P.S. Velika porcija čevapa A$ 12


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#27 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 05.09.2014. - 11:42

an_smiley.gif

 

Nekoliko podataka bez kojih nema života o državi koja je šesta po veličini ali tek 51. po broju stanovnika na svijetu.

 

Australija ima oko dva miliona jednogrbih deva, negdje oko 30 miliona klokana, 80.000 krokodila, 160 miliona ovaca, 25 miliona krava, 80 tisuća koala i negdje oko 4 miliona novozelandskih državljana.

 

Klima -  na sjeveru je ekvatorijalna i suptropska dok na jugu, poglavito na otoku Tasmanija prevladava umjerena – znači može i snijeg.

Najveći dio unutrašnjosti ima pustinjsku klimu.

 

80% Australaca vjeruje u vanzemaljce, a oko 70% u boga.

 

Pet sati je potrebno da se preleti Australija avionom a 3.5 dana da se pređe vlakom.

 

65% Australaca ima četveronožnog kućnog ljubimca (pas ili mačka)

 

Dvije trećine Australaca su teži no što bi trebali.

 

Australska vojska ima 61.000 profesionalnih vojnika i 25.000 profesionalnih rezervista

 

Dnevno se bar jedan Australac utopi. Godišnje 3 - 4 budu pojedeni od bijelih morskih pasa, a 2-3 umru od ujeda zmije.

 

2010te zaposleni su prosječno radili 39 sati tjedno. Doma tjedno provode 14 sati gledajući tv.

 

Gotovo svaki drugi sklopljeni brak će završiti razvodom.

 

U prvoj godini veze Oziji imaju u prosjeku nešto manje od dva puta tjedno seks.

 

U prosjeku Oziji su 2001 popili oko 86 litara pive godišnje i 27 litara vina. Deset godina kasnije broj je pao na 30 litara piva. Količina vina je ostala ista. Uzrok tolikog pada se još uvijek studira. Rakija se ne spominje.

 

Godišnje, javne kuće imaju oko 12 miliona posjetioca.  Trenutno Australija ima nešto manje od 24 miliona stanovnika.

 

Od 9 miliona turista koje je lani posjetilo Australiju 470 je umrlo.

 

Svega 3% Australaca je u stanju imenovati koje je Governor-General Australije

 

Najviše se umire u kolovozu a godišnje umre 127.000 ljudi.

 

Svaki četvrti državljanin Australije nije rođen u njoj. Od tih, najveći postotak je rođen u Evropi.

 

Katolici su prestigli Anglikance po broju. Sada se oko 27% Australaca prepoznaje kao Katolici ali samo 8% ide povremeno u crkvu. Jehovini svjedoci idu najviše u crkvu (97%), a njih je oko 0.3% od ukupnog broja Australaca. Pravoslavaca ima 3.5%, a od njih samo 21% ide povremeno u crkvu.

 

Ako je suditi po broju gledalaca ona je Footy najpopularniji sport. Nogomet je peti po redu.

 

80% Australaca živi na udaljenosti manje od 100 km od oceana.

 

Najveća farma u Australiji je veća od Belgije.

 

Australija ima samo jedno samoubistvo na 100.000 stanovnika godišnje. Jedno od najmanjih u svijetu.

 

Snježne planine u Australije imaju više snijega nego Švicarske alpe.

 

Prva grupa policajaca u Australiji je bila sastavljena od 12 dobro vladajućih osuđenika.

 

Ima toga još ali mislim da je za neko vrijeme dosta.

 

Medo

 

P.S. Prognoza za vikend je dobra. Sunčano od 22 - 24. Naravno ovo je za Adelaide.


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#28 seabral

seabral
  • Administratori
  • 22,666 posts
  • Joined 29.04.2005.
  • LocationZagreb

Posted 05.09.2014. - 18:58

Zanimljivo ! :grin:

Australija ima oko dva miliona jednogrbih deva, negdje oko 30 miliona klokana, 80.000 krokodila, 160 miliona ovaca, 25 miliona krava, 80 tisuća koala i negdje oko 4 miliona novozelandskih državljana.


