770 replies to this topic

[Pfaff]

Svakog jutra nakon što na kompu pročitam noune i pogledam je li djevojka dana bar donekle dorasla onome što DrJovan šalje posvećenima, odem na Wikipediju vidjeti što se dogodilo na današnji dan, tko se rodio, tko je umro (ti su zanimljiviji) itsl.
Jednog jutra su mi za oko zapala dva događaja vezana uz željeznicu pa rekoh, što da ih ne podijelim s forumaškim pučanstvom...

Naknadno je seabral predložio i ustrojio indekse radi lakšeg pretraživanja i praćenja. Hvala mu, a nadam se da ćete, dragi moji i vrli 4rumaši, rado čitati ove moje natuknice...


Siječanj

01.01.1923. - Grupiranje britanskih željeznica
03.01.1900. - Donald Joseph McKay Russell
04.01.1877. - Cornelius Vanderbilt
04.01.1987. - Nesreća Amtrakovog vlaka kod gradića Chase u Marylandu
06.01.1853. - Željeznička nesreća kod gradića Andover u Massachusettsu
06.01.1872. - James Fisk jr.
06.01.2005. - Željeznička nesreća kod mjesta Graniteville u Južnoj Karolini
08.01.1821. - James Longstreet
09.01.1873. - Napoleon III. car Francuske
10.01.1863. - Prva podzemna željeznica u svijetu
13.01.1985. - Željeznička nesreća kod Awasha, Etiopija
15.01.1953. - Željeznička nezgoda na kolodvoru Union, Washington, D.C.
15.01.1919. - Bostonska poplava melase
17.01.1871. - Louis Dominique Girard
18.01.1977. - Željeznička nesreća kod Granvillea
19.01.1937. - Sir John Aspinall
19.01.1988. - Željeznička nesreća kod Forst-Zinne, (Istočna) Njemačka
20.01.1885. - Roller Coaster
20.01.1951. - Johann Culemeyer
21.01.1905. - Oswald Stevens Nock
22.01.1974. - Prva 4-osovinska kola u Zagrebu
23.01.2006. - Katastrofa kod Bioča
25.01.1948. - Zanimljiva nezgoda na putničkom terminalu Los Angeles Union
26.01.1780. - John Urpeth Rastrick
26.01.1788. - Australia Day
27.01.1983. - Tunel Seikan
28.01.1855. - Pruga preko panamske prevlake
30.01.1878. - Nesreća na Lapstone cik-caku
30.01.1973. - Bus podletio pod vlak u Helvécia, Magyarska
31.01.1857. - George Jackson Churchward
31.01.2003. - Nesreća kod Waterfalla

Veljača

01.02.1964. - Nesreća kod Altamirana, Argentina
01.02.1970. - Nesreća kod Benavidesa, Argentina
02.02.1886. - Edmund Heusinger von Waldegg
02.02.1989. - Vlakolom kod Helene, Montana, USA
03.02.1918. - Twin Peaks tunel
04.02.1940. - Samuel M. Vauclain
04.02.1977. - Iskliznuće na Loopu, Chicago
06.02.1813. - Matthew Kirtley
06.02.1815. - Prva željeznička koncesija u USofA
06.02.1891. - Braća Dalton prvi put uspješno opljačkala vlak
07.02.1969. - Nesreća Južne zore
08.02.1922. - Prva nesreća dubrovačkog tramvaja
09.02.1938. - Arturo Caprotti
09.02.1966. - Nesreća kod Radletta
11.02.1992. - Herr dr. Adolph Giesl-Gieslingen
11.02.1942. - Glenn Miller
12.02.1791. - Peter Cooper
13.02.1929. - Zima
14.02.1900. - Nezgoda na stanici Harcourt St., Baile Átha Cliath
14.02.1953. - Richard Paul Wagner
14.02.2005. - Frape od jagoda u Oxnardu
15.02.1837. - Louis Adolf Gölsdorf
15.02.1901. - Prva nesreća kod Sydenhama, NSW, Australija
15.02.1924. - Wilhelm Schmidt
15.02.1966. - Sudar vlakova kod Splita
17.02.2006. - Nezgoda na mostu sv. Lovrijenca
18.02.1858. - Wilhelm Schmidt
18.02.1947. - Iskliznuće na zavoju Bennington
18.02.2003. - Daegu, Južna Koreja – požar u podzemnoj
19.02.1863. - Nesreća kod Chunky Creeka
21.02.1804. - Prva vožnja prve parne lokomotive
22.02.1971. - Nesreća kod Kannonkoskija, Finska
22.02.1975. - Nesreća kod Trettena, Norveška
23.02.2007. - Nesreća Pendolina kod Grayrigga, UK
24.02.1875. - Marc Seguin
25.02.1892. - Friedrich Wilhelm Eckhardt
27.02.1995. - Iskliznuće vlaka kod Eibara, Baskija, Španija
28.02.1943. - Sudar kod Poznańa
28.02.1943. - Sudar na Bergenskoj pruzi
28.02.1948. - Bizarna nesreća kod Wädenswila

Ožujak

01.03.1910. - Lavina kod Wellingtona, Washington, USA
02.03.1865. - Frederick Methvan Whyte
03.03.1944. - Opći davež u tunelu Armi kod Balvana, Italija
04.03.1876. - Jakob Buchli
05.03.1850. - Pušten u promet cjevasti most Britannia
06.03.1833. - William Stroudley
08.03.1962. - Iskliznuće kod Castel Bolognese, Italija
08.03.1883. - Pregaženje kod Wottona
09.03.1957. - Robert Harben Whitelegg
11.03.1856. - James Beatty – graditelj prve vojne pruge
11.03.2004. - Teroristički napad u Madridu
12.03.1957. - Iskliznuće na kanalu Desjardins
12.03.1914. - George Westinghouse
13.03.1914. - Nesreća na ukrižju Exeter, Australija
13.03.2006. - Pregaženje u Austinu, Teksas
14.03.1860. - Dragutin vitez Ghega
14.03.1887. - Iskliznuće kod Roslindalea, Massachusetts
15.03.1999. - Sudar kod Bourbonnaisa, Illinois
16.03.1867. - Emil Julius Carl Kessler
17.03.1803. - Christian Doppler
18.03.1912. - Eksplozija kotla u San Antoniu, Teksas
18.03.1916. - Karl Gölsdorf
19.03.1921. - Djecoubojstvo kod Strunjana
19.03.1932. - Otvoren most u Sydneyskoj luci
20.03.1946. - Iskliznuće kod grada Aracaju, Brazil
21.03.1922. - Livio Dante Porta
21.03.1944. - Hugo Lenz
24.03.1494. - Georgius Agricola
24.03.1900. - Njujorška podzemna
25.03.1807. - Najstariji putnički prijevoz tračnicama
25.03.1824. - Karl Gustav Brescius
26.03.1902. - Cecil John Rhodes
27.03.2001. - Bizarna nesreća kod Pécrota, Belgija
28.03.1835. - Matthias N. Forney
29.03.2010. - Bombaški napad u moskovskom metrou
30.03.2002. - Nesreća kod Torredambarre, Španija
31.03.1947. - Tadej Bratè