Pitam se da li Novozelanđani rade sličnu zajedničku statistiku svoje faune i Australaca :mrgreen:

#29 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 06.09.2014. - 09:05

Zanimljivo ! :grin:


Pitam se da li Novozelanđani rade sličnu zajedničku statistiku svoje faune i Australaca :mrgreen:

 

an_smiley.gif

 

Bez brige, rade itekako. Obzirom da sam živio na NZ šest godina naslušao sam se viceva o Australcima. Ono što je dobro u svemu tome što stvarno u suštini ne postoji malicioznost već čista zafkrancija i rivalitet, naročito u sportu.

Kad su u pitanju te dvije zemlje u mnogočemu su iste ili slične. Možda, možda prema mom iskustvu su Kiwiji možda još malo ležerniji od Ozija, a u svakom slučaju imaju veću tradiciju liberalnosti.

Kad nakupim stavit ću isto tako Kiwi statistiku.

 

Medo

 

P.S. Sunčan dan. 24 stupnja.  


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#30 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 06.09.2014. - 18:56

...

 

Dvije trećine Australaca su teži no što bi trebali.

 

 

Ovo odudara od mojih opažanja - dok sam bil Down Under, osim u špiglu, gotovo da nisam videl nikog s prekomjernom težinom.  :roll2: 

 

Godišnje, javne kuće imaju oko 12 miliona posjetioca. Trenutno Australija ima nešto manje od 24 miliona stanovnika.

 

 

A broj stanovnika je u nekoj posebnoj vezi s posjetama javnim kućama?  :ves:

 

Snježne planine u Australije imaju više snijega nego Švicarske alpe.

 

 

Ovo me stvarno iznenađuje a025.gif - da to nije samo nekakva samoreklama? a015.gif



#31 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 06.09.2014. - 19:00

 

an_smiley.gif

 

Bez brige, rade itekako. Obzirom da sam živio na NZ šest godina naslušao sam se viceva o Australcima. Ono što je dobro u svemu tome što stvarno u suštini ne postoji malicioznost već čista zafkrancija i rivalitet, naročito u sportu.

...  

 

Imam s Ozijima pozitivno iskustvo kaj se tiče svih onih blesavih stereotipa i zafrkancija na njihov račun - očigledno i njih same to dobro zabavlja, i umjesto da se nadure, slegnu ramenima, nasmiješe se ... i idemo dalje.  :palac:



#32 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 07.09.2014. - 01:34

 

......

 

an_smiley.gif

 

Tvoje iskustvo/viđenje Australije je dragocjeno jer si gledao stvari iz jednog drugačijeg ugla koje ja polako ali sigurno gubim. Činjenica je da su Australci deblji no što bi trebali biti ali si u pravu da to nije toliko vidno jer se u velikoj većini ne radi o jako debelim (Obesity II i III) već o natprosječnoj kilaži obzirom na dob i spol.

To područje koje je dio australskih alpi gotovo je veće od Švicarske i zbog obilja oborina napravljeno je 6 velikih hidrocentrala. Tamo su locirana i najposjećenija skijališta u Australiji koja ruku na srce i nisu nešto super radi teških terena. Tko god može odlazi na NZ skijališta koja su bolja. Taj dio Australije je jedino mjesto gdje temperature zimi (lipanj – rujan) mogu pasti ispod minus dvadeset stupnjeva iako se radi o terenima koje rijetko prelaze 2000 metara.

 

800px-Smiggin_holes.jpg

 

800px-Charlotte_Pass_2008.jpg

 

1024px-Jagungal.jpg

Slike preuzete iz Wikipedije

 

Bez obzira na međusobne viceve ovdje se radi od dvije zemlje koje su ljudski, politički, ekonomski i vojno vrlo povezane. Činjenica je da najveći broj doseljenika na NZ pričeka dok ne dobije status državljanina i onda se pakira za Australiju. Najveći razlog za tako nešto je ekonomske mogućnosti koja Australija svojom veličinom pruža. NZ ekonomija vrlo često ima cikluse prema gore i prema dole. Ne treba zaboraviti da je prije četrdesetak godina praktično bankrotirala. Odlazak u Australiju se smanjuje ali još uvijek negativno utječe na porast broja stanovnika NZ koji je desetljećima usporen uglavnom zbog toga. Trenutno NZ ima 4.5 miliona stanovnika.

 

Medo

 

P.S. Sunčano. 25 stupnjeva.


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#33 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 08.09.2014. - 11:28

Dok sam bil tamo, stvari su se događale brzo, a između toga nije mi bil pri ruci Internet, tak da su mi i do danas ostale značajne nedoumice - jedan detalj me je još tam zaintrigiral, a to je struja: oko Melbournea (osobito na zapadnom rubu) su očljivi dalekovodi. Moje znanje iz geografije i povijesti se uglavnom svodilo na pustinjski kontinent sa tropskim džunglama na sjeveru, opal, tobolčare i merino-ovce, aboridžine i zatvoreničke kolonije ... dakle, jedino pitanje koje sam postavil o ekonomiji se odnosilo na to otkuda dobivaju (dakle, pretežno u Melbourneu) struju? Iako Victoria ima liberalniji režim potrošnje vode nego npr. Južna Australija (sestrična je odrasla u Adelaide), voda je navodno skup resurs za razliku od struje. 

Nešto sam ovih mjeseci po povratku videl pokoji dokumentarac o eksploataciji ugljena, pa čini mi se, željezne rudače ... no to sve skupa ne čini ni približno sliku o državnoj ekonomiji - dakle, bilo bi interesantno da nas podučiš otkuda Australcima toliko zavidan standard, odnosno ekonomska baza?  :rolleyes:



#34 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 09.09.2014. - 08:28

Nešto sam ovih mjeseci po povratku videl pokoji dokumentarac o eksploataciji ugljena, pa čini mi se, željezne rudače ... no to sve skupa ne čini ni približno sliku o državnoj ekonomiji - dakle, bilo bi interesantno da nas podučiš otkuda Australcima toliko zavidan standard, odnosno ekonomska baza?  :rolleyes:

 

an_smiley.gif

 

Da bih odgovorio na tvoje pitanje bit će mi potrebna pomoć jer moje znanje je osnovno i time nedovoljno za neki suvisliji odgovor. Danas sam razgovarao s kolegom s univerziteta a i sutra ću pa ću onda pokušat složiti što jednostavniji odgovor.

 

Dok se to ne desi evo jedne slike M.Wong-a. Lokomotiva je jedna od 20 napravljenih 1889 - 1891 u Ballaratu.Tri su preživjele a od njih jedna vozi pod vikendom, druga je u voznom stanju ali rijetko izlazi, a treća čeka renoviranje,

F106_0746.jpg

 

 

Medo

 

P.S. Danas je jedan Ozi završio svoj život u raljama morskog psa.


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#35 Pfaff

Pfaff
  • Članovi
  • 16,606 posts
  • Joined 13.06.2007.
  • LocationRijeka

Posted 09.09.2014. - 09:38

P.S. Danas je jedan Ozi završio svoj život u raljama morskog psa.


17CuvamOstatke.jpg

"Lovac je dobro pucao, ali je zec krivo trčao!"

VracamSeOdmah.jpg

Sunger meteo


#36 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 09.09.2014. - 13:41

 

an_smiley.gif

 

Da bih odgovorio na tvoje pitanje bit će mi potrebna pomoć jer moje znanje je osnovno i time nedovoljno za neki suvisliji odgovor. Danas sam razgovarao s kolegom s univerziteta ...

 

Opla - smatram(o) se počašćenim! b015.gif

 

... a i sutra ću pa ću onda pokušat složiti što jednostavniji odgovor.

 

 

Nadam se - nema potrebe za nikakvom dubinskom analizom reda domaćih ekonomskih novinskih komentatora. Tek osnovne naznake (može i grafički). Ak bude (pre)malo, možemo uvijek postavit koje potpitanje.  :rolleyes:

 

P.S. Danas je jedan Ozi završio svoj život u raljama morskog psa.

 

 

Morski pas ubio čovjeka na popularnoj plaži, supruga sve promatrala s obale

 

Kupači su vidjeli tijelo kako pluta u plićaku i pozvali hitnu pomoć, no bilo je prekasno za nesretnog muškarca, koji je u napadu morskog psa pretrpio teške ozljede.

 

U napadu morskog psa na australskoj plaži u Byron Bayu, najistočnijoj točki Australije, poginuo je 50-godišnji muškarac.

Čovjek je u napadu pretrpio teške ozljede noge te je proglašen mrtvim nakon što ga je jedan kupač izvukao na obalu.