Travanj

01.04.2010. - Nalet u kolodvoru Spišská Nová Ves, Slovačka
01.04.2012. - Nova pruga Rijeka - Zagreb
02.04.1937. - Nesreća kod Battersea Parka
03.04.1871. - James Edward Anderson
04.04.1975. - Požar u kolodvoru Žąsliai
04.04.1998. - Iskliznuće kod kolodvora Fatuha, Indija
05.04.1830. - Robert Francis Fairlie
06.04.1896. - Kako odgoditi svečano otvorenje?
08.04.1953. - Nesreća u podzemnoj kod stanice Stratford
09.04.2008. - Sabah nesreća
11.04.1877. - Ross Winans
12.04.1999. - Napad na vlak u Grdeličkoj klisuri
13.04.1777. - Richard Trevithick
15.04.1911. - Theodor Georg Knorr
16.04.1853. - Prva željeznica u Indiji
16.04.1886. - Edgar Craven Bredin
17.04.1948. - Nesreća kod Winsforda
18.04.2002. - Nesreća kod Crescent Cityja
19.04.1888. - Thomas Russel Crampton
19.04.1891. - Bizarna nesreća kod Kiptona, Ohio
19.04.1916. - Ephraim Shay
19.04.1916. - Sir Arthur Heywood
20.04.1786. - Marc Seguin
20.04.1857. - George Hennet
21.04.2010. - Bjekstvo u Pretoriji
22.04.1833. - Richard Trevithick
22.04.2004. - Katastrofa kod Ryongchŏna, Sj. Koreja
24.04.1795. - Nicholas Wood
24.04.1860. - Otvorena prva željeznička pruga u Hrvatskoj
24.04.1876. - Henry Dübs
24.04.1951. - Požar u vlaku kod stanice Sakuragichō, Jokohama
25.04.1853. - Nesreča na Grand Crossingu u Chicagu
25.04.1970. - Oliver Bulleid
26.04.1870. - Zerah Colburn
27.04.2011. - Balvan vs. Vlak kod Alishana
28.04.1869. - 16 km tračnica
28.04.2006. - Nesreća VLocity vlaka
28.04.2008. - Nesreća vlaka br. 195
29.04.1994. - Nesreća vlaka br. 324
30.04.1851. - Nesreća u tunelu Sutton
30.04.1900. - Pogibija Caseya Jonesa

Svibanj

01.05.2009. - Kilkenny: vlak vs. krava
02.05.1928. - William Pickersgill
03.05.1962. - Sudar kod Mikawashime
04.05.1915. - Keith Arhibald Smith
05.05.1947. - Nesreća izletničkog vlaka kod Camp Mountaina
06.05.1853. - Nesreća kod Norwalka
07.05.1915. - William Barton Wright
08.05.1842. - Katastrofa kod Meudona
09.05.2003. - Nalet kod Siófoka
10.05.1802. - Horatio Allen
10.05.1848. - Nalet kod Shrivenhama
10.05.1869. - Zlatni klin
11.05.1858. - Kolaps vijadukta kod Utice
12.05.1808. - Joseph Hamilton Beattie
13.05.2002. - Nesreća vlaka kod Jaunpura
14.05.1852. - Walter Hancock
15.05.1935. - Moskovski metro
15.05.2001. - Nezgoda poludjelih osmica
17.05.1891. - Sve zbog konjskog kopita!
17.05.1891. - Kad te krene...
18.05.1856. - Samuel M. Vauclain
19.05.2005. - Tragedija vanjskih putnika kod Bandar Lampunga
20.05.1897. - John Ramsbottom
21.05.1817. - Niklaus Riggenbach
21.05.1836. - Francis Webb
21.05.1844. - Adolf Klose
22.05.1893. - Pomor prasaca kod Glenagalta, okrug Kerry
22.05.1915. - Katastrofa kod Gretna Greena
23.05.1837. - Anatole Mallet
23.05.1932. - Robert Garbe
24.05.1847. - Pad mosta na rijeci Dee
25.05.2002. - Katastrofa kod Tenge u Mozambiku
26.05.1814. - Wilhelm Engerth
26.05.1868. - Richard Maunsell
27.05.1873. - Thomas Shaw Brandreth
27.05.1876. - Sir William Stanier
27.05.1971. - Dahlerau, Njemačka: Hugo vs. teretnjak
28.05.2002. - Ne telefoniraj kad voziš lokomotivu!
29.05.1925. - James Holden
31.05.1892. - Tornado iz Novske
31.05.1962. - Nesreća kod Voghere, Italija



Lipanj

02.06.1891. - Alexander Allan
02.06.1910. - Eduard Locher
02.06.1922. - Rudolf Sanzin
02.06.1944. - Eksplozija u Sohamu
03.06.1998. - Nesreća ICE-a kod Eshedea
04.06.1874. - Rudolf Sanzin
04.06.1906. - Francis Webb
04.06.1943. - Nesreća u usjeku kod Hydea, NZ
05.06.1869. - Johann Rihosek
05.06.1877. - Joseph Armstrong
06.06.1981. - Milenijska nesreća kod Bihara, Indija
07.06.1926. - Antoni Gaudí vs. tramvaj 0:1
07.06.2009. - Pazi kad slikaš po pruzi!
08.06.1861. - Karl Gölsdorf
08.06.1864. - Herbert William Garratt
08.06.1897. - John Haswell
08.06.1900. - John Viret Gooch
08.06.1936. - Alfred de Glehn
09.06.1781. - George Stephenson
09.06.1865. - Nesreća kod Staplehursta
10.06.2003. - Livio Dante Porta
11.06.1861. - Kolaps mosta Wootton
11.06.1883. - James Edward McConnell
11.06.1897. - Iskliznuće kod Welshamptona
12.06.1809. - Johann Gottfried Heinrich Kirchweger
12.06.1889. - Nesreća kod Armagha
14.06.1891. - Slom mosta kod Münchensteina, Švicarska
14.06.2006. - Kamion na pruzi kod Hrvatskog Leskovca
15.06.1935. - Welwyn Garden City 1. put
16.06.1925. - Nesreća kod Hackettstowna
17.06.1831. - The Best Friend of Charleston
17.06.1861. - Treća bitka kod Beča
18.06.1983. - Robert Riddles
19.06.1876. - Sir Nigel Gresley
19.06.1965. - Franz Friedrich Kruckenberg
21.06.1870. - Nalet izletničkog vlaka kod Newarka
21.06.1949. - Stanko Budisavljević
22.06.1918. - Cirkuska nesreća kod Hammonda, Indiana
22.06.1949. - Frederick Mills
23.06.1804. - August Borsig
23.06.1881. - Pad s mosta kod Morelosa, Meksiko
24.06.1843. - Johann Brotan
24.06.1953. - Sabotaža na oblačnom prijevoju
25.06.1913. - Poginuli useljenici kod Ottawe
25.06.1994. - Smrtonosni vandalizam kod Greenocka
27.06.1857. - Nesreća kod Lewishama, London
28.06.1796. - Paul Camille von Denis
28.06.1859. - Katastrofa kod South Benda
29.06.1820. - Patrick Stirling
29.06.1941. - Pogrom u Iaşiju
30.06.1882. - Skok s mosta kod Little Silvera
30.06.1930. - Čistka na sovjetskim željeznicama