Plaže su u tom području zatvorene na 24 sata i ljudi su upozoreni da ostanu izvan vode.

Kupači su napadnutog čovjeka vidjeli kako pluta u plićaku blizu obale i pozvali su hitnu pomoć. Prema policijskom izvješću, napadu je svjedočila supruga preminulog, koja je tragičan događaj promatrala s obale.

 

BBC/Danas.hr
09.09.2014.



#37 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 10.09.2014. - 06:39

an_smiley.gif

 

Kao prvo više neću pisati da je neko završio u raljama jer to nije tako bez obzira na metaforu. Kod ovakvih  napada nesretnici u pravilu umiru od krvarenja izazvanog masivnim ugrizom ili ugrizima. Ljudi puno češće u bukvalnom smislu završavaju u raljama krokodila.

Ono što me ovdje ponekad čudi je da ljudi plivaju iako znaju da su neke od nezaštićenih plaža potencijalno vrlo opasne u pojedinim djelovima godine. Kažu da je ovaj slučaj atipičan jer je nastradao svega dvadesetak metara od obale ali izgleda da previđaju da je on u tom trenutku plivao prema obali i da je prije toga bio prilično udaljen od obale. To se vidi na priloženoj mapi.  Bilo kako bilo jedan život je tragično izgubljen.

 

840308-078dc564-37d3-11e4-a634-c008c164b   588107-d1bfb298-37c9-11e4-a634-c008c164b

Izvor  News Corp Australia.

 

Možda je u svemu tome ono ljudsko – pa neće baš mene jer statistike govore da su napadi vrlo, vrlo rijetki, a još rijeđi smrtni slučajevi nakon njih. Sručnjaci tvrde da morski psi nemaju interesa za ljudsko meso i da su napadi posljedice greške.  Neznam koliko je to utjeha bilo kome.

 

267270-shark-attacks.jpg

News Corp Australia

 

Medo

 

P.S. Rasprava dal ubijati bijele veće od  3.5 metra kad se približe obali ponovo se rasplamsala.


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#38 mali.paja

mali.paja
  • Članovi
  • 8,830 posts
  • Joined 31.12.2007.
  • LocationZagreb

Posted 10.09.2014. - 21:49

Ne znam koliko bi čovijek ovakve i slične žalio? Slično je i kod nas. Ljetos se neki Poljak zaputi iz Makarske u brda a ima plus toga i padavicu. I što napraviti? Ne sjećam se da li su ga pronašli? Ili obitelj sa malim djetetom se zaputi na Velebit u japankama i obučena u kratko? Ljudskoj gluposti nikad kraja.



#39 Medo

Medo
  • Članovi
  • 2,050 posts
  • Joined 29.03.2010.
  • LocationAdelaide - South Australia

Posted 12.09.2014. - 10:49

an_smiley.gif

 

“Bogata Australija”

 

Da sam znao koliki je ovo izazov vjerojatno bih se pristojno ogradio od samog početka. No što je tu je. Ovaj tekst ispod je kompajliran od onog što sam čuo od kolega (profesionalaca) i pročitao na netu te nadasve ograničen mojim razumjevanjem ekonomije. Kao takav ne pretendira da bude potupun odgovor.

 

 Ako je moguće u jednoj složenijoj rečenici napisati/sumirati zašto je Australija ono što je danas, onda je to prvenstveno „zahvaljujući“ svom geografskom položaju, malom broju ljudi i pametnoj politici lokalnih i kasnije nakon ujedinjenja federalnih vlada.  Situacija  u Australiji početkom XIX stoljeća razvila je još jednu vrijednost koja se zove – mateship (nešto poput jednaki smo, lojalni jedan drugom i kao prijatelju ja ću ti uvijek pomoći ). Taj mateship je utemeljio osnove poduzetništva i socijalnog sistema u Australiji. 

 

Dužina putovanja bržim brodovima u Australiju iz Evrope:

1780 – 1820 4-6 mjeseci

1820 – 1850 3-5 mjeseci

1850 – 1870 2–4 mjeseca

1880 pa na dalje 30 – 50 dana.

Otvaranjem Sueza put je skraćen za mjesec dana.