Srpanj

01.07.1892. - Zgrada zagrebačkog glavnog kolodvora
01.07.1903. - George S. Morison
02.07.1802. - William Norris
03.07.1938. - Najbrži parni Anas platyrhynchos
03.07.2006. - Nesreća metroa u Valenciji
04.07.1996. - Tramvajska nesreća u Dnjeprodzeržinsku
05.07.1912. - Nesreća kod Wilpena u dolini Ligonier, Pennsylvania
06.07.1881. - Podvig Kate Shelley
06.07.1967. - Nesreća na ŽCPR u Langenweddingenu
07.07.1850. - Timothy Hackworth
08.07.1889. - Walter Montgomerie Neilson
09.07.1918. - Velika željeznička nesreća kod Nashvillea
10.07.1869. - Kálmán Kandó de Egerfarmos et Sztregova
11.07.1911. - Nesreća Federal Expressa iliti Cardinali u jarku
12.07.1888. - Pad debele Nancy
13.07.1779. - William Hedley
13.07.1858. - Emil Strub
13.07.1976. - Frederick William Hawksworth
14.07.1984. - Nesreća u Divači
15.07.1815. - Prva željeznička nesreća u povijesti
16.07.1884. - Nesreća kod mosta Bullhouse
16.07.1961. - Nesreća kod Singleton Banka
17.07.1822. - Daniel Kinnear Clark
17.07.1856. - Velika željeznička nesreća iz 1856.
18.07.2001. - Požar u Howard Street tunelu
19.07.1941. - Eksplozija u Krylbou
20.07.2002. - Nesreća kod Rometta Maree
21.07.1971. - Nije se pouzdati u automatiku – nesreća kod Rheinweilera
22.07.1951. - Sudar kod Tatranske Lomnice
22.07.1978. - André Chapelon
23.07.1872. - William Bridges Adams
24.07.2009. - Nesreća nagibnog u Rudinama
25.07.1832. - Pukao kabel na uspinjači
25.07.2010. - Brusilica uhvatila bika
26.07.1913. - Nesreća kod Brammingea, Danska i pogibija Petera Sabroea
27.07.1903. - Glasgow, St.Enoch – još jedan bik na gmajni
28.07.2005. - Bombaški napad na vlak kod Jaunpura
29.07.1870. - (Sir) Henry Fowler
30.07.1856. - John G. Robinson
30.07.1896. - Sudar kod Atlantic Cityja
31.07.1940. - Katastrofa "Doodlebuga"

Kolovoz

01.08.1980. - Željeznička nesreća na kolodvoru Buttevant, Irska
02.08.1980. - Neofašistički masakr u Bologni
02.08.1982. - Jedna vesela zgoda sa smrtnim ishodom
03.08.1889. - Charles Sacré
04.08.1944. - Nesreća kod Stocktona, Georgia, USA
04.08.1974. - Strage del treno Italicus
05.08.2005. - Ekološka katastrofa na rijeci Chacamus
06.08.1816. - Thomas Russell Crampton
07.08.1838. - Žalosna priča o šeširdžijinom sinu
08.08.1918. - Eksplozija municijskog vlaka
09.08.1945. - Željeznička nesreća u Michiganu, Sj.Dakota
10.08.1903. - Požar u pariškom Métrou
11.08.1837. - Sudar kod Suffolka, Virginia
11.08.1887. - Velika željeznička nesreća kod Chatswortha, Illinois
12.08.1848. - George Stephenson
12.08.1853. - Čeoni sudar u Valley Fallsu
12.08.1939. - City of San Francisco u grabi
13.08.1911. - Penn Flyer je odletio
13.08.1926. - Shelter Island Express u turšiji
14.08.1915. - Bizarna nesreća kod Weedona
14.08.1919. - Sudar manevarke i tramvaja
15.08.1910. - Nove žrtve kod Gettysburga
17.08.1887. - Strojovođa kojem se žurilo
17.08.1949. - Nesreća kod stanice Matsukawa
17.08.2010. - Zanimljiv nalet kod Little Cornarda
18.08.1951. - Nalet u Stolnom Biogradu
18.08.1981. - Nesreća Srebrne paprati kod Tangiwaia, NZ
19.08.1980. - Nesreća kod Otłoczyna
19.08.2000. - Eksplozija plinskog vlaka
20.08.1868. - Nesreća kod Abergelea, Wales
20.08.1925. - Sudar kod gradića Granite, Colorado, USA
21.08.1983. - Opasno je ostati bez goriva na pruzi...
21.08.2006. - Sudar kod Qalyouba, Egipat
22.08.1925. - Željeznička nesreća na otoku Man
23.08.1870. - Stephen Dewar Holden
24.08.1816. - Daniel Gooch
24.08.1927. - Nesreća kod Sedmohrastja
25.08.1861. - Nesreća u tunelu Clayton
25.08.1993. - Pazi, mikser za cement na pruzi
25.08.2010. - Metrorail vs. minibus
26.08.1871. - Velika nesreća kod gradića Revere, Mass.
26.08.1991. - Razvod na željeznički način
27.08.1866. - Što sa željeznicom kad strada jedina lokomotiva?
28.08.1991. - Pijani vozač podzemne
29.08.1869. - Pokretanje prve zupčanice na svijetu
30.08.1974. - Nesreća u Zagrebu
31.08.2011. - Tri sudara bez suvišnih zašto i kako (mala haiku vježba)

Rujan

01.09.1870. - Joseph Anton von Maffei
01.09.1947. - Katastrofa kod Dugalda, Manitoba
02.09.1935. - Nesreća prekomorske željeznice
02.09.1945. - Prazni putnički vlak ulovio bika
02.09.1994. - R. G. Jarvis
03.09.1861. - Partizanska akcija protiv mosta i vlaka
03.09.1872. - Paul Camille von Denis
03.09.1882. - Nesreća kod Hugstettena
04.09.1905. - William Dean
05.09.1891. - Prvi dan (konjskog) tramvaja u Zagrebu
05.09.1926. - Nesreća Scenic Limiteda
05.09.1927. - Oswaldovi problemi s tramvajem
06.09.1860. - Pobjegli vagoni – nesreća kod Helmshorea
06.09.1943. - Nesreća Congressional Limiteda kod rasputnice Frankford
07.09.1866. - Matthias W. Baldwin
07.09.1973. - Nalet kod stanice Østerport
08.09.1945. - Nesreća kod Llangollena u Velsu
09.09.2002. - Sabotaža kod kolodvora Rafiganj
10.09.1871. - Charles Benjamin Collett
10.09.1934. - Richard Wilhelm Ferdinand von Helmholtz
10.09.1978. - Iskliznuće kod Miamisburga
11.09.1880. - Moglo je i gore završiti na usponu Rimutaka
11.09.2008. - Eurotunnel
12.09.1870. - Nesreća kod Stairfoota
12.09.2008. - Nesreća Metrolinkovog vlaka kod Chatswortha, Kalifornija
12.09.2009. - Sudar na Lößnitzgrundbahnu
13.09.1918. - Nesreća kod Weespa, Niskozemska
13.09.1979. - Nesreća kod Stalaća
14.09.1932. - Legionarska nesreća kod Turennea, Alžir
14.09.1958. - Nesreća zupčanice na Zmajevoj stijeni
15.09.1830. - William Huskisson
15.09.1885. - Slon do slona...
15.09.1896. - Kreš kod Kraša (The Crash at Crush)
16.09.1851. - Henry Alfred Ivatt
17.09.1912. - Nesreća kod rasputnice Ditton
18.09.1860. - Joseph Locke
18.09.1906. - Pad mosta na Cimarronu
18.09.1921. - Sudar kod Nidareida, Trondheim, Norveška
19.09.1882. - Oliver Vaughan Snell Bulleid
19.09.1906. - Nesreća kod Granthama
20.09.2010. - Pregaženi ICE kod Badarwasa, Madhya Pradesh, Indija
21.09.1951. - Zaribano podvozje kod Weedona
22.09.1993. - Nesreća Amtraka kod Mobilea, Alabama
22.09.2006. - Nesreća magleva kod Lathena, Njemačka
23.09.1955. - Pirotehnički ekvinocijo kod Torreóna, Meksiko
24.09.1904. - Nesreća kod New Marketa, Tennessee
24.09.1917. - Pogibija Novozelanđana kod Bere Ferrersa
24.09.1923. - Gustav Wittfeld
25.09.1870. - John Braithwaite
25.09.1886. - James Kennedy
26.09.1820. - Alfred Belpaire
26.09.1860. - Nezgoda kod bikovskog mosta
27.09.1835. - Phineas Davis
27.09.1903. - Nesreća "Starog 97"
27.09.1965. - (Sir) William Stanier
28.09.1907. - Nesreća kod Newporta, Wales
29.09.1972. - Ne srljaj s dizelkom u zavoj!
30.09.1816. - Archibald Sturrock

Listopad

01.10.1918. - Getå, najgora željeznička nesreća u Švedskoj
02.10.1872. - Nesreća kod Kittlebridgea
03.10.1912. - Anton Elbel
05.10.1853. - Nesreća kod Straffana, Irska
06.10.1846. - George Westinghouse
06.10.1847. - Webster Clay Ball
06.10.1870. - Johann Andreas Schubert
07.10.1919. - William Kirtley
08.10.1829. - Završetak utrke kod Rainhilla
08.10.1952. - Najveća mirnodopska željeznička nesreća u UK
09.10.1962. - Nesreća kod Moszczenice, Poljska
10.10.1888. - Apstinencijalna nesreća kod Mud Runa
10.10.1919. - Anatole Mallet
11.10.2006. - Pogranični sudar kod Zoufftgena
12.10.1859. - Robert Stephenson
12.10.1945. - Charles Edward Fairburn
13.10.1862. - Sudar kod Winchburgha u Škotskoj
13.10.1956. - Nesreća na vojnoj pruzi Longmoor
14.10.1831. - Samuel W. Johnson
15.10.1889. - Daniel Gooch
15.10.1907. - Nesreća kod Shrewsburyja
15.10.1918. - Max Ephraim ml.
16.10.1991. - Infarkt kod Meluna, Francuska
17.10.1796. - Ross Winans
17.10.2000. - Nesreća kod Hatfielda
17.10.2006. - Nesreća u rimskoj podzemnoj
18.10.1902. - John Barraclough Fell
18.10.1920. - Charles Bowen Cooke
19.10.1874. - Cecil Paget
19.10.1987. - Sudar kod Bintara - najgora nesreća na indonežanskim željeznicama
20.10.2009. - Nesreća kod Mathure, Indija
22.10.1794. - Edward Bury
22.10.1854. - Robert W. Urie
23.10.1895. - Nesreća na Gare Montparnasse
24.10.1897. - Skok u mutne vode rijeke Hudson kod Garrisona
25.10.1834. - David Jones
26.10.1892. - André Chapelon
26.10.2005. - Shosholoza Meyl vs. Blue Train
27.10.1877. - Francis Trevithick
28.10.1906. - Nesreća vlaka kod Atlantic Cityja
28.10.1995. - Požar u metrou u Bakuu
29.10.1859. - John Baillie
29.10.1888. - Nesreća carskog vlaka kod Borkog
30.10.1881. - Matej vitez Schönerer
31.10.1903. - Nesreća nogometaškog vlaka kod Indianapolisa
31.10.1954. - Mirogojska nesreća

Studeni

01.11.1855. - Upropašteno svečano otvorenje
02.11.1892. - Smušeni signalist u Thirsku
03.11.1861. - Oliver Robert Hawke Bury
03.11.1924. - Nesreća zbog puknutog bandaža
04.11.1940. - Druga nesreća kod Norton Fitzwarrena
05.11.2010. - Skok s mosta kod Oxshotta
06.11.1972. - Požar na spavaćem vlaku Hokuriku
07.11.1899. - Električni tramvaj u Rijeci
07.11.1916. - Nesreća Bostonske nadzemne željeznice
08.11.1809. - Richard Hartmann
08.11.1833. - Nesreća kod Highstowna, New Jersey
08.11.1912. - Dugald Drummond
09.11.1963. - Tsurumi jiko
10.11.1840. - 'Đenje, 'đenjeee…
11.11.1890. - Prva nesreća kod Norton Fitzwarrena
11.11.2000. - Kaprunska katastrofa
12.11.1906. - Uljez na glavnom kolodvoru u Detroitu
13.11.2006. - Nesreća na ŽCPR-u kod Faurea, Južna Afrika
14.11.1979. - Nesreća vlaka u Bombaju
15.11.2004. - Iskliznuće Cairns nagibnjaka kod Bundaberga
16.11.1847. - Thomas Kirtley
16.11.1860. - Pomor irskih goniča kod Atherstonea
16.11.1875. - Tragični sudar vlakova u Lagerlundi, Östergötland, Švedska
17.11.1980. - Jedan dan u životu strojovođe Davida LeRoya Tottena
18.11.1883. - Uvedene vremenske zone u USofA i Kanadi
18.11.1987. - Požar u londonskoj podzemnoj na stanici King's Cross St. Pancras
19.11.1847. - Otvorenje druge kanadske željezničke pruge
20.11.1898. - Sir John Fowler
20.11.1929. - Nesreća u Bath Green Parku
20.11.2000. - Idemo tramvajem u Prečko
21.11.1950. - Sudar vlakova kod Kanujske (?) rijeke
22.11.1950. - Nalet u Kew Gardensu, New York
24.11.1936. - Kad se sretnu nadzemna i prizemna
24.11.2006. - Nesreća nagibnjaka kod Kosova
25.11.1945. - Na isto odredište na dva načina
25.11.1979. - Tramvaj preskočio Savu
25.11.1984. - Feng Shui u Honkongu
26.11.1947. - Nalet kod Farnborougha u Hampshireu
27.11.2008. - Nesreća nagibnjaka kod Cadwella, Queensland
27.11.2009. - Болого́е, buuum!
28.11.1911. - Louis Adolf Gölsdorf
29.11.1976. - Utopljeni vlak u Keniji
29.11.1985. - Tramvajski prsten
29.11.2005. - Max Headroom
30.11.1916. - Tužan dan u pogrebnom vlaku
30.11.2006. - Bizarna nezgoda u Baltimoreu