 

Krajem XVIII i početkom XIX stoljeća bilo je potrebno 4-6 mjeseci da ono što se naruči stigne u Australiju, a prije toga trebalo je isto toliko da narudžba stigne do isporučioca. Koliko vremena je trebalo da se nešto napravi ovisilo je o kompleksnosti. U slučaju prvih lokomotiva nije bilo ispod dvije godine. Zbog svega toga Australija je od početka gdje god je to bilo moguće radije uvozila alate, odnosno strojeve za proizvodnju negoli gotove proizvode. Bilo je to u startu skuplje ali na dugu stazu jeftinije i efikasnije. Buduća nacija koja je u to trenutku (početkom 80 tih XIX st.) imala vjerojatno oko 2.5 miliona stanovnika, već je proizvodila 4 tipa parnih lokomotiva.  Svojom ekonomskom politikom, lokalne vlade, a poslije ujedinjena federalna, uvijek su dodatno stimulirale takav trend, a s druge strane carinom štitile lokalno tržište. Ono što se moralo/moglo proizvoditi, proizvodilo se desetljećima isključivo za lokalne potrebe te donekle za potrebe NZ i okolnih otočnih nacija tako da praktično nikad nije bilo promašenih investicija, megalomanija, neprodane proizvodnje ili izgubljenih tržišta. Ta politika samodostatnosti je ublažila utjecaj svih kriza na Australiju kroz koje je svijet prolazio u zadnjih dvjesto godina, uključivši i ovu zadnju u kojoj je ova zemlja bila praktično jedina zapadna zemlja koja je konstantno bilježila rast.

 

Rast GPD Australije nikad nije bio spektakularan ali je praktično uvijek bio konstanta. Izuzetak su neke od ratnih godina (I i II rat) i 1931 godina za vrijeme svjetske krize. U prosjeku,  od ujedninja 1901 od kad se to sistematski prati, pa do danas, GPD je godišnje rastao 3.1%.  Lokalno tržište je oduvijek bilo malo i time nedovoljno interesantno svjetskim kompanijama ili investitorima što je djelomice zaštićenoj lokalnoj industriji dalo slobodu adaptabilnost jer nije ovisila o odlukama i situacijama u vanjskim centrima. Poljoprivreda i stočarstvo su oduvijek bili u svjetskom vrhu po produktivnosti i konkurentnosti. Sve je to tako bilo više-manje do kraja  50tih godina XX stoljeća kad razvojem i pojeftinjenjem transporta Australija „prestaje“ biti na kraju svijeta.  60tih godina se vlada otkačila od Britanske funte, zatim od Londona, počela smanjivati carinu na uvoz te od sredine 70tih priključila se svjetskom tržištu natjeravši time lokalne kompanije da se prilagode otvorenom tržištu. Taj prijelaz je trajao skoro dvadeset godina i bio je popraćen rastom inflacije i povećanjem nezaposlenosti ali ništa strašno da bi anulirala do tada dostignuti nivo blagostanja. Radikalna reforma financijskog sistema 80 tih preduhitrila je sve nevolje banaka, pogotovo ove početkom XXI stoljeća i uvrstila Australski  dolar u grupu od deset najvažnijih valuta (6 mjesto).

 

Rast GPD u XX stoljeću

 

gdprast.jpg

 

Izvoz iz Australije je od početka bio temelj razvoja zemlje odnosno podloga za bogatstvo države i njenih stanovnika.  U prvo vrijeme izvozilo se sve što je moglo izdržati put u okolne zemlje,  a to su bili primarni proizvodi stočarstva i poljoprivrede. Razvojem industrije izvoz je počeo uključivati  poljoprivredno stočarske prerađevine te složenije industrijske proizvode. Ovo zadnje je uglavnom također bilo orijentirano na obližnje tržište. Razvojom tehnologije transporta Australija je postala glavni snabdjevač  Britanske imperije prehrambrenim proizvodima koristeći obilato provizije Imperial Preference sistema.  Imperial Preference sistem je bio nešto poput bescarinske zone za određene prozvode,  a u zonu su bile uključene zemlje koje su bile ili su još uvijek Britanske kolonije. Rijetko koja zemlja je profitirala od tih olakšica kao Australija. Sistem je praktično prestao funkcioniarti nešto prije pristupa Britanije EU.

Anticipirajući problem gubljena zaštićenog tržišta, vlada je počela stvarati uvjete  za  trgovinski zaokret od zapada prema Aziji.  Od 60tih godina prošlog stoljeća udio tih zemalja raste iz godine u godinu da bi danas ta grupa daleko istočnih zemalja postali najvažniji trgovinski partneri. Još jednom anticipirajući, ovaj put usporavanje rasta te grupe zemalja, vlada je od početka prošlog desetljeća počela stimulirati trgovinu s Indijom. Pod stimulacijom mislim prvenstveno na trgovinske sporazume s pojedinim zemljama.

Elementi strukture izvoza se nisu bitno mjenjali. Mjenjao se samo postotak zastupljenosti. Zadnjih pedesatk godina od početka proizvodnog buma Japana pa sada Kine udio rudača, plina i ugljena se popeo na preko 50% prije 5 godina. Sada je to palo na 45% i očekuje se daljnji lagani pad uz porast izvoza proizvoda, znanja i usluga.   

 

Struktura izvoza 2012

trade-at-a-glance-2011-01piechart.jpg

 

 

graph-0613-1-03.gif

    

Napisah da je tržište Australije oduvijek bilo ograničeno brojem stanovnika i ovo su podaci koji govori sama za sebe.

1860 – 1.6 mil (pretpostavka)

1900 – 3.6 mil. (USA 75mil.)

1940 – 7.1 mil.

1980 – 12  mil.

2014  - 23.5 mil.

Mali broj stanovnika od početka je dirigirao da proizvodna tehnologija u svim granama proizvodnje  bude što naprednija tehnološki kako bi se smanjio broj ruku tokom procesa proizvodnje. Stočarsko – poljoprivredna proizvodnja/industrija je bila i ostala među  najefikasnijim na svijetu. Nije ni čudo da je oskudica ruku u Australiji iniciralo izum preteče današnjeg kombajna. Nedostatak ruku također je inicirao jedan od ružnijih poglavlja u povijesti Australije, a to je maksimalno iskorištavanje Aboriđana i ljudi s okolnih pacifičkih otočja kao izuzetno jeftine radne snage. Doveženi stanovnici okolnih otoka bili su tretirani gotovo kao roblje od početka XIX pa do kraja tog stoljeća. Njihova eksploatacija je najviše bila raširena u Queensland-u na ogromnim farmama šećerne trske gdje su po desetak godina praktično radili besplatno i onda bi preživjeli bili vraćeni na svoje otoke a druga tura dovežena. Koliki je njihov materijalni doprinos u razvoju rane Australije je vrlo teško kvantificirati ali je sasvim sigurno velik.       

Priraštaj bez imigracije je bio spor. Izuzetak je bio kratak period za vrijeme zlatne groznice 70tih godina XIX stoljeća kad se u periodu od nekoliko godina uselilo gotovo pola miliona ljudi. Tek kontroliranim otvaranjem vrata imigraciji početkom 50tih počeo je znatnije rasti broj stanovnika. Dva velika vala imigracije krajem prošlog stoljeća prouzrokovali su kratkotrajni porast nezaposlenosti  u vrijeme kad su se uvjeti na domaćem tržištu mjenjali  i kad se pojavio višak kao posljedica restrukturiranja. Ta dva vala su bila osnova/opravdanje za buduće godišnje kvote ulaza kojih se Australija i danas drži.

 

Osim udaljenosti i time izoliranosti, Australija je imala sreću da se vlada nikad nije previše miješala u ekonomsku politiku osim velikih reformi sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Funkcija vlade je bila da stvara zakonske uvjete za razvoj, ujedno stvarajući socijalni sistem koji je vodio računa o osnovnim potrebama stanovništva i tako osiguravao socijalni mir. Npr. liječenje je i dalje u osnovi besplatno, a minimalna mirovina se dobiva ako si preko 65 i najmanje deset godina bio državljanin Australije. Osnovno i srednje školovanje je besplatno dok se studij plaća (otplaćuje) nakon što se nađe posao. Socijalna pomoć i stanovi za socijalno ugrožene su i dalje dio Australije mada više ne tako darežljivo kao prijašnjih godina.