Prosinac

01.12.1924. - ZET M24/42
01.12.2006. - Pad nadvožnjaka 'Ulta Pul' u Biharu
02.12.1955. - Nalet na stanici Barnes
03.12.1859. - (Sir) Vincent Litchfield Raven
03.12.1930. - Tramvaj protiv vlaka в СССР
04.12.1891. - Bliski susreti kod East Thompsona, Connecticut
05.12.1821. - Smrt, pače pogibija, Davida Brooka
06.12.1892. - Werner von Siemens
06.12.1908. - Pušten u promet most Faux-Namti
07.12.1842. - George Whale
07.12.1860. - Timothy Burstall
07.12.1966. - Prototip 200
08.12.1971. - Četiri budale i vlak
09.12.1997. - Sudar u Hanoveru
10.12.1795. - Matthias W. Baldwin
10.12.1937. - Nalet kod Castlecaryja
11.12.1888. - Martin Petrus Frederik Blomberg
12.12.1917. - Smrtonosno iskliznuće kod stanice Saint-Michel-de-Maurienne
12.12.1975. - Opet automatika! I sve zbog jednog šerafa!
13.12.1946. - Još malo mrtvih vojnika kod Coultera u Ohiju
13.12.1980. - Nesreća kod Bosanske Krupe
14.12.1933. - Pomor nevine dječice II.
14.12.1961. - Pomor nevine dječice III.
15.12.1978. - Nesreća Talga kod Manzanaresa
16.12.1943. - Željeznička nesreća kod Rennerta, Sj. Karolina
16.12.1965. - Završen prototip Aerotraina
17.12.1915. - Sudar kod rasputnice sv. Bede prečasnog
18.12.1867. - Užas kod Angole
18.12.2001. - Jedna željeznička smrt u Grčkoj
19.12.1953. - Druga nesreća kod Sydenhama, NSW, Australija
20.12.1917. - Nalet kod Shepherdsvillea u Kentuckyju
21.12.1995. - Sudar vlakova u Egiptu
21.12.2009. - U Zagrebu lokomotiva ufatila bika
22.12.1786. - Timothy Hackworth
22.12.1939. - Nalet vlakova u Genthinu, Njemačka
22.12.1939. - Sudar vlakova kod Markdorfa, Njemačka
23.12.1903. - Balvanska nesreća kod Connelsvillea, Pennsylvania
23.12.1904. - Iskliznuće kod Aylesburyja, UK
23.12.1933. - Nalet između Lagnyja i Pomponnea i uz to pripadajuća nesreća
23.12.1984. - Eksplozija u Rapido 904
24.12.1841. - Nesreća u usjeku Sonning
24.12.1935. - Su se štrajfali kod Großheringena
24.12.1953. - Željeznička nesreća kod Šakvica u Češkoj
24.12.1953. - Pad vlaka u rijeku Whangaehu kod Tangiwaia
25.12.1826. - Georg, Ritter von Krauss
25.12.1938. - Božićni sudar u mećavi
26.12.1876. - Nesreća ralice u Danskoj
26.12.1952. - Loše postavljena skretnica kod Szentendrea
26.12.2004. - Tsunami progutao vlak
27.12.1924. - Eksplozija vlaka na kolodvoru Temiya
27.12.1941. - Eksplozija cisterni u Leichtholzu kod Frankfurta
28.12.1879. - Pad mosta na rijeci Tay
28.12.1906. - Nesreća kod rasputnice Elliot u Škotskoj
29.12.1879. - Pad mosta na rijeci Ashtabula
29.12.1959. - Lisabonski metro
30.12.1879. - The Gadsden Purchase
30.12.1927. - Ginza metro linija
31.12.1979. - Posljednja vožnja Samoborčeka
31.12.2009. - Silvestrovo

[Pfaff]

28. prosinac 1879.

Pad mosta na rijeci Tay


Rijeka Tay jedna je od dubokih estuarijskih rijeka na sjeveru Škotske koje su u ranoj fazi razvoja željeznica zadavale glavobolje planerima trasa. Obilasci su, naime, bili skupocjeni. Probalo se i s trajektima, ali ni to nije bilo ništa brže. Jedino su rješenje bili mostovi/vijadukti. Morali su biti visoki jer je Admiralitet zahtijevao da konstrukcija ne smeta jarbolima ponosne Kraljevske mornarice koja je u to doba još uvijek najviše vjerovala jedrima (ustanovljeno je iskustvenom metodom da kad brod ukrca sav potreban ugljen za pogon parostroja, ne ostane slobodne tonaže za topove )

I tako je poznatom konstruktoru željezničke infrastrukture Thomasu Bouchu dodijeljena čast projektiranja. Za reć pravo, bio je to pionirski posao, a o građevinskoj se statici i nije znalo previše. Proračuni su se uglavnim radili na modelima u mjerilu.

Kamen temeljac položen je 22. srpnja 1871. (Jaca nije nazočila), a most je dovršen 22. rujna 1877. i tada je preko njega prošla prva lokomotiva. Nosivi dijelovi mosta bili su konstruirani kao rešetka kombinirana od kovanog i lijevanog željeza i to je bio poznati i priznati tip konstrukcije. Problem je bio u tome što je most bio do tada najveći takav objekt (ukupna dužina 3.264 metra), a i Bouch je u hodu krpao projekt jer se pokazalo da su pripremna istraživanja bila nedostatna pa je trebalo mijenjati projekte temeljenja nosivih stupova.

Most je pregledan od ogovarajućeg povjerenstva i proglašen upotrebljivim, a 1. srpnja 1788. prevezla se preko njega i kraljica Viktorija ter od ushita odmah dodijelila Bouchu plemstvo. Sve je bilo krasno...



A onda je navečer 28. prosinca iste godine za vrijeme jake oluje dok je preko mosta prolazio vlak s 75 putnika i 5 članova posade (kako to aeroplanski zvuči) pukao srednji nosač i cijela se središnja, visoka sekcija mosta skupa s vlakom strmopizdila u zapjenušane ledene valove rijeke Tay. Nitko nije preživio.



Istražno provjerenstvo zaključilo je da je most pao zbog nekvalitetnog projektiranja i lošeg izvođenja, a posebno su projektantu zamjerili što nije pri projektiranju uzeo u obzir mogućnost udara bočnog vjetra (ko im je kriv kad su ispitivali most za lijepa vremena, a ne pri oluji). Osim toga je bilo očito da su šparali na materijalu. Kad sam onomad bio u muzeju u Edinburgu, imao sam priliku vidjeti ostatke kovanoželjeznih nosača – definitivno nije materijal za mostogradnju!





No, da. Bouchova je karijera bia definitivno uništena, a njegov napol prihvaćeni projekt za izgradnju visećeg mosta preko susjednog estuarija rijeke Firth su promptno i bez krzmanja bacili u smeće. Umro je nekoliko mjeseci kasnije shrvan katastrofom. Kasnije su na istom mjestu sagradili novi most koji stoji i služi i dan danas.