 

Uloga sindikata u XX stoljeću bila je da osigura maksimalno moguću nadnicu za zaposlene, što bolje uvjete rada i minimalizira mogućnost otpuštanja. Sindikati su taj posao izvanredno obavljali i Australija je godinama bila u vrhu zemalja u kojima se bitne zakonske odluke oko zapošljavanja i uvjeta rada  nisu mogle donijeti bez suglasnosti sindikata. Uloga sindikata zadnjih tridesetak godina slabi jer se sve više zapošljava na fiksne ugovore ali je još uvijek dovoljno jaka da sindikat bude uključen u sve promjene koje se tiču radnog zakonodavstva.    

 

Trenutačno nezaposlenost je u prosjeku 5.7% i donekle varira od države do države. Australija je na svim listama u vrhu ako i ne na samom vrhu po kvaliteti života. Po prihodima je negdje oko 10 mjesta na svijetu ali to po meni ne reflektira stvarnu kupovnu moć stanovnika koja je ovdje sasvim sigurno bolja nego u Singapore koji je nekoliko mjesta više, a prilično dobro poznajem situaciju u gradu-državi. S druge strane Australija još uvijek dobro stoji u ravnoteži primanja po glavi stanovnika za razliku od dobrog broja zapadnih i naftnih zemalja gdje su jako velike razlike u visini primanja između grupa tako da prosječna kupovna moć ne odražava stvarnu kupovnu moć (standard) većine stanovnika.

 

Dal je Australija meka za dolazak i ostanak to prepuštam Vama.  Generalno, studije kažu ako mislite bilo gjde imigrirati onda to učinite dok ste mlađi. Kad jednom pređete 30 onda veza s rodnom zemljom u principu je jača no što će biti veza s zemljom u koju ste se uselili. Naravno uvijek postoje varijacije na tu temu.

 

Nadam se da sam bar djelomice odgovorio na upit.

 

Medo

 

P.S. Sunčan dan, 21 stupanj. Vikend sunčan s preko 25 stupnjeva.

 


----

The 50-50-90 rule: Anytime you have a 50-50 chance of getting something right, there's a 90% probability you'll get it wrong.

#40 DB

DB
  • Članovi
  • 11,633 posts
  • Joined 23.10.2009.
  • LocationSveta Nedelja

Posted 12.09.2014. - 12:46

an_smiley.gif

 

“Bogata Australija”

 

Da sam znao koliki je ovo izazov vjerojatno bih se pristojno ogradio od samog početka. No što je tu je. Ovaj tekst ispod je kompajliran od onog što sam čuo od kolega (profesionalaca) i pročitao na netu te nadasve ograničen mojim razumjevanjem ekonomije. Kao takav ne pretendira da bude potupun odgovor.

 

...

 

Da si i potpuno promašil poantu, samo ovoliki trud zavređuje divljenje!Laie_69.gif

A da i ne spominjem tvoj poslovično izvrstan stil! JC_doubleup.gif

 

Već i sam naslov u navodnicima je znakovit, jer imam dojam da se ne radi o lažnoj skromnosti, nego načinu razmišljanja, a koji je kroz tvoje druge teme dodatno naznačen - prvenstveno kad se razmišlja o svrhovitosti nekih investicija i odustajanju od svega kaj se ne pokaže dovoljno bitnim za opće dobro, a za javne novce. U to korištenje resursa dok je god moguće, donekle sam se i sam uvjeril (kolko sam u mjesec dana imal prilike). Jedna izuzetno simpatična pozitiva, koja tolko odudara od "american way of life".

 

Nadam se da ti je unatoč muci, predstavljalo zadovoljstvo i samom otkriti pojedinosti o vrijednostima zemlje u kojoj živiš?  :mig:

Prenesi i zahvalu kolegama koji su ti pomogli. JC_ThankYou.gif

Cela priča je stvarno jako interesantna, a kak se kroz svo to razdoblje provlači kontinuitet stabilnosti, kolko mi moje skromno znanje i razmišljanja o ekonomiji i ekonomici govori, takav način razmišljanja na duge staze, bez naglih skretanja i "reformi" je zapravo idealan i uvelike objašnjava moje pitanje.

 

P.S. Nisam imal nikakve namjere ovim insinuirati da razmišljam o preseljenju (iako su me, začudo. po povratku mnogi pitali baš to i o tome!?).






0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users