Lokomotivicu, North British Railway br. 224, su upecali iz vode i otpremili u depo da se ocijedi



Pokrpali su ju i vozila je sve do 1919. godine. Još jedan dokaz neuništivosti parne lokomotive. Jedino je dobila neugodan nadimak "The Diver" (Ronilica?) i navodno nije bilo strojovođe koji bi ju htio prevesti preko novog mosta. Znači da je i umrla na ovoj strani!

[seabral]

Svakog jutra nakon što na kompu pročitam noune i pogledam je li djevojka dana bar donekle dorasla onome što DrJovan šalje posvećenima, odem na Wikipediju vidjeti što se dogodilo na današnji dan, tko se rodio, tko je umro (ti su zanimljiviji) itsl.
Jutros su mi za oko zapala dva događaja vezana uz željeznicu pa rekoh, što da ih ne podijelim s forumaškim pučanstvom...

Dopada mi se ova tvoja navika. A i ideja da to podijeliš s nama. Još kad bi ova tvoja ideja postala stalna navika ...

[Portos]

Bravo Pfaff sada vidim da ti nikada nije dosadno. I lijepo je što si ove zanimljivosti podijelio sa nama.

[Pfaff]

Još kad bi ova tvoja ideja postala stalna navika ...

Navika po definiciji ima stalni (zapravo učestali) karakter. Problem je da sam ja pomalo nestalan tip no, potrudit ću se... Časna pijonirska

[dnovakovic]

Tema "Na današnji dan" je pun pogodak, i pridružujem se pohvalama kolegi seniru Pfaffu !

Inače o mostu preko rijeke Tay je na forumu već pisano i od strane moje malenkosti u temi o najdužim željezničkim mostovima na svijetu :

http://www.zeljeznic...__1#entry249773

[Pfaff]

29. prosinac 1879.

Pad mosta na rijeci Ashtabula


Da, da... Crna kronika se bolje pamti pa se povijesne uspomene uglavnom svode na "tko je koga zatukao i čime...". Lake Shore and Michigan Southern Railway stara je željeznička pruga čija trasa ide uz južnu obalu jezera Erie pa i dan danas čini važan prometni koridor koji spaja New York sa Chicagom. Prolazi kroz razne savezne države čije međusobne granice idu okomito na jezersku obalu. Američke su međudržavne granice obično ko po špagi osim ako se, nedaj bože, ne nađe kakva zgodna tekućica. Takva je i Ashtabula (indijanski: Rijeka s puno riba), 50-tak kilometara Rečine koja utiče u jezero i pogranična je rijeka između država Pennsylvania i Ohio.

Pruga, logično, siječe rijeku pa su tada etablirani graditelji Charles Collins i Amasa Stone preko rijeke sagradili prvi željezni rešetkasti most tipa Howe. Za tu rešetku je karakteristično da su dijagonalni štapovi u rešetki pod pritiskom što je bilo povoljno imajući u vidu stanje tadašnje metalurgije. Most je bio izgrađen od kovanog (zapravo valjanog) željeza i Collins je bio malo skeptičan prema projektu, ali je na kraju most ipak bio sagrađen.

29. prosinca 1879. putovao je vlak br. 5 gordog naziva 'The Pacific Express' (Ameri su oduvijek pokazivali veliku sklonost gromopucateljnim nazivima) iz snijegom zametenog gradića Erie u Pennsylvaniji prema gradiću Ashtabula u državi Ohio. Bila je zima sa puno snijega i vlak se s dvije lokomotive na čelu jedva probijao nakupivši već dva sata zakašnjenja. Kad je došao na gorespomenuti most, začulo se neko zloslutno krckanje i most se, skupa s jedom lokomotivom ('Columbia') strmopizdijo u 21 metar duboku provaliju. Uspjela se oteti samo vodeća lokomotiva imenom 'Sokrat' (pametno malo!) i ona je stigla u nedaleku stanicu javiti o nesreći.
U provaliji je bio pakao. Drveni vagoni, njih 11, bili su grijani pećima na petrolej, a takva je bila i rasvjeta. Kad se to sve pomiješalo, nastao je vrlo kvalitetan požar. Neki su se vagoni nabili nosom u tlo pa su funkcionirali kao dimnjaci. Od 159 putnika poginulo ih je 92, a 64 su bila opasno ozlijeđena.

Evo kako je suvremeni čitateljstvu dočarao nesreću:



Ishod? Poginule su pokopali, kasnije im, pače, podigli i spomenik, a onda su istražna povjerenstva počela obavljati svoj posao. Nakon svjedočenja Charlesa Collinsa zaključilo se da je u pitanju greška izvođača tj. neprovjerena konstrukcija. Charles Collins je dva dana kasnije nađen mrtav u svojoj hotelskoj sobi. Neki tvrde da se ubio, a neki da su ga... Nije do danas razjašnjeno. Amasa Stone ubio se dvije godine kasnije (trebali su mazati tračnice repelentom pa bi i danas bili živi )

Bila je to za dugo vremena najstrašnija željeznička nesreća u USofA

[seabral]

Navika po definiciji ima stalni (zapravo učestali) karakter. Problem je da sam ja pomalo nestalan tip no, potrudit ću se... Časna pijonirska

Kao još jednu moju malu dodatnu motivaciju sam dodao flag "obavijest" na ovu temu ... tako da nam uvijek bude tu na vrhu

[Pfaff]

29. prosinac 1959.

Lisabonski metro


Na današnji dan prije 52 godine otvorena je prva linija podzemne željeznice u Lisabonu ('rvacki: Ližbua).

Planovi za izgradnju podzemne željeznice u glavnom gradu Portugala su vrlo stari. Prve je ideje podastro još 1888. vojni inženjer Henrique de Lima e Cunha (e de vjerovatno još nešto). Stvari su postale ozbiljne negdje poslije WWII u kojem je Portugal ostao neutralan i to onda dobro naplatio kao korisnik Marshallovog plana. 1948. je osnovano društvo sa zadatkom izrade pripremnih analiza, a 7. kolovoza 1955. zakopana je prva lopata.

Četiri godine i par mjeseci kasnije krenula je prva linija. Danas ih ima četiri (izgradnja je završena 2007. godine, a linije su tako provedene da se svaka križa sa svakom pa su i presjedanja jednostavnija. Linije su označene bojama, ali svaka ima i naziv.



Stanice su (slično kao i Stockholmska T-bana) oplemenjene umjetničkim djelima suvremenih portugalskih umjetnika.

[Pfaff]

... tako da nam uvijek bude tu na vrhu

Blagodarim i trudit ću se

[Medo]

Blagodarim i trudit ću se

Već je skoro 11 sati po Zg vremenu a još ništa. Izgleda da ću ja ediciju za trideseti dobiti tridesetprvog... ako ne krene s dvodnevnom pa onda s... nemre se čovjek više u nikog pouzdati. Mislim da bi moderatori ipak trebali reagirati još dok ima vremena.

Medo
.

[Pfaff]

Već je skoro 11 sati po Zg vremenu a još ništa. Izgleda da ću ja ediciju za trideseti dobiti tridesetprvog... ako ne krene s dvodnevnom pa onda s... nemre se čovjek više u nikog pouzdati. Mislim da bi moderatori ipak trebali reagirati još dok ima vremena.

Njurgavac!

30. prosinac 1879.

The Gadsden Purchase


USofA su poznata i međunarodno priznata zemlja visoke demokracije i poštivanja ljudskih prava. No, nije to oduvijek bilo tako. Bijeli (WASP) kolonisti su najprije gnjavili domoroce (crvenokošce), onda su gnjavili Kreole (ex Francuzi) pa Španjolce u Kaliforniji pa na kraju i Meksikance. I svaki put su odgrizli komad teritorija koji je pripadao nekome drugome. O bezobrazluku kojim je srušeno kraljvstvo na Havajima uopće ne bih...

Istinabog, obično je otimačina bila ublažena nekom monetarnom kompenzacijom (Rusi se dan-danas po tikvi zbog prodaje Aljaske). Slično kao i s Havajima obavljen je posao s Teksasom. Najprije je nastao SAO Teksas pa su se malo tukli Teksašani s Meksikancima pa su onda Teksašani spontano odlučili da bi oni rado bili Amerikanci. Tu se negdje dogodio i Američko-Maksički rat kojim je lijep dio meksičkog teritorija prebačen sjevernom susjedu. Uz kompenzaciju od, čini mi se, 18 (tadašnjih) miliona US$ (pomnožiti sa otprilike 20 za današnju vrijednost). Nuspojava tog rata je bilo sticanje praktičnog terenskog iskustva nekoliko klasa američkih oficira koji su onda stečeno znanje uspješno primijenili u Građanskom ratu. Inače su u moderno doba razmaci među ratovima taman dovoljno veliki da ratni časnici pomru, posenile ili bar odu u mirovinu pa u sljedećem ratu novi naraštaj šeprtlja vježba svoje pokušaje i pogreške na svekolikom pučanstvu.



Zašto sve ovo pišem? Zato jer je na današnji dan izvjesni poručnik James Gadsden, američki ambasador u Meksiku zaključio pogodbu kojom je USofA otkupila od Meksika još komadićak teritorija (76,800 km² - malo više od Hrvatske) na jugu onoga što je mirovnim ugovorom nakon rata već uzeto Meksiku.



Južne su se države bojale Jenkijevskih planova za izgradnju transkontinentalne željeznice čija je planirana trasa išla dosta sjevernije i koja je prijetila da cvatući biznis odvuče u neke druge luke i gradove. Stoga su isplanirali južnu trasu željeznice koja bi išla uz sam južni rub teritorija Sjedinjenih država (New Mexico & Arizona) u Kaliforniju. Taj je predio međutim bio gorovit i neprikladan pa su planeri zaključili da bi malo južnije bilo puno lakše. Plan je dobio podršku visokih struktura (među ostalim i izvjesnog Jeffersona Daviesa koji je tada bio ministar rata) i proveden je nakon dosta natezanja i pregovaranja. Cijena? Sitnica – 10 miliona US$. Koliko znam, platili su porezni obveznici, ne planeri željeznice. Bilo je to zadnje širenje integralnog američkog teritorija.

Što je bilo s prugom? CP/UP transkontinentalna željeznica završena je 1869. godine, a alternativna južna trasa provedena je preko teritorija kojeg je Gadsden otkupio. Southern Pacific Railway krenula je iz Los Angelesa i stigla u El Paso 1881. godine i time je zaključena druga trasa transkontinentalne željeznice.

[Pfaff]

30. prosinac 1927.

Ginza metro linija


Japanski businesman Noritsugu Hayakawa (za one koji ne znaju: Japanci uvijek pišu najprije ime, a onda prezime) posjetio je 1914. godine London. Vidio je londonski UndergrounD i oduševio se. Zaključio je da njegovom glavnom gradu svakako treba podzemna!

1920. godine osnovao je kompaniju za tokijsku podzemnu i već 1925. počeo je kopati (ne sam, ali je očito imao sredstava da plati kopače). Dvije godine kasnije, na današnji dan prošao je prvi vlak linije Ginza između stanica Ueno i Asakusa i to je bilo proslavljeno kao "prva podzemna željeznica na Dalekom istoku". Vožnja je trajala samo 5 minuta, a podzemna je bila toliko popularna da su ljudi satima čekali da se ukrcaju.
Evo slike vagona iz prve serije ("1000")



Kasnije je linija produživana i dostigla je ukupnu dužinu od 14,3 km. Zanimljivo je da je građena s normalnim kolosjekom koji je na površini primijenjen tek sa Shinkansen vlakovima. Danas je dio sistema tokijskog gradskog prijevoza, ali to je već neka druga priča…

[Pfaff]

31. prosinac 2009.

Silvestrovo


Na današnji dan prije dvije godine bilo je isto tako Silvestrovo i s velikim se nadama i očekivanja čekao se dolazak Nove godine. Isto tako i puuuno, puno godina ranije. Neke su se nade ostvarile, neke nisu. No, uglavnom smo još živi i manje-više zdravi. Piskaramo po 4rumu, putujemo okolo, fotkamo. Razveseljujemo sebe i sebi drage ljude.

Nova će godina donijeti što će donijeti. Nije pretjerano ni bitno – žilavi smo mi. Ustrajmo u onome što dobro radimo jer najveće nam je bogatstvo radost koju možemo nekome pružiti

Svim 4rumašima i njima dragim ljudima još jednom želim puno sreće, uspjeha, radosti i zadovoljstva u Novoj godini






Lavor francuske i masnja svinja - kud ćeš više!

[seabral]

Na današnji dan prije dvije godine bilo je isto tako Silvestrovo i s velikim se nadama i očekivanja čekao se dolazak Nove godine. Isto tako i puuuno, puno godina ranije. Neke su se nade ostvarile, neke nisu. No, uglavnom smo još živi i manje-više zdravi. Piskaramo po 4rumu, putujemo okolo, fotkamo. Razveseljujemo sebe i sebi drage ljude.

Da, sve je to upravo onako kako si napisao. Uz još jedno hvala da si osmislio i pokrenuo ovu temu, želim tebi i svim našim forumašima još mnogo ovakvih ili još ljepših Silvestara ... naravno uz sve ono što volimo i čemu se najviše radujemo.

[dnovakovic]

Hvala na čestitkama Pfaff !
Gledajući ove praseće glave i ostala tvoja kulinarska umijeća, uz dužno poštovanje moram te upozoriti da pripaziš na zdravlje.

Inače ove praseće glave podsjetile su me na stare "Kuharice" a tako su se bar ovdje u Slavoniji nazivale platnene krpe koje su visilie iznad štednjaka da zaštite zid iza štednjaka od prskanja masti ili isparavanja od kuhanja.
Na tim platnima su vrijedne domaćice obično izvezle prigodne slike ili stihove.
Meni je ostalo u sjećanju da je na jednoj od "Kuharica" moje pokojne bake bila je izvezena slika bucmastog momka a pred njim na stolu tanjur sa prasećom glavom i slijedeći stihovi :

"Netko voli garavu, netko voli plavu,
a ja volim najviše od praseta glavu....."

[Pfaff]

1. siječanj 1923.

Grupiranje britanskih željeznica


Prvi dan nove godine nije dan kad se mogu očekivati neki posebni događaji osim, naravno, onih neželjenih. Nakon malo omamurenog buđenja uzrokovanog lavorom francuske i masnom svinjom na podvarku odgovarajuće ispranih , pregledao sam meni dostupne podatke i ustanovio da na današnji dan gotovo da i nije bilo nikakvih spomena vrijednih događaja. Osim jednog koji pokazuje kako i liberalno-tržišni kapitalizam znade sam sebi skočiti u ralje kad misli da je to pametno (kad to drugi čine onda se to proglašava boljševičkom revolucijom).

O čemu se radi? Razvoj britanskih željeznica odvijao se potpuno stihijski i u duhu slobode ulaganja i privređivanja. Država tj. parlament pojavljivala se samo u ulozi suca na utakmici pazeći jedino da se ne dogode nezakonitosti. Svatko s nešto početnog kapitala mogao je zatražiti i dobiti pravo da od točke A do točke Ž sagradi željeznicu obilazeći točku G jer je tu već onaj drugi prošao sa svojom prugicom. I svi su se sveudilj nadali da su našli zlatnu žilu i da je upravo njihova pruga falila.

Onda je došao WWI. i u cilju koordinacije ratnih napora država je bila prisiljena privremeno preuzeti kontrolu nad nekih 100+ raznih željezničkih kompanija. To i takvo stanje potrajalo je sve do 1921. Da parafraziram Bibliju: "I vidje Država da je dobro to što je učinila i bi Država zadovoljna...". Na vlasti je bio David Lloyd George, Velšanin koji je tijekom rata bio ministar za municiju. Pomoćnik mu je bio izvjesni Eric Geddes. Ovaj potonji je, nakon što se Lloyd George popeo na vrh, postao prvi britanski ministar transporta ter je kao takav podnio Parlamentu prijedlog zakona koji je trebao ... osigurati reorganizaciju i dalje uređenje željeznica i oslobađanje od odgovornosti kao posljedice vlasništva nad željeznicama i sa svrhom proširenja Zakona u svezi željeznice ter produženja trajanja savjetodavnog Odbora za cijene... (ili tako nekako – ja ni Šeksa ne razumijem, a kamo li engleske pravnike )
Zakon je dobio kraljevsku privolu 19. kolovoza 1921. s time da stupa na snagu s novom godinom (1. siječnja) 1923. I bi tako.

Koje su bile posljedice? Veliki dio dotadašnjih kompanija grupiran je u četiri kompanije poznate kao "Velika četvorka" (The big four):

1. London, Midland and Scottish Railway (LMS)
2. London and North Eastern Railway (LNER)
3. Great Western Railway (GWR)
4. Southern Railway (SR)

Prve dvije od navedenih bile su zamišljene kao organizacija željeznice oko dva glavna koridora Sjever - Jug (istočnog i zapadnog) između Engleske i Škotske, Great Western je ionako oduvijek bio država u državi, a stvaranjem Southern Railway je napokon prekinuto dugo razdoblje konkurentskih ratova oko Hastingsa na jugoistoku Engleske.

Neke od željeznica ostale su van reorganizacijske sheme – prvenstveno tzv. lake željeznice uglavnom prigradskog i uskotračnog tipa te tzv. "zajedničke željeznice", kompanije koje su uglavnom držale samo infrastrukturu, a bile su u zajedničkom vlasništvu kompanija koje su se nakon reorganizacije našle na različitim stranama pa se vlasništvo nije moglo razriješiti.

Nacionalizacija? Da i to je došlo, ali malo kasnije. A onda je Željezna Lady zaključila da sve to treba rasturiti i dans Britanci imaju to što imaju

[SBB-CFF-FFS]

Full interesantno, hvala na iscrpnim informacijama u lipo slozenoj prici... nisam znao nista o britanskim zeljeznicama

[železocestnik]

Odlična ideja Pfaff


Kad smo već kod 1.1. u Engleskoj, tamo se sve događa na taj dan

Što znači, da rade na dugi rok...
Ali i na dugi rok možeš raditi greške


Recimo ovaj drugi od velikih četiri: 2. London and North Eastern Railway (LNER)

širio se ovako sa kupnjama 1.1.:

- The Lancashire, Derbyshire and East Coast Railway (LD&ECR): 1 January 1907
- Wrexham, Mold and Connah's Quay Railway: 1 January 1905
- North Wales and Liverpool Railway: 1 January 1905
- Wigan Junction Railway: 1 January 1906
- Liverpool, St Helens and South Lancashire Railway: 1 January 1906

podaci: wikipedia

[Pfaff]

03. siječanj 1900.

Donald Joseph McKay Russell


Rečeni gospodin rođen je na današnji dan posljednje godine XIX. stoljeća u Denveru, Colorado. Studirao je za inžinjera na Univerzitetu Stanford, a onda se javio kao dobrovoljac u kanadsku kraljevsku avijaciju tijekom WWI. Slupao se avionom i bio teško povrijeđen. Onda se zaposlio na prošle godine spominjanoj Southern Pacific Railway kao brigadir na održavanju pruga jer je htio posao naučiti od dna. BTW, do onda je rečena kompanija jednog jutra za doručak progutala Central Pacific Railway i tako kontrolirala oba ulaza u Kaliforniju i najveći dio pruga unutar nje.

Polako je napredovao po hijerarhijskoj ljestvici i u razdoblju od 1923 – 1926 nalazimo ga kako upravlja polaganjem drugog kolosjeka kroz planine Sierra Nevade. Kad mu je krenulo, postao je nezaustavljiv - 1937. već je pomoćnik glavnog ravnatelja u središnjici u San Franciscu, 1939. je glavni u Sekciji u Los Angelesu, a 1941. je već pomoćnik precjednika kompanije. Iste godine je zamjenik predsjednika, 1943. ravnatelj (sve su te američke kompanije jako "top heavy", ali tako valjda mora biti), 1951. izvršni zamjenik predsjednika, a 1952. predsjednik kompanije. S vrha se nije micao do umirovljanja 1964.

Uveo je kompaniju u moderno doba i učinio ju najkvalitetnijom u USofA. Pod njegovim vodstvom krenulo se u 3 milijarde dolara vrijedan program modernizacije. Među ostalim u potpunosti je "dizelizirao" kompaniju, a usput je i diverzificirao poslovne interese pa se posao proširio na naftovode, kamione i prijevoz vozila vlakom. Pruge su modernizirane (među ostalim sagrađen je i nasip preko Velikog slanog jezera) i poboljšane, a godišnji se bruto-prihod udvostručio. 1952. osobno je nadgledao 25-dnevni hitni popravak 40 km pruge kroz Techachapi planine uništene u potresu.

Jedna od najkontroverznijih faza njegove uprave bilo je razdoblje 60-ih godina kad je rješavao "putnički problem". Optuživali su ga da je namjerno sabotirao kvalitetu putničkog servisa kako bi ga u potpunosti ukinuo, a on je samo odgovarao "... da on samo želi da putnički promet zarađuje...". Činjenica je da su za njegovog gospodarenja ukinuti mnogi poznati putnički vlakovi.

Umro je 13. prosinca 1985. u San Franciscu